Arhiv tekstova

Višestruki napredak »Hrvatske riječi«

Druga godišnjica izlaska jedinog tjednika na hrvatskom jeziku okupila je u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici 1. veljače mnoštvo uzvanika, prijatelja i suradnika »Hrvatske riječi«, kako iz Hrvatske, Mađarske, tako i iz cijele Vojvodine, te Beograda.
    Svečanu akademiju su svojim reprezentativnim nastupom obogatili i članovi Subotičkog tamburaškog orkestra pod ravnanjem Stipana Jaramazovića.
INSTITUCIJA IZNAD POJEDINCA: Predsjednik Upravnog odbora »Hrvatske riječi« mr. Mato Groznica u prigodnom je govoru naglasio kako je hrvatska zajednica upravo u »Hrvatskoj riječi« dobila mogućnost vlastitog prepoznavanja, te da na taj način može samu sebe očitovati u javnosti i stvarati svoju vlastitu manjinsku javnost. Govoreći i o vrlo važnoj ulozi jedinog tjednika na hrvatskom u integracijskim procesima u ovoj manjinskoj zajednici Groznica je rekao: »Treba reći da se djelatnost ove kuće izravno osjeća u mnogim hrvatskim domovima, čime je briga za identitet hrvatskog naroda na ovim prostorima na institucionalan način podignuta na višu razinu. Naglašavam: Institucija iznad pojedinca! Svatko tko želi biti nepristran, mora priznati da je djelovanje ‘Hrvatske riječi’ bilo objektivno, ne svrstavajući se na bilo koju stranu, osim na stranu istinitosti, odnosno na stranu korektnog i profesionalnog informiranja.«
OD SVOJIH PRAVA NE ODUSTAJEMO: Vršitelj dužnosti direktora i glavnog i odgovornog urednika »Hrvatske riječi« Zvonimir Perušić je okupljene podsjetio na tijek razvoja tjednika, političke okolnosti u kojima se radilo, te tehničke prob-leme s kojima se nosila ova mlada medijska kuća.
    »Koliko smo samo jedni o drugima saznali, isključivo zahvaljujući ‘Hrvatskoj riječi’, to svi dobro znamo. Raspršena i nepovezana hrvatska zajednica u Vojvodini, poslije svega što je proživjela, konačno je dobila medij pomoću kojega komunicira među sobom i s okruženjem«, naglasio je Perušić te istaknuo dobre odnose s novim osnivačem, Hrvatskim nacionalnim vijećem. Zahvaljujući se svima koji su pomogli rad »Hrvatske riječi« prvi čovjek ustanove je u zaključio: »Od samoga početka govorili smo da je pravo da sami odlučujemo o stvarima koje su za nas vrijedne, naše najveće pravo. Ali, ono što smo ostvarili s ustanovom ‘Hrvatska riječ’, tek nam predstoji u nekim drugim segmentima. Recimo, neriješeno nam je pitanje informiranja na hrvatskom jeziku na državnoj televiziji. Taj mali, tako lako i brzo rješiv detalj, zbog neodgovornosti i nedobrohotnosti drugih, izrastao je u politički problem. Ali, kao što se prošle godine nismo uplašili rušenja grobalja, spomenika, govora mržnje na zidovima i prijetnji članovima redakcije, ni sada se ne plašimo prijetnji druge vrste, uvijenih u oblatu pravosuđa. Radit ćemo i dalje, uz podršku zajednice, državnih tijela ove zemlje i matične domovine, koja ne izostaje, na ostvarivanju naših osnovnih manjinskih prava i potpuno sam uvjeren da ćemo u tome uspjeti. I to, ne zato što će nam to netko dati, niti zato što su to europski standardi, nego upravo zato, što od naših prava nećemo odustati. Više nikada.«
UZNAPREDOVANOST: Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za informiranje i službenu uporabu jezika Tomislav Žigmanov je govorio o napretku »Hrvatske riječi« te o projektima koje tek treba ostvariti: »Kao prvo, u ravni faktičkog, ističemo da se s tjednikom ‘Hrvatska riječ’ naše znanje o nama samima u odnosu na ranije neusporedivo uvećalo. Kao drugo što je značajno, a spada u ravan vanjskog činitelja, jest da je dobiven medij putem kojeg se može događati naša vlastita samoartikulacija. Kao treće uznapredovno jest ustrojavanje vlastite javnosti u hrvatskoj zajednici. I tu su možda pomaci i najveći, budući da je jedna manjinska javnost do pojave ‘Hrvatske riječi’ skoro posve nedostajala.«
