Arhiv tekstova
Puno problema, malo ingerencija općine
Nakon četiri mjeseca predsjednik Općine Subotica dobio je dva zamjenika. Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić jedan je od zamjenika koji je prošlog tjedna stupio na ovu dužnost. Zamjenici predsjednika istovremeno su i članovi Općinskog vijeća u kojemu je diplomirani inženjer agronomije Kuntić zadužen za resor poljoprivrede.
Petar Kuntić je četvrti dopredsjednik Općine Subotice iz redova DSHV-a od uvođenja višestranačja. Prije njega dužnost dogradonačelnika Subotice iz ove stranke vršili su Stanka Kujundžić, Bela Tonković i Lazar Baraković.
HR: Izbor zamjenika predsjednika Općine trajao je četiri mjeseca te su se u javnosti već pojavile i određene špekulacije kako je Vaš izbor za zamjenika predsjednika Općine upitan i sumnjalo se u koalicijske partnere. Međutim, Vaš izbor je potvrđen u Skupštini Općine Subotica s 44 glasa.
Za DSHV se upravo ovih dana završavaju izbori. Došli smo do onoga što smo i planirali, ulazeći u predizbornu koaliciju sa Savezom vojvođanskih Mađara, a zatim i u poslijeizbornu koaliciju s Demokratskom strankom i G17 Plus, gdje je dogovoreno da će predstavnik DSHV-a obnašati dužnost zamjenika predsjednika Općine Subotica. Ovih dana smo bili svjedoci da je Skupština Općine Subotica dala suglasnost na izbor dva zamjenika predsjednika Općine koje je predložio predsjednik Općine Géza Kucsera.
Zadovoljni smo što je postignut konsenzus za zamjenika predsjednika Općine, a prijatno sam iznenađen što je i jedan dio oporbenih vijećnika glasovao za mene i mislim da to pokazuje određene intencije da ćemo moći postići širu suradnju na rješavanju pitanja koja su od interesa za ovaj grad.
HR: Jedan dio vijećnika je, međutim, negirao zakonitost izbora dva zamjenika predsjednika Općine, tvrdeći kako je to protivustavno i da predsjednik Općine može imati samo jednog zamjenika, dok su drugi smatrali da bi ih trebalo biti i više.
Dio vijećnika je na samoj sjednici iznio kako će se žaliti Ustavnom sudu Srbije jer smatraju kako je zakonom regulirano da može biti samo jedan zamjenik. Međutim, Statutom Općine utvrđeno je da zbog toga što je Subotica multietnička sredina predsjednik Općine ima dva zamjenika kao što je to unazad petnaest godina bilo i nikome to nikada nije smetalo. To praktički znači, ako je izabrani gradonačelnik mađarske nacionalnosti, zamjenici su hrvatske i srpske nacionalnosti. S druge strane jedan dio vijećnika inzistira – zašto nema Bunjevaca za zamjenika i ovdje se opet ponavlja stara priča, opet se navlači magla na čitavu priču o Bunjevcima i Hrvatima.
Tako je Mirko Bajić postavio pitanje – zašto nema zamjenika iz bunjevačke zajednice.
Međutim, potpuno je jasno da se ovdje radi o predstavnicima naroda, odnosno nacionalnih zajednica, a Bunjevci su ipak samo jedna subetnička skupina.
HR: Prema novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, za razliku od ranijeg perioda, kad je Izvršni odbor imao izvršnu funkciju, sada je ima predsjednik Općine. Kakve su Vaše dužnosti i ovlasti kao zamjenika predsjednika?
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi ovlasti zamjenika su da u situacijama kada je gradonačelnik odsutan, ili nije u mogućnosti obavljati neke funkcije, na njegov prijedlog zamjenjuje ga jedan od zamjenika. Inače, prema strukturi smo ujedno i članovi Općinskog vijeća, koje, međutim, ima savjetodavnu ulogu prema novom zakonu a ne izvršnu kao što je to bilo ranije. Oblast za koju sam zadužen u Općinskom vijeću je poljoprivreda, a drugi zamjenik Dragan Trklja zadužen je za oblast zdravstva, mladeži i ekologije. Svatko treba raditi ono što zna i za što je stručan, a budući da sam agronom mislim da ću moći odgovoriti zahtjevima koji se postavljaju pred mene.
HR: Oporba je, kao što imali prilike vidjeti na sjednicama Skupštine, veoma glasna u svojim zahtjevima da se mijenja način upravljanja u lokalnoj samoupravi, iznoseći niz optužbi na račun nositelja lokalne vlasti u prethodnim mandatima. Budući da je i DSHV sudjelovao u lokalnoj vlasti smatrate li da postoji potreba za mijenjanjem načina upravljanja?
