Arhiv tekstova
Zlatna groznica
U povijesti ljudskog egzistiranja na matičnom planetu niti jedan »element« iz njene »utrobe« nije dosegnuo veću statusnu vrijednost u materijalnoj spoznaji pripadnika najnaprednije živuće vrste. Ima ih rjeđih, vrednijih i skupocjenijih, ali u podsvijesti prosječnog homo sapiensa, dragocjeni metal žućkaste boje ostaje na pijedestalu najvrednijeg ukrasa. Jer u pitanju je ipak, njegovo veličanstvo – Zlato!
ZLATO: Au (kemijski znak) – naziv potječe od latinske riječi Aurum
196.97 (atomska težina)
79. – (atomski broj)
2-8-18-32-18-1 (konfiguracija elektrona)
Zlato pripada skupini prijelaznih elemenata i jedan je od najsavitljivijih i rastegljivijih od svih poznatih metala. Primjera radi kovanjem se može »stanjiti« do nevjerojatnih 0,000013 cm, dok bi se od 29 grama ovog vrijednog metala mogla načiniti žica duljine 100 km! Također, zlato je iznimno meko (tvrdoća 2,5-3) i posjeduje izuzetna svojstva provodnosti topline i elektriciteta. Točka topljenja zlata je na 1064 C, ono ključa na 2808 stupnjeva Celzija. Zbog svojih »magičnih svojstava« ekstremne otpornosti na vanjske prirodne utjecaje (toplota, zrak, vlaga) dosegnulo je kultni položaj materijalističkog vrednovanja.
EKVIVALENT MATERIJALNE VRIJEDNOSTI: Zbog svoje rijetkosti u prirodi, zlato je 75. po redu prema rasprostranjenosti, ovaj dragocjeni metal postao je valutnom mjerom kojom se određuje vrijednost novca u monetarnim transakcijama. Mjera vrijednosti zlata izražava se u jedinici zvanoj unca, koja je ekvivalentna težini od 31,1 grama, dok se kvaliteta izražava u karatima.
ZLATNA GROZNICA: Fenomen ljudske opčinjenosti zlatom datira još od davnih vremena iz starih civilizacija poput etrurske, minoske, asirske i egipatske. No, iako je bilo nadasve vrednovano i cijenjeno, zlato je svoj istinski »zlatni trenutak« doživjelo tek u novije doba, u vremenima velikih zemljopisnih otkrića i osvajanja. Znakoviti su pohodi španjolskih konkvistadora (osvajača) po Latinskoj Americi koji su se planski organizirali radi bogatih tovara otetog zlata od lokalnog domorodačkog stanovništva. Nije bio rijedak slučaj da su brodovi znali i potonuti uslijed pretovarenosti na dugačkom prekooceanskom povratku. Ali najčuvenija zlatna groznica zahvatila je SAD u periodu središnjice 19. stoljeća, kada su se tisuće »ispirača i tragača« zaputili u obećani novi svijet, u potrazi za srećom i bogatstvom. Brojna literarna štiva, koja su izumom filma prenesena i na veliki ekran, ispričala su brojne tragične sudbine »nesretnika« koji su skončali svoje živote snivajući svoj »zlatni san«.
ZAŠTO VOLIMO ZLATO: U čovjekovoj psihi je želja i potreba za uljepšavanjem svoga bića, a zlato je još uvijek neprevaziđeni materijal za proizvodnju nakita. Na određeni način prvi dodir sa zlatom imamo gotovo od rođenja, kada nas roditelji i ostala rodbina od prvih dana egzistiranja izvan materinske utrobe počinju »kititi« narukvicama, naušnicama i lančićima žućkastog dragocjenog metala. Zlato je zbog svoje općeprihvaćene stališke vrijednosti postalo sastavni dio ljudskog tijela i njegovo je prisustvo postalo posve normalnom pojavom koja uopće ne skreće pretjeranu pozornost u očima drugih. Naravno, isključuju se »lančuge« od nekoliko stotina grama, iznimno popularne u specifičnim kategorijama ljudske populacije. Najsvečaniji trenutak u »vezi« čovjeka i zlata je akt vjenčavanja budućih supružnika koji se, u procentualno najvećem broju slučajeva, »verificira« zlatnim prstenjem, popularnim burmama. Poslije svečane ceremonije uzajamnog stavljanja na domali prst ruke, zlato nije više samo nakit već i znak pripadnosti voljenoj osobi, potvrđen u zalogu danog zavjeta pred svjedocima.
POZOR: NIJE ZLATO SVE ŠTO SJA!: Dobro znana narodna poslovica ima svoju duboku opravdanost u praktičnom upozorenju svim ljubiteljima zlata da pomno provjere kvalitetu produkta koji namjeravaju kupiti. Napredna tehnologija praktične znanosti unaprijedila je »alkemiju« proizvodnje brojnih malo vrijednih surogata ovog dragocjenog metala, otvarajući brojne mogućnosti za obmanu lakovjernih »zlatoljubaca«. Odlučite li se kupiti vredniji komad zlatnog nakita, potražite željeni artikl samo u zlatarnama i juvelirnicama i zatražite provjeru kvalitete uz garanciju trgovca.
Jer zlato je ipak zlato!