DOSANJAN SAN: »Nakon kalvarije koju je naša zajednica prošla u posljedenjem desetljeću XX. stoljeća, prije dvije godine zasjala je nova nada u dva svjetla koja su se pojavila nekako u isto vrijeme. To je Hrvatsko nacionalno vijeće, te potom ‘Hrvatska riječ’. Kao da je ovo zajedničko nastajanje htjelo ukazati na to da će ove dvije institucije i dalje biti sudbinski vezane. ‘Hrvatska riječ’ je san koji je dugo sanjan i tek je dvije godine dosanjan. HNV je danas osnivač ovog tjednika i svi vijećnici mogu biti ponosni što su osnivači jedne ovakve Novinsko izdavačke ustanove. Ponos uključuje i odgovornost«, rekao je na svečanoj akademiji predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović, koji je prisutne tom prigodom podsjetio na prijenos osnivačkih prava ovoga lista sa Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine na HNV.
    »‘Hrvatska riječ’ je poveznica među institucijama, poveznica među Hrvatima diljem naše zemlje, to je prostor koji izgrađuje javno mnijenje naše zajednice. Stoga smo ponosni na nju i moramo svi skupa skrbiti o NIU ‘Hrvatska riječ’, zaključio je Ivanović.
PONOVNO »TRAGOM HRVATSKIM«: Drugi rođendan »Hrvatskoj riječi« čestitao je i tajnik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije Petar Lađević, u svojstvu izaslanika srbijanskog premijera Vojislava Koštunice.
    »‘Hrvatska riječ’ je u dvije godine svojega postojanja pokazala da je moguće informiranje na svom jeziku. To je dobro i za hrvatsku zajednicu, ali isto tako i za javnost Srbije. Voljeli bismo da se ‘Hrvatska riječ’ i dalje razvija, a da se oni nesporazumi koji su se dogodili u drugim sferama a tiču se informiranja na hrvatskom jeziku što prije isprave. Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije učinit će sve da što prije krene televizijska emisija na hrvatskom jeziku u onom obliku kako se dogovori s Hrvatskim nacionalnim vijećem. Ja se nadam da će ta emisija uskoro krenuti«, rekao je Petar Lađević.
HRVATSKA UZ »HRVATSKU RIJEČ«: Pozdrave je u ime hrvatskog premijera Ive Sanadera okupljenima prenio državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Bakota.
»Sjećam da je 1998./1999. ovakav projekt bio nezamisliv. Sada, 2005. godine pomaci su očigledni. Trebalo je strpljivosti, truda i predanosti da se postigne ovakav cilj. Mi u Ministarstvu vanjskih poslova čitamo ‘Hrvatsku riječ’ da bismo znali što se sve događa u hrvatskoj zajednici, a komunikacije nikad nije dosta. Ovo je i primjer izgradnje demokratskih standarda u Srbiji i Crni Gori. Vlada Republike Hrvatske zasigurno će nastojati podržavati ovakve projekte, a po prvi puta je prošle godine Vlada Republike Srbije pomogla hrvatsku manjinu, no, na tome ne treba stati«, rekao je Bakota te se osvrnuo na važnost međudržavnog Sporazuma o zaštiti manjina, hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori, te srpske i crnogorske u Hrvatskoj, koji će se uskoro ratificirati.
    »Na vama je najvažniji zadatak da se dobro organizirate, da razvijete ovakve projekte kao što je ‘Hrvatska riječ’ i za njih ćete uvijek imati podršku. Hrvati zaslužuju i svoju televizijsku emisiju i očekujem da će je uskoro imati. Očekujem i da će odnosi prema novinarima biti na tako visokoj demokratkoj razini, da se odnosi neće rješavati kaznenim prijavama već drugim mehanizma. Hrvatska će podržati slobodu medija, osobito kad je riječ o nacionalnim manjinama. Očekujemo to isto i u Srbiji. Vjerujem da će ovaj problem biti riješen«, zaključio je državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Bakota.         

Br­zo­ja­vi li­je­pih želja
 i po­drške

Neki od pozvanih bili su spriječeni u dolasku te su mali jubilej čestitali brzojavima. Među njima su: predsjednica Odbora za useljeništvo Hrvatskog sabora Zdenka Babić Petričević, saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, ravnatelj i zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić i Domagoj Ante Petrić, te voditelj vukovarskog ureda HMI Silvio Jergović, pokrajinski tajnik za informacije Milorad Đurić, beogradski nadbiskup i metropolita mons. Stanislav Hočevar, potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Siniša Tatalović, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert, urednik emisije »Korijeni-hrvatske manjine u Europi« Ivo Kujundžić, urednik »Zvonika« vlč. Andrija Anišić, predsjednik Njemačkog narodnog saveza Rudolf Weiss, mons. Antun Kolarević iz Zemuna i Naco Zelić iz Zagreba.

Rođen­dan­ska tor­ta

Specijalan dar »Hrvatskoj riječi«, kao i prošle godine, uručili su Gojko i Ankica Zeljko, vlasnici slastičarne »Selenča« u Somboru. Riječ je o rođendanskoj torti, koja je i na naslovnici ovoga broja »Hrvatske riječi«.