Svakako da se mora nešto mijenjati u samom upravljanju u svim strukturama u gradu ne samo zbog toga što je oporba veoma glasna u najrazličitijim prigovorima na rad lokalne samouprave, već stoga što je to potrebno i što i mi to želimo. Ohrabrujuće je da je većina vijećnika iz vladajuće koalicije mlađa, obrazovana, puna energije i volje da radi na tome da bude bolje u našem gradu. Kao što to i slijedi iz potpisanog poslijeizbornog sporazuma, na razini vladajuće koalicije dogovoreno je formiranje savjeta za praćenje koalicijskog sporazuma kojeg će činiti svi predsjednici subotičkih podružnica stranaka koje su u koaliciji, a zatim i formiranje radne grupe koja će pratiti i ispitivati rad javnih poduzeća prvenstveno sa stajališta jesu li građani zadovoljni radom javnih poduzeća. Ključna zadaća ove radne grupe i savjeta je da se na bilo kakvu primjedbu ili sumnju da u određenim segmentima postoji korupcija reagira i da svatko onaj koji se na bilo kakav način uplete u makinacije bude otpušten.
Upravo je završeno i formiranje upravnih i nadzornih odbora javnih poduzeća koji ne mogu biti produžena ruka direktora poduzeća, već trebaju provoditi odluke koje se donose u Skupštini u pogledu rada određenog poduzeća, odnosno provoditi dogovorenu politiku u komunalnoj ili drugoj oblasti. Tko se tome ne prilagodi, neće više moći biti član odbora. Isto tako prema sadašnjem dogovoru nadzorni odbori će se morati sastajati svaka tri mjeseca, a ne kao do sada tek poslije završnog računa. Sljedeće što dolazi na red je da se ispita rad svih načelnika i uposlenika prvenstveno u odnosu na obveze koje imaju prema građanima i da li adekvatno izvršavaju svoje zadatke.
Posebno će se posvetiti više pažnje radu mjesnih zajednica, gdje je bilo određenih problema u prošlosti. Dogovoreno je da će se morati prilikom svakog izvođenja radova ići na više ponuda, da se uvijek mora praviti precizna specifikacija poslova i točna procjena vrijednosti radova i tek će se onda moći sklapati ugovori s izvođačem radova.
Stav DSHV-a je u vezi ovog pitanja nepromijenjen. Poznato je da smo u izvršnoj vlasti SO Subotica punih četrnaest godina i niti jedan od naših zastupnika nije sudjelovao u, nazovimo ih, aferama. Smatramo da smo se pošteno odnosili prema građanima i da građani mogu s pravom imati povjerenja u nas.
HR: U Općinskom vijeću ste zaduženi za resor poljoprivrede. Kako ocjenjujete trenutačno stanje u agraru u subotičkoj općini?
Znamo da je Subotica izrazito poljoprivredno područje i da je poljoprivreda jedna od glavnih gospodarskih grana, kao i da je to trenutačno grana u kojoj postoje izraženi problemi, kako u privatnom sektoru tako i u društvenom, to jest državnom sektoru. Kada se govori o privatnom sektoru iz pozicije jednog sustava gdje je država, godinama unazad, brinula o tome što, kako, gdje i s kime će poljoprivrednik raditi – dakle bukvalno o čitavom procesu proizvodnje, sada iz takvog sustava prelazimo u tržišno gospodarstvo gdje svatko mora sam odlučiti što i kako će proizvoditi, osobito gdje će prodati i po kojoj cijeni. Izlazimo iz perioda od deset godina mraka i sada Europa neće čekati da se mi prilagodimo tranzicijskim tokovima, već moramo ubrzano raditi, a kada se to tako radi, onda je to bolan proces. U takvim okolnostima se javljaju i određeni problemi. Ove godine je to bio otkup pšenice kad je prvi put država rekla da se neće miješati u kupovinu te strateške kulture, već je to ostavljeno tržištu. »Žitko« je to na najgori način iskoristio tako da do danas dio proizvođača nije dobio novac. Nadamo se da je takva negativna pojava iza nas i da u budućnosti toga neće biti i mi svi moramo raditi na tome da toga ne bude.
HR: Kakve su ingerencije i mogućnosti općinske vlasti u oblasti poljoprivrede i što se tu može uraditi?
