Arhiv tekstova
Izazovna tema
U nakladi Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« 2000. godine objavljen je Zbornik radova sa znanstvenog skupa »Duševno zdravlje« koji je održan 17. i 18. prosinca 1999. godine u Velikoj dvorani Centra. Znanstveni skup su organizirali HKC »Bunjevačko kolo« i Hrvatsko akademsko društvo.
Na znanstvenom skupu radove su izložili znanstvenici koji su u svojim dotadašnjim javnim nastupima dosljedno provlačili jednu nit, sugerirajući i ukazujući na nužnost međusobne uzajamnosti, razumijevanja, prihvaćanja različitosti i komunikacijske otvorenosti.
ODNOS DUŠEVNOG ZDRAVLJA I STVARALAŠTVA: Zbornik započinje radom »Stvaralaštvo i duševno zdravlje« Vladete Jerotića u kojemu autor piše o odnosu duševnog zdravlja i stvaralaštva koji je često paradoksalan, nekad antinomičan, jer stvaralaštvo i stvaralački čin svakako bogate duševni i duhovni život čovjekov, ali to ne znači uvijek i jačanje duševnog zdravlja ili ozdravljenje od neke njegove duševne nastranosti. Autor ističe kako svaki aktivan, ali i reaktivan odnos prema umjetnosti svake vrste unapređuje nikad dovoljno učvršćeno duševno zdravlje u čovjeka, čineći ga plemenitijim i bližim njegovom Tvorcu.
»Situacija u kojoj se nalazi suvremeni čovjek nagnala ga je da se okrene samom sebi i da ispituje svoje vlastito biće kao temelj svijeta u kome može i treba da postoji«, piše među ostalim Jerotić, zaključujući kako je odgoj bitan za stvaralaštvo, a odgoj treba da započne u djetinjstvu i da se nikad ne završi, jer čovjek i nije završeno biće. Zbornik se nastavlja radom »Duševno zdravlje i psihološki potporni sistem« Josipa Bergera, a autor napominje kako se ovoj izazovnoj temi može prići i sa stanovišta dva koncepta, koje je Berger uveo nakon višegodišnjeg istraživanja, a to je koncept »bazičnih oslonaca ličnosti« i koncept »psihološkog potpornog sistema«. Oba ova koncepta koja mogu doprinijeti boljem razumijevanju pojave i pojma duševnog zdravlja autor obrazlaže u svome radu.
IDEOLOŠKE ORIJENTACIJE: Slijedi rad »Ideološke orijentacije i neke crte ličnosti« Bore Kuzmanovića i Zlatka Šrama. Cilj njihovog istraživanja je bio ustanoviti da li se pojedine dimenzije nacionalne svijesti, političkih orijentacija i vrijednosnih orijentacija nalaze u takvim međusobnim odnosima da na latentnom nivou formiraju određene interpretabilne ideološke obrasce i da li se oni nalaze u funkciji određenih psihopatoloških, autoritarnih i socijalno alijeniranih crta ličnosti. Uzorkom su obuhvaćena 562 punoljetna ispitanika na području subotičke općine. »Rezultati su ukazali na postojanje tri ideološka obrasca koji se nalaze u funkciji različitih ego obrambenih mehanizama. ‘Nacional-socijalistički ideološki obrazac’ nalazi se u funkciji sociopatske agresivnosti, analne agresivnosti i depresivnog sindroma. ‘Socijalistički ideološki obrazac’ je u korelaciji s percipiranjem političke neizvjesnosti, ekonomske nestabilnosti i odsutnosti građanskih sloboda u društvu. ‘Nacionalno-manjinski autonomaški ideološki obrazac’ nalazi se u korelaciji s dimenzijama socijalne alijenacije i određene vrste generalnog neuroticizma«, pišu autori o rezultatima analize.
RELIGIOZNOST I ISPOVJEDNA PRAKSA: Zbornik se nastavlja radom »Psihosocijalna pomoć izbjeglicama« u kojemu Milan Popović piše o radi specijaliste s izbjeglicama, a slijedi rad »Trauma-stres-psihički poremećaj: zakoniti slijed ili patološki splet« Mikloša Biroa. U radu se analizira odnos traume, stresne reakcije na traumu i psihičkih poremećaja koji prate stres.
»Način održavanja mentalnog zdravlja u ekstremnim socijalnim uvjetima« empirijska je studija Žarka Trebješanina i Irene Stojković čiji je cilj bio istražiti na koji način odrasli ljudi uspijevaju u situaciji društvene kataklizme (ratna dejstva) očuvati svoju psihičku ravnotežu, dok je rad Josipa Ivanovića i Zlatka Šrama »Religioznost i konativne osobine ličnosti kod katoličkih praktičnih vjernik« rezultat istraživanja kojim su se nastojale utvrditi relacije između pojedinih sub-dimenzija religioznosti i patoloških konativnih osobina ličnosti kod katoličkih praktičnih vjernika. Autori su među ostalim utvrdili kako je odsutnost sociopatske agresivnosti karakteristična za vjernike koji imaju intenzivna molitveni život, koji iskazuju ljubav prema bližnjemu i kod kojih je prisutna potreba za izgradnjom vjerskog znanja, odnosno duhovnim rastom. Slijedi rad Duje Runje, Lujze Dokić Sudarević i Jaše Šimića »Agresivnost i anksiozno-depresivni sindrom kod djece na predškolskom uzrastu: pokušaj mjerenja«, a cilj njihovog istraživanja je bio pokušaj konstrukcije skale agresivnosti i anksiozno-depresivnog sindroma.
Zbornik se nastavlja radom Andrije Kopilovića »Ispovjedna praksa i duševno zdravlje kod praktičnih vjernika«, autor napominje kako i ovaj rad pokazuje neminovnost suradnje teologije i psihologije »u korist onoga što je po kršćanskom vjerovanju stvarnost: da čovjek oslobađajući se vlastitih grijeha, našavši mir svoje savjesti nužno postiže i temeljne uvjete za duševno zdravlje«. Dijana Kopunović, Zlatko Šram i Jasminka Dulić pišu o »Strukturiranosti obiteljskih odnosa i Eysenckovoj dimenziji ličnosti«, a cilj njihova rada je bio utvrditi da li i koja vrsta strukturiranih obiteljskih odnosa ima etiološki značaj za razvoj bazičnih dimenzija ličnosti kao što su ekstraverzija, neuroticizam i psihoticizam u Eysenckovom modelu strukture ličnosti. Zbornik još sadrži rad »Kršćanski život i duševno zdravlje« Tadeja Vojnovića koji temu promatra s kršćanskog stajališta.
Zbornik radova sa znanstvenog skupa »Duševno zdravlje« može se nabaviti u Uredu HNV-a.
Z. Sarić
