Arhiv tekstova
Ukidanje Dubrovačke Republike
24. siječnja 1890. godine umro je Franjo Žigrović-Pretočki, hrvatski političar, pjesnik i teoretičar hrvatskog državnoga prava. Rođen je u Zagrebu 27. studenoga 1814. godine gdje je i završio studij prava. Prihvatio je ideje Hrvatskoga narodnoga preporoda i publicirao je Gajevim novinama. Godine 1846. objavio je spis »Odnos Hrvatske prema Ugarskoj« u kojem razmatra državnopravni položaj Hrvatske. U vrijeme rata protiv Mađara bio je vrhovni državni povjerenik za opskrbu vojske, a politikom se bavio i u vrijeme Bachovoga apsolutizma. Godine 1861. potkancelar je Hrvatske državne kancelarije i Mažuranićev najbliži suradnik. Značajan je njegov spis iz 1864. godine »Pravo Hrvatske na samoodređenje« u kojem iznosi vlastiti pogled na genezu hrvatskoga suvereniteta.
24. siječnja 1993. godine okončana je vojna akcija protiv vojnih postrojbi lokalnih Srba i nekadašnje JNA kojom je oslobođeno Masleničko ždrilo. Akcija je počela 22. siječnja.
25. siječnja 1526. godine. Hrvatski sabor u Križevcima.
25. siječnja 1861. godine osnovan je Hrvatski dikasteri.
25. siječnja 1874. godine rođen je u Požegi Julije Kempf, hrvatski književnik i povjesničar.
25. siječnja 1991. godine Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) preimenovala se u Hrvatsku akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
26. siječnja 1917. godine rođen je u Splitu Neven Šegović, hrvatski arhitekt, novinar i pokretač stručnih i znanstvenih časopisa. Umro je 13. listopada 1992. u Splitu.
26. siječnja 1871. godine hrvatskim je banom imenovan Levin Rauch.
27. siječnja obilježava se svjetski Dan vjerskih sloboda te Dan sjećanja na Holokaust i sprečavanje zločina protiv čovječnosti
27. siječnja 1924. godine potpisani su Rimski ugovori između fašističke Italije i vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Talijanski su fašisti namjeravali teritorijalno proširiti Italiju na područje susjednih zemalja i obnoviti moć koju je Rimsko Carstvo imalo na Sredozemlju, a vlada monarhističke Jugoslavije nije se trudila sačuvati područja Hrvatske i Slovenije koja su Londonskim ugovorom obećana Italiji. Italija je zaposjela veliki dio obećanog teritorija, a takvo je stanje samo sankcionirano ugovorom o razgraničenju, sklopljenim u talijanskom gradiću Rapallu 12. studenog 1920. godine. Njime su Hrvatskoj oduzeti, a Italiji pripojeni Istra (bez Kastva) otoci Brijuni, Cres, Lošinj, Susak, Lastovo i Palagruža te grad Zadar. Rijeka, iako proglašena samostalnom državom, kasnijim je Rimskim ugovorom (1924.) i formalno pripojena Italiji. Tako je oko 100.000 četvornih kilometara hrvatske zemlje i oko pola milijuna njezinih žitelja došlo pod vlast Italije. Hrvatska je pretrpjela veliki politički, gospodarski, financijski i državnopravni gubitak.
28. siječnja 2001. godine umro je Ranko Marinković, hrvatski književnik.
28. siječnja 1573. godine počela je Seljačka buna pod vodstvom Ambroza Gupca.
30. siječnja 1989. godine umro je Ante Topić Mimara, hrvatski kolekcionar i donator. Rođen je 7. travnja 1898. Korušici, selu u Dalmatinskoj zagori. U Prvom svjetskom ratu bio je u austrougarskoj vojsci na umalo svim europskim bojištima. Nakon rata počinje sa sakup-ljanjem umjetnina i starina, ali i studiranjem umjetnosti te specijalizaciji u restauraciji. U Rimu kupuje aleksandrijski stakleni kalež s prikazom dobrog pastira. Kalež je i danas u Mimarinoj zbirci. U Rimu studira slikarstvo i to će znanje kasnije koristiti u restauriranju brojnih umjetnina što ih nabavlja diljem svijeta. Drugi svjetski rat proveo je u Parizu i Berlinu nastojeći skloniti zbirku umjetnina od nacističkih pohlepnika, a u isto vrijeme nabavlja djela neprocjenjive vrijednosti (Rafaela, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta, Renoira, egipatsku i mezopotamsku plastiku, zbirku kineske umjetnosti i tisućama drugih vrijednih predmeta). Nakon rata seli se u Salzburg u Austriji, no većinu vremena boravi u Zagrebu. Približno 3700 umjetnina poklonio je hrvatskome na-rodu. Zbirka je pohranjena u zgradi bivše Gimnazije na zagrebačkom Rooseveltovu trgu, današnjem muzeju Ante Topića Mimare.
31. siječnja 1808. godine ukinuta je Dubrovačka Republika. Dok je Napoleonova vojska zaposjedala Istru i Dalmaciju, u Boku Kotorsku uplovili su Rusi. Francuska se vojska stoga uputila prema jugu Jadrana. Na putu prema Boki Kotorskoj morala je prijeći preko područja suverene i neutralne Dubrovačke Republike. Zatražili su od dubrovačkog Senata da im dopusti odmor u gradu te slobodan i miran prijelaz preko teritorija Republike. Senat je to odobrio, ali Francuzi nisu poštovali dogovor već su u svibnju 1806. godine ušli u grad i okupirali ga. Time je dokinuta višestoljetna samostalnost Dubrovačke Republike. Francuska je vojska nakon toga zauzela i Boku Kotorsku. Nakon sloma Napoleonovoga carstva, habsburška je vojska zauzela Istru i Dalmaciju pa tako i područje nekadašnje Dubrovačke Republike (28. siječnja 1814. godine).
31. siječnja 1933. godine objavljen je tekst Zagrebačke punktacije.