Male su ingerencije općine što se tiče tih problema, ali mi smo dužni upoznati proizvođače sa svim njihovim pravima i mogućnostima koje imaju, trebamo ih obučiti i pomoći tamo gdje možemo, zato su nas ljudi i birali kako bismo odgovorili nekim njihovim zahtjevima, jer najlakše je reći da to nije u ingerenciji.
Nalazimo se pred novom Strategijom razvoja poljoprivrede kad veliki broj ljudi neće shvatiti što se događa, jer se strategija radi za velike robne proizvođače, a svi oni, koji su nekada imali maksimum zemlje i bili veliki proizvođači – »gazde«, u budućnosti neće opstati s toliko zemlje i toliko malo produktivnog rada kao što je dosada bilo. Svi oni će morati raditi mnogo intenzivnije kulture, oblast povrtlarstva, voćarstva itd. Najveći problem su oni koji imaju do 10 hektara zemlje i pri tome su staračka domaćinstva, koja dakle nemaju ni snage ni ekonomske moći ulaziti u neke reforme, a imaju premalu površinu da bi mogli živjeti od pšenice, kukuruza ili suncokreta. Njima će biti teško. Osnovni je problem da se ide u tržišnu utakmicu bez državnih poticaja. Jer ako se želi ići u konkurenciju i prodavati proizvode prema cijenama na europskom tržištu, onda moramo imati i iste uvjete. Ne može se desiti da neke susjedne države po hektaru dobivaju 100 ili 200 eura, a mi ništa. Onda smo u situaciji da mi stalno trčimo, a netko već automobilom ide ispred nas i uvijek smo hendikepirani i krajnji rezultat će biti da će doći do osiromašenja. Čeka nas vrlo buran period u poljoprivredi u kojem moramo nadoknaditi period od petnaestak godina koji je prošao, a da smo bukvalno prespavali sve tranzicijske tokove.
HR: Spomenuli ste poljoprivredne kombinate. Kakva je situacija u subotičkoj općini kad je u pitanju proces privatizacije?
Još su veći problemi u poljoprivrednim kombinatima, od kojih su neki transformirani, odnosno prodani, a druge uskoro očekuje ista sudbina. Međutim, ima i onih koji su otišli u stečaj, pa se događa kao u »Agrokombinatu« da 800 ljudi, koji su godinama tamo radili, ostane bez posla, a to su uglavnom ljudi iz seoskih sredina gdje ništa drugo ne postoji osim toga, i gdje ljudi nemaju čak ni mogućnosti da dolaze u grad na posao jer ne postoji autobusna linija na primjer, ili im je preskupo. Određena socijalna kriza će sigurno nastupiti i u vezi tih poljoprivrednih kombinata.
HR: Što tu može uraditi Općina?
Može im pomoći da se privatiziraju i da se zna vlasnik, a da se tamo, gdje je izvršena privatizacija i ne poštuje se potpisani kolektivni ugovor, reagira. Ne bi se smjelo dogoditi, a što se događa, da se u PIK-ovima koji su privatizirani plaća ne isplaćuje po dva-tri mjeseca, a u isto vrijeme se poljoprivredni proizvodi prodaju. Ako dođe do raskida ugovora s Agencijom za privatizaciju, radnici će ostati i bez prihoda koje su stvarali i bez šansi da se to nadoknadi.
HR: U općinskom proračunu predviđeno je 10 milijuna dinara za takozvani agrarni proračun. Kako će se koristiti ova sredstva?
Mi smo jedna od rijetkih općina, koja je od skromnih sredstava uspjela odvojiti i sredstva za poljoprivredu jer se u drugim općinama poljoprivrednici uglavnom usmjeravaju k Agenciji za razvoj u Ministarstvu poljoprivrede i pokrajinsku agenciju za privatizaciju. Prvi naš korak će stoga biti da, u suradnji s resornim Savjetom za gospodarstvo i načelnikom za poljoprivredu, razgovaramo s Ministarstvom poljoprivrede i vidimo što sve trebamo uraditi kako bi na 10 milijuna dinara, planiranih u proračunu za poljoprivredu, mogli od Vlade Republike Srbije dobiti još toliko sredstava. Prošle je godine također bilo agrarnog proračuna iz kojeg su poljoprivrednici dobivali kredite, odnosno određena inicijalna sredstva, po vrlo povoljnim uvjetima. Na žalost, kreditna sposobnost poljoprivrednih proizvođača je na izuzetno niskoj razini pa se događa da se, i pod tako povoljnim uvjetima, poljoprivrednici ne usuđuju uzimati kredit, ali, pošto je riječ o novcu svih poreskih obveznika na teritoriju grada, fond nije u mogućnosti dijeliti bespovratna sredstva, ili ih davati s takvom kamatnom stopom koja će ih obezvrijediti.
