Arhiv tekstova

Ostvarivanje prava na informiranje

Na materinskom jeziku pripadnici hrvatske zajednice u Vojvodini informirali su se sve do srpnja 2004. godine putem polusatne televizijske emisije »TV divani« na Televiziji Novi Sad, koja se emitirala svaka dva tjedna, zatim putem dnevnog dvosatnog programa na Radio Subotici, ali zbog slabe čujnosti samo na teritoriju subotičke općine, jednom tjedno u duljini od 30 minuta na subotičkoj lokalnoj TV YU ECO, te putem tri tiskana medija – tjednika »Hrvatska riječ«, čiji je osnivač Hrvatsko nacionalno vijeće, Katoličkog tromjesečnika »Zvonik« i tromječnika za kulturu »Miroljub«, kojega izdaje Hrvatsko kutlurno-umjetničko društvo »Vladimir Nazor« u Somboru.
    Prvi medij, »TV divani«, grubo je zaustavljen kada je njegovu produkciju preuzela NIU »Hrvatska riječ« u listopadu 2004. godine i kada je emisija nazvana »Tragom hrvatskim«. No, i prije toga ta emisija nikada nije financijski podržana od strane države, kao što nisu podržani niti »Zvonik« i »Miroljub«, te se ovi mediji samofinanciraju. Televizijska emisija »TV divani« i tjednik »Hrvatska riječ« novijeg su datuma, a listovi »Zvonik« i »Miroljub« imaju tradiciju od desetak godina, dok program Radio Subotice na hrvatskom jeziku postoji pet godina!
HRVATSKA RIJEČ: Pa ipak, za sada jedino tjednik »Hrvatska riječ« ima kod vojvođanskih Hrvata ozbiljniju, uteme-ljeniju i trajniju misiju u domeni informiranja na vlastitiom jeziku, zbog svoje institucionalne uređenosti – osnivač je tijelo državne samouprave. Naime, Skupština AP Vojvodine je na sjednici održanoj 8. svibnja 2002. donijela velikom većinom glasova »Odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove ‘Hrvatska riječ’«, čime su se stekli prvi valjani formalno-pravni uvjeti za daljnji konkretni rad na osnivanju i konstituiranju Ustanove, koja ima za cilj da na institucionalan, profesionalan i obuhvatan način omogući i prikladno riješi pitanje ostvarivanja prava na informiranje putem tiskanog medija na svom jeziku građana hrvatske nacionalnosti na teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine.
    Nakon osnivanja, ova ustanova počela je izdavati i istoimeni tjednik (prvi broj »Hrvatske riječi« izišao je 31. siječnja 2003.), koji je javno glasilo. Ovaj list nastoji poštovati građanski koncept u pristupu informiranju, zalažući se za istinito, pravovremeno i objektivno informiranje. U tom smislu, »Hrvatska riječ« pridonosi da se stalno i u svakom pogledu potiču demokratski procesi u društvu. Drugim riječima, uređivačka politika »Hrvatske riječi« utemeljena je na objavljivanju točnih, cjelovitih i pravodobnih informacija o svim događajima, pojavama i osobama, odnosno svim zbivanjima u široj zajednici prema pravilima novinarske profesije i novinarske etike. Pokraj toga na stranicama »Hrvatske riječi« posebna pažnja je posvećena životu Hrvata u onim mjestima u kojima obitavaju i njihovom svakodnevnom sudjelovanju u oblasti rada i stvaranja, nadalje u politici, obrazovanju i kulturi, te vjerskom životu. U listu se povremeno pojavljuju dodaci, od kojih se ustalio podlistak za djecu »Hrcko«.
    Ustanova se pretežito financira od sredstava iz proračuna AP Vojvodine, a dijelom od donacija i prodaje. Istina, ona nije u ravni sredstava što ga imaju druge ovakve manjinske ustanove, dobiva se naime prilično manje, što predstavlja veliki problem u procesu daljnje institucionalne izgradnje i razvoja djelatnosti, to jest izdavanja časopisa za kulturu i znanost te knjiga na hrvatskom jeziku. Zanemari li se taj problem, mora se konstatirati da je prvi osnivač – Skupština AP Vojvodine – imao više nego korektne odnose u komunikaciji s Upravnim odborom kada se ustanova osnivala, a prilikom imenovanja novog sastava UO ustanove, Skupština AP Vojvodine je potvrdila članove koje je predložilo Hrvatsko nacionalno vijeće.
    Sredinom 2004. godine Skupština AP Vojvodine prenijela je osnivačka prava nad NIU »Hrvatska riječ« na Hrvatsko nacionalno vijeće, koje je ta prava prihvatilo na sjednici u srpnju iste godine.
RADIO SUBOTICA: Program na hrvatskom jeziku Radio Subotice emitira se svakodnevno u trajanju od dva sata i drugi je medij putem kojeg Hrvati u Vojvodini ostvaruju svoje pravo na informiranje na institucionalno primjeren način. No, njegovo temeljno ograničenje je slaba čujnost – ovaj se program može pratiti samo u okolici Subotice.
    Emisiju priprema redakcija na hrvatskom, koja je punopravni član tog javnog informativnog poduzeća, čiji je osnivač Skupština Općine Subotica. Istina, postoji stanovita neravnopravnost u omjeru programa – program na srpskom i mađarskom jeziku neusporedivo su dulji. Program na hrvatskom jeziku u dijelu povijesno-kulturoloških sadržaja kontekstualno je primjeren Subotici, intoniran je u duhu vrijednosti tolerancije, te je u funkciji afirmiranja osnovnih postulata suživota. Dio, pak, informativno-politički u strukturi programa nastoji se ostvarivati s pozicija aktivnog, otvorenog i kritički intoniranog razumijevanja novinarstva. Pokušava se, naime, nastupiti kao zainteresirana strana u sferi javnog života – polazište je u njihovoj uređivačkoj politici da informativni mediji moraju imati funkciju zaštite ili korektiva kada je u pitanju ostvarivanje javnog interesa, i to putem kritičkog pristupa, ukazivanjem na pogreške, propust.