Oštar prosvjed protiv umjetnog jezika
Oštro prosvjedujemo zbog sve očitijega ponavljanja asimilacijskih postupaka državnih vlasti prema Hrvatima na sjeveru Bačke, kakvi su bili dio državne politike do 2000. godine, a za koje smo mislili da se nakon petolistopadskih promjena više neće vratiti. Posljednji u nizu takvih postupaka jest najavljeno uvođenje »bunjevačkog jezika« u škole, iako je riječ tek o jednome dijalektu (ikavskom) hrvatskoga jezika, kakav se govori u mnogim dijelovima Hrvatske, osobito u Dalmaciji, u zapadnoj Hercegovini, te među Hrvatima u Bačkoj i Mađarskoj.
Podupirući umjetno stvaranje ovoga jezika državne vlasti u Srbiji i Crnoj Gori postupaju protivno nizu preuzetih pravnih obveza, a osobito protivno:
sklopljenim bilateralnim sporazumima s Republikom Hrvatskom, i to:
– članku 2. Sporazuma između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj, kojim su se vlasti Srbije i Crne Gore obvezali da će hrvatskoj manjini »osigurati…pravo zaštite od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak«.
– članku 8. Sporazuma o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, kojim se Hrvatima u SRJ »jamče sva prava koja ima pripadaju na temelju međunarodnoga prava«
Potpisanim multilateralnim međunarodnim sporazumima, i to:
stavku 2. članka 5. Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina kojima se Srbija i Crna Gora obvezala da će se »suzdržati od politike i prakse asimilacije pripadnika nacionalnih manjina protivno njihovoj volji i štiteći ih od svake akcije usmjerene ka takvoj asimilaciji«
članku 4. Instrumenta Srednjoeuropske inicijative za zaštitu manjinskih prava, kojime se »pripadnicima nacionalnih manjina jamči pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje njihova etničkog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta, te članka 8. kojim se »države trebaju suzdržavati od provedbe ili ohrabrivanja politike s ciljem asimiliranja osoba koja pripadaju nacionalnim manjinama protiv njihove volje te su dužne štititi te osobe od bilo kakva djelovanja s ciljem takve asimilacije«;
Najvišim aktima u Srbiji i Crnoj Gori a osobito:
članku 50. Povelje o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama kojim je »zabranjena nasilna asimilacija pripadnika nacionalnih manjina« te se država obvezala »zaštiti pripadnike nacionalnih manjina od svake akcije usmjerene ka takvoj asimilaciji«, te članku 52. kojim je utvrđeno pravo pripadnika nacionalnih manjina »na izražavanje, čuvanje, njegovanje i razvijanje nacionalne i etničke, kulturne i vjerske posebnosti«;
stavku 3. članka 5. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalne manjine, koji »zabranjuje svaku radnju i mjeru nasilne asimilacije pripadnika nacionalne manjine«.
Rad na podvajanju hrvatske zajednice u Bačkoj započeo je još režim Slobodana Miloševića. Nakon smanjenja ovakvih djelatnosti u vrijeme vlade DOS-a, s novom vladom ovakve tendencije ponovno oživljuju. Aktivno, dakle, radeći na jezičnome podvajanju hrvatske manjine u Vojvodini, nove državne vlasti ponovno otvoreno rade na njezinome asimiliranju i ne poštuju obvezu za čuvanje i njegovanje nacionalne, etničke i jezične posebnosti čime se neposredno ugrožava opstanak hrvatske manjine na području sjeverne Bačke.
O ovakvim aktivnostima državne vlasti Srbije i Crne Gore bit će obaviješteni Komitet ministara Vijeća Europe, Radna skupina za manjine Srednjoeuropske Inicijative, Vlada Republike Hrvatske, Vlada Republike Srbije, Ministarstvo prosvjete i sporta Republike Srbije, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore, te druga nacionalna i međunarodna tijela, kao i nacionalne i međunarodne nevladine organizacije.