HR: Gdje vidite izlaz za poljoprivredu i poljoprivrednike u ovako teškoj situaciji?
Smatram da je izlaz iz ovako teške situacije, u kojoj se ništa ne može prodati ili se prodaje po dampinškim cijenama, a repromaterijal se kupuje po tržišnim cijenama, da se dovedu strani ulagači koji bi kroz neke zajedničke programe uspjeli pokrenuti proizvodnju i uposliti ljude. Radit ćemo na privlačenju stranih partnera koji bi ovdje investirali, i već sada se naziru određeni partneri koji bi bili spremni investirati u proizvodnju, a mislimo da je potrebno organizirati i prezentaciju mini-programa koje svako poljoprivredno gazdinstvo može pratiti i bez mnogo sredstava. Trudit ćemo se maksimalno, mislimo da imamo dobru ekipu i da su i ljudi u skupštinskom Savjetu suglasni s našim namjerama, te da će pomoći u razvoju ovoga dijela gospodarstva u našoj Općini.
HR: Vaši prethodnici na mjestu zamjenika predsjednika Općine radili su na razvijanju suradnje s pojedinim gradovima i županijama u Hrvatskoj, te uključivanju u regionalne procese suradnje. Hoćete li nastaviti njihov posao i možemo li očekivati uskoro institucionalizaciju postojećih oblika suradnje s regijama u Hrvatskoj?
To samo ovisi o našoj aktivnosti, no ključ za bilo kakvo inicijalno povezivanje je željeznički most na Dunavu kod Bogojeva, koji će, prema informacijama koje smo dobili iz Vukovarsko-srijemske županije, vrlo skoro biti prohodan, zahvaljujući belgijskoj donaciji koja će omogućiti otvaranje toga mosta i promet vlakova. Onda bi se puno toga promijenilo i u samom razmišljanju ovdašnjih gospodarstvenika. Konačno bi mogli krenuti vlakovi, a onda i intenziviranje suradnje. Općina Subotica ima dobru suradnju s gradom Osijekom, a već odranije i suradnju s Vukovarsko-srijemskom županijom, znači određeni uvjeti već postoje, a u čitavom ovom procesu su vrlo značajne i nevladine udruge koje dosta često održavaju skupove baš u vezi regionalne suradnje. Mislimo da bi u ovom periodu trebalo staviti veću težinu upravo na regiju Dunav-Drava-Sava, jer je to u interesu koliko Hrvata u Subotici toliko i cjelokupnog pučanstva ove regije.
HR: Od izbora je proteklo više od četiri mjeseca, kako ocjenjujete funkcioniranje koalicije, čiji je član i DSHV?
Vladajuća koalicija se konsolidirala i raduje nas reformski kurs koalicije gdje su se sve stranke, a posebno dvije vodeće stranke Savez vojvođanskih Mađara i Demokratska stranka, jasno opredijelile k novom kursu i zaokretu u vođenju lokalne samouprave.
HR: Koji su prioriteti DSHV-a u lokalnoj politici Subotice i u kojoj mjeri DSHV uspijeva uključiti svoje programske ciljeve u zajedničku politiku koalicije na vlasti pa tako i u proračun, kao što to uspijevaju njezini koalicijski partneri?
Nismo ovoga puta mogli mnogo toga iz našega programa uključiti u proračun, jer nije sve tako urađeno kako smo se dogovorili i kako piše u koalicijskom ugovoru. S druge strane, međutim, treba znati i to da se proračun ne radi oko Nove godine već se pravi u lipnju, tako da nije bilo niti mogućnosti da se i naši prioriteti uključe u proračun, tako da smatramo, da nešto više u odnosu na prošlu godinu nećemo moći ostvariti, ali već sredinom lipnja će se praviti proračun za sljedeću godinu i vrlo skoro namjeravamo započeti određene razgovore kako bi se i interesi građana, koji su dali svoj glas DSHV-u kako bi ih zastupali u Općini, pojavili u proračunu.
Glede pak prioriteta, ključne oblasti su u kulturi. Prije svega vezano uz uvođenje hrvatske drame u Narodno kazalište, duže emitiranje programa na hrvatskom jeziku na Radio Subotici, zatim u školstvu i u određenim komunalnim sferama u sredinama koje su zapostavljene, a naročito vezano uz rješavanje pitanja infrastrukturalnih preduvjeta za funkcioniranje institucija hrvatske nacionalne zajednice u Subotici.
