Arhiv tekstova
Kako, molim?
JOŠ ME NISU ZVALI
Hvala Bogu, još me nisu zvali. Bolje da me i ne zovu: neka ih samo i dalje reklamira Ceca, a ne ja! Marko Perković Thompson, estradna zvijezda iz Hrvatske, Večernji list, 28. siječnja
SAMO LJUBAVNE PJESME
Čula sam i da je suspendiran s televizije. Šteta, jer je odličan novinar, veoma profesionalan i korektan. Ljubazno mi je kazao, kako je svjestan da sam u zatvoru imala veoma teške dane i da je moje uhićenje bilo političko. Od stotinjak pitanja, koja mi je nekoliko dana pred emisiju poslao, samo na jedno odbila sam odgovoriti. Ono glasi: »Ceco, što mislite o Mesiću, Tuđmanu i Miloševiću?« Rekla sam mu da mene politika ne zanima. I tako i jest. I bez te emisije ja imam mnogo publike u Hrvatskoj, u Sloveniji, BiH, Makedoniji, Bugarskoj… Sve njih pozivam da dođu na moj besplatni koncert na Ušću 18. lipnja, da skupa pjevamo moje ljubavne pjesme, kao što smo to činili i na »Marakani«. Nećemo dozvoliti politici da nam pokvari veselje. A ovdje ih sigurno nitko neće dirati jer je Srbija uvijek bila otvorena za sve. Svetlana Ceca Ražnatović, estradna zvijezda iz Srbije, Blic, 28. siječnja
UZRUJAVANJE
U SiCG prema posljednjem popisu stanovništva živi 76 tisuća Hrvata, od čega samo u Vojvodini dvije trećine odnosno 57 tisuća. Većini njih »TV divani« i »Tragovi hrvatski« jedine su emisije koje su pratile rad njihove zajednice i stoga je razumljiva ovakva reakcija na političke »škare«. Mnogi očekuju pomoć Hrvatske, posebice nakon obećanja premijera Koštunice Ivi Sanaderu, iako neki sumnjaju, tvrdeći da se »Koštunica ne uzrujava zbog Haškog suda, pa neće ni zbog neke TV emisije«. Tomislav Prusina, novinar, Slobodna Dalmacija, 27. siječnja
BRAK IZ INTERESA I LJUBAVI
Malo ću se našaliti: u braku sam sa svojom suprugom 33 godine. Imamo troje lijepe, odrasle i pametne djece. Za te 33 godine puno sam se puta s njom posvadio, ali nikada naš brak nije dolazio u pitanje. Dakako da je brak iz ljubavi, ali tu je i interes i odgovornost roditelja. No, preširoko ćemo otići. Normalno je da se u zajedništvu političkih stranaka javljaju konfliktne situacije, međusobna nerazumijevanja i svađe. Pitanje je koja je to gornja granica tolerancije koja neće ugroziti zajednički projekt. Zlatko Tomčić, predsjednik HSS-a, o približavanju SDP-a i HDZ-a, Večernji list, 21. siječnja
OPET
SRPSKO-HRVATSKI?
Službeni jezik Hrvatske kad uđe u Europsku Uniju mogao bi biti srpsko-hrvatski. Tragična pogreška s kraja devedesetih godina bila je sastaviti i objaviti, u sam suton SFRJ, zajedničke studije hrvatskih i srpskih jezikoslovaca o jedinstvenom jeziku s takozvanim dijasistemom, a to se ne zaboravlja u svijetu, pa je tako na još mnogo stranih sveučilišta hrvatski i srpski jedan jezik koji ima jedno ime. Nerazumna je praksa hrvatskih pregovarača s EU-om da olako i odmah pristaju, čak i u hrvatskom glavnom gradu, govoriti isključivo engleski jezik. Na taj se način neće ni afirmirati hrvatski jezik, niti će se postići poštovanje predstavnika EU-a. Neven Šimac, konzultant francuske vlade za europske integracije zemalja kandidatkinja, Vjesnik, 28. siječnja
[UMADIjSKI AUTONOMA[I
Regionalizam je naša budućnost, što se najbolje vidi na primjeru Vojvodine, koja ima mogućnost povezivanja s europskim regijama. Zašto ne bi i Šumadija imala autonomiju i iste ovlasti kao Vojvodina, ili kao druge europske regije koje čak samostalno donose i zakonske akte? Uostalom, regionalizam je europski standard koji će kad-tad zaživjeti i kod nas, a mi u Šumadiji ne želimo biti na začelju toga procesa. Slađan Radovanović, dužnosnik Skupštine Općine Kragujevac zadužen za međuregionalnu suradnju, Dnevnik, 28. siječnja
