Arhiv tekstova

Svakome je njegov problem najpreči

Novinsko-izdavačke ustanove na manjinskim jezicima imaju probleme, ali su ti problemi specifični i razlikuju se od jedne do druge medijske kuće, zaključeno je na sastanku koji je 28. siječnja održan u Skupštini Vojvodine, a na kojemu je predsjednik Odbora za informiranje Skupštine APV Ottó Bus razgovarao s direktorima institucija koje su zadužene za informiranje na mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom i hrvatskom jeziku.
    Direktor NIU »Ruske slovo« Nikola Šanta upozorio je na činjenicu da je prošlogodišnji prijenos osnivačkih prava nad manjinskim medijima sa Skupštine Vojvodine na nacionalna vijeća, u pojedinim zajednicama izazvao sporove koji još traju, te je precizirao da postoje tri kategorije manjinskih ustanova, i da se u razrješavanje problema treba ući poštujući specifične položaje u kojima se pojedini mediji nalaze. U prvoj kategoriji su, kako je rekao Šanta, »Magyar szó« i »Hét nap«, jer informiraju mađarsku zajednicu koja je najveća i broji oko 300.000 pripadnika, u drugoj kategoriji su »Hrvatska riječ« i »Them« na romskom jeziku, koje su mlade institucije osnovane prije nešto više od dvije godine, dok su u trećoj kategoriji »Ruske slovo«, »Libertatea« i »Hlas ludu«, čija je tradicija duga više od 60 godina.
NEZADOVOLJNI RUSINI I RUMUNJI: Zbog specifičnih odnosa u pojedinim zajednicama, Šanta je predložio da se u Skupštini Vojvodine inicira izmjena odluke o prijenosu osnivačkih prava, i da se upravni odbori u informativnim kućama biraju po principu 3 plus 3 plus 3. To bi značilo da se tri člana upravnog odbora predlažu iz redova zaposlenika, tri iz redova vijećnika nacionalnih vijeća, a tri da budu vanstranački ugledni intelektualci, koje će predložiti uposlenici.
    Iza tog prijedloga stoji i direktor rumunjske »Libertatee« Niku Čobanu.
    Ranije formirani tročlani blok koji se protivio prijenosu osnivačkih prava – Ruske slovo, Libertatea, Hlas ludu – sada je, međutim, sveden samo na rusinske i rumunjske novine, budući da je direktor Hlasa ludu Jaroslav Čiep izjavio kako je Slovačko nacionalno vijeće bilo korektno i tolerantno prilikom prihvaćanja osnivačkih prava, a da se i Ustavni sud Srbije oglasio nenadležnim po ovom pitanju.
NERAVNOPRAVNOST MEĐU SAMIM ZAJEDNICAMA: U »Hrvatskoj riječi« je od ranije branjen stav da je prijenos osnivačkih prava na nacionalna vijeća korektna odluka, jer nitko bolje od legalnih predstavnika manjina ne poznaje situaciju i kadrovsku ponudu u zajednicama. Međutim, na sastanku je v. d. direktora NIU »Hrvatska riječ« Zvonimir Perušić upozorio na drugu vrstu problema koji postoje, a to je prije svega neravnopravnost između samih nacionalnih zajednica, kada je informiranje na materinskom jeziku u pitanju. On je rekao kako Hrvatska riječ dobiva manju dotaciju od države nego ostale manjinske ustanove, ali je i istaknuo da je poslije dogovora s resornim pokrajinskim tajnikom Miloradom Đurićem započeo proces ispravljanja te neravnopravnosti. Pozvao je, također, da se Skupština Vojvodine i sve novinsko-izdavačke ustanove na manjinskim medijima solidariziraju s hrvatskom zajednicom i skupa se založe za ostvarivanje prava Hrvata na informiranje na materinskom jeziku na državnoj TV Novi Sad, što je na sastanku prihvaćeno i podržano.
    Dogovoreno je, uz to, da se u svim manjinskim medijskim kućama uradi analiza potreba i predlože moguća rješenja, te da svaka ustanova zasebno nastupi prema Skupštini Vojvodine sa svojim specifičnim problemima, a da se medijske kuće međusobno podržavaju u tim nastupima.
N. V.