Arhiv tekstova
Gdje prolazi granica Europe
Predsjednici sedam biskupskih konferencija jugoistočne Europe sastali su se protekloga vikenda u Beogradu. S tog susreta iz Beogradske nadbiskupije izdato je sljedeće priopćenje:
»U Beogradu, gradu koji povijesno obilježava granicu između Istoka i Zapada, od 20. do 22. veljače susreli su se, uoči predstojećeg proširenja Europske unije, predsjednici sedam biskupskih konferencija jugoistočne Europe (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Rumunjske, Srbije i Crne Gore, Turske).
Zasjedanje je bilo otvoreno upravo temom ‘Europa i kršćanstvo’, s okruglim stolom na kojem su sudjelovali apostolski nuncij pri Europskoj uniji monsinjor Faustino Sainz Muńoz, glavni tajnik Komisije biskupa iz država članica Europske unije (ComECE) monsinjor Noel Treanor, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkop bački Irinej, koji su predstavljali Srpsku pravoslavnu crkvu. Sudionici su se složili u mišljenju da u sadašnjem europskom okruženju crkve moraju ojačati svoje kršćansko svjedočenje time što će navještavati evanđelje i unapređivati temeljne vrijednosti kao što su poštivanje života i obitelji. Neophodan uvjet za javno djelovanje crkava jest da im se u svakoj zemlji prizna njihov pravni i institucionalni status.
POZIV NA JEDINSTVO: Ujedinjenje Europe moći će biti okvir u kojem će, preko razmjene iskustava i saznanja, u razdoblju tranzicije koju živi balkanska regija biti moguće doprinijeti pomirenju između različitih nacija i rješavanju teških gospodarskih, društvenih i političkih problema s kojima se susreću ove zemlje.
Ujedinjena Europa je također uputila poziv na jedinstvo i suradnju među crkvama u svim zemljama jugoistočne Europe, gdje zajedno žive pravoslavna većina i katolička manjina i gdje je jaka prisutnost islama. Zbog toga je neophodno intenzivirati susrete, ojačati suradnju i produbiti uzajamno poznavanje. U tom duhu i izrazito bratskom raspoloženju, prije podne u subotu 21. veljače biskupe, sudionike susreta, primio je Njegova Svetost patrijarh Srpske pravoslavne crkve gospodin Pavle. U svom pozdravu i razgovoru s biskupima, devedesetgodišnji patrijarh ukazao je na potrebu da se bude svjetlo i sol za Europu i na radikalnost evanđeljske zapovijedi da se molimo i da volimo i svoje prijatelje i neprijatelje. Zbog toga kršćani moraju neprestano težiti miru i pravednosti.
KAKO ŽIVJETI KAO KRŠĆANIN U EUROPI: Ekumenska suradnja predstav-lja jedan od ključnih elemenata u pristupu rješavanju poteškoća u regiji. Predstavnici Karitasa i Katoličke službe za pomoć (Catholic Relief Service, USA) predstavili su, naime, rezultate studije o stanju u regiji Balkana i naročito Srbije, gdje je stupanj siromaštva stanovništva porastao s 2 posto u 1988. na 21 posto u 1998. godini. Zalaganje Katoličke crkve u tim zemljama trenutačno se prije svega koncentrira na edukaciju za ljudska i društvena prava, na ukazivanje na slučajeve njihovog kršenja, kao i na karitativnu pomoć.
U subotu 21. veljače uvečer biskupi su se u katedrali u Beogradu priključili mladima u molitvi za jedinstvo kršćana i svjedočenjima kako živjeti kao kršćanin u Europi, i slavili su svečanu euharistiju koju je predvodio biskup Amede Grab, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Tom prilikom pjevao je zbor katoličkih i pravoslavnih vjernika. Bili su prisutni kardinali Vinko Puljić iz Sarajeva i Teodor Edgar McCarrick iz Washingtona, episkop Irinej i ostali predstavnici Srpske pravoslavne crkve, kao i ministar vjera u Vladi Republike Srbije prof. dr. Vojislav Milovanović. Na prijamu koji je priredio apostolski nuncij monsinjor Euđenio Sbarbaro, biskupi su se susreli s lokalnim predstavnicima političkog i društvenog života.
ZAKAZAN SUSRET U SARAJEVU: Zasjedanje je završeno definiranjem konkretnih prijedloga za djelovanje i zajedničko proučavanje, kao i zakazivanjem petog susreta 2005. godine, koji će se održati u Sarajevu, kako bi se izrazila solidarnost s teškom situacijom katolika u Bosni i Hercegovini, koji nemaju podršku u problemima vezanim za njihov povratak u svoje domove. Još jednom je bilo podvučeno od kolikog je značaja za biskupe da imaju mogućnost svoja pastoralna iskustva i poteškoće razmijeniti u sličnom okruženju kolegijalnosti i bratstva. Iskrena zahvalnost bila je izrečena beogradskom nadbiskupu monsinjoru Stanislavu Hočevaru za napore u organizaciji susreta, kao i za topao i velikodušan prijam ove incijative CCEE.«
