Arhiv tekstova
Incidenata nema, negativan odnos spram manjina ostao
Članovi Odbora za međunacionalne odnose Republike Srbije sastali su se 11. veljače u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo« s predstavnicima nacionalnih vijeća Mađara, Hrvata i Bunjevaca, čija su sjedišta u Subotici. Osim članova Odbora i manjinskih vijeća, na susretu su nazočni bili i tajnik Savjeta za nacionalne manjine Republike Srbije Petar Lađević, načelnik Sjeverno-bačkog okruga Zoran Prćić, predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera, te načelnik MUP-a Borivoj Mucalj.
Na početku susreta, predsjednik Odbora Esad Džudžević pojasnio je kako je cilj projekta kojega financira misija OESS-a u Srbiji i Crnoj Gori obići nacionalna vijeća kao predstavnička tijela manjina, te pripremiti izvještaj o manjinama o kojemu će raspravljati članovi Odora za međunacionalne odnose i zastupnici republičke skupštine.
»Cilj ovog projekta je doći do novog senzibiliteta u odnosu centralne vlade prema manjinskom pitanju, prema drugačijem i različitom«, naglasio je Džudžević dodavši da je kod svih manjina prisutan strah od primjene prava, prije svega zbog loših iskustava: »To je problem ambijenta u kojem još uvijek vlada netolerancija i jezik mržnje od predstavnika konzervativnih struja. Problem polako prevladavamo, jer smo do sada imali neadekvatnu reakciju Vlade na sve ove probleme o kojima govorimo.«
NEGATIVNO NASLJEĐE: Prvi su susret članovi Odbora za međunacionalne odnose imali s predstavnicima Mađarskog nacionalnog vijeća koji su goste podsjetili na negativno naslijeđe posljednjeg desetljeća dvadesetog stoljeća kada se iz ove zemlje iselilo oko 50.000 Mađara. Bilo je riječi i o problemima provođenja službene uporabe mađarskog jezika, te o činjenici da u nekim općinskim službama gdje u značajnijem broju žive Mađari nema uposlenih službenika koji govore i mađarski jezik.
Predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća Lászlo Józsa ocijenio je kako su međunacionalni incidenti s kojima su se suočavale i mađarska i hrvatska zajednica prestali, ali je atmosfera ostala nepromijenjena. Pri tome je naveo primjer nedavne tragedije u Horgošu, nakon koje se kao prvo pitanje nametnulo je li u pitanju tragedija međunacionalnog karaktera, iako je u pitanju bio kriminal.
EMISIJE NA HRVATSKOM JEZIKU JOŠ NEMA: Uslijedio je razgovor s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća, na čijem je početku predsjednik Vijeća mr. Josip Ivanović iznio aktualnu problematiku o pokušaju legitimizacije novoštokavsko-ikavskog dijalekta kao bunjevačkog jezika, jer je posve jasno da je govor bač-kih Bunjevaca zapravo hrvatski dijalekt i stoga je iznenađujuća i neprimjerena najava uvođenja ‘bunjevačkog jezika’ u subotičke škole u sljedećoj godini. Govoreći o obrazovanju na hrvatskom materinjem jeziku, mr. Ivanović je napomenuo kako se takva nastava ostvaruje treću godinu, a istaknuo je problematiku nastavnih kadrova. Kao pozitivan događaj mr. Ivanović je naveo što je hrvatski jezik u Subotici u službenoj uporabi, što je ostvareno zalaganjem lokalne samouprave, a istaknuo je važnost Crkve i kulturno-umjetničkih društava u očuvanju kulturne baštine podunavskih Hrvata.
Na koncu, mr. Ivanović je istaknuo problem skidanja emisije na hrvatskom jeziku s programa Televizije Novi Sad i ocijenio kako je takva situacija incidentna u odnosu na hrvatsku zajednicu: »Nikako da se riješi problem uvrštavanja emisije na hrvatskom jeziku u program ove televizije. U okviru Televizije Novi Sad na Drugom programu emitiraju se emisije na jezicima nacionalnih manjina i zaista ne vidim razlog zašto ne bi mogla postojati redakcija na hrvatskom jeziku u okviru Televizije Novi Sad«, kazao je mr. Josip Ivanović.
POKUŠAJ ASIMILACIJE: U nastavku razgovora članica Odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća za suradnju s državom Stanka Kujundžić rekla je kako hrvatska zajednica ima svoje političke predstavnike u Skupštini Općine Subotica, što je rezultat posljednjih izbora, ali je istaknula i incident prilikom posljednjih lokalnih i pokrajinskih izbora kojemu je osobno bila prisutna, kada se dogodio nacionalistički ispad u Centralnoj komisiji u Općini. Tada su članovi komisije bili sprečavani u vršenju svoje dužnosti te je morala intervenirati policija.
U daljnjem tijeku razgovora predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić naglasio je kako je hrvatska nacionalna zajednica najmlađa priznata manjinska zajednica u SiCG i istaknuo potrebu zastupljenosti političkih predstavnika hrvatske zajednice i u Skupštini Srbije. »Prisustvom naših predstavnika u Skupštini problematika hrvatske zajednice moći se efikasnije rješavati i DSHV se protivi svim vidovima aktivnosti koji ne vode u tom smjeru. Protivimo se nametanju takozvanog bunjevačkog pitanja, što je pokušaj asimilacije pripadnika hrvatske zajednice, a ta problematika nametanja priče o Bunjevcima kao nehrvatima nije od jučer, a činjenica je kako ni listopadskim promjenama takve zlonamjerne tendencije nisu riješene. Nove državne vlasti ne smiju poticati asimilaciju vojvođanskih Hrvata«, bio je kategoričan Petar Kuntić.
Petar Lađević je zatim kazao kako smatra da je ključni problem neemitiranje emisije na hrvatskom jeziku na programu Televizije Novi Sad: »Postoji u tom slučaju i nešto zle volje koja ne potiče od strane Hrvatskog nacionalnog vijeća, nego od Televizije Novi Sad, dakle ne od Radio Televizije Srbije, ali taj problem ne treba proizvoditi u politički incident. Čini se sve da emisija što prije krene i smatram kako ćemo kroz desetak dana imati jasniju sliku o tom problemu. Spomenuta zla volja potiče od ostataka bivše vlasti čiji su recidivi još i danas prisutni«, kazao je Lađević.
NACIONALNA MANJINA U VLASTITOJ DRŽAVI?: Na koncu susreta članovi Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Srbije razgovarali su i s predstavnicima Nacionalnog vijeća Bunjevaca, čiji je predsjednik Nikola Babić ustvrdio kako su se Bunjevci jednim dekretom iz 1945. godine preimenovani u Hrvate, a zatim je uslijedio dug historijski period u kojemu je Bunjevcima nanesena velika nepravda, a tek je 1991. godine pružena mogućnost izjašnjavanja bunjevačke nacionalne pripadnosti prilikom popisa stanovništva. Potpredsjednik Nacionalnog vijeća Bunjevaca Đuro Bošnjak iznio je tvrdnju kako je matična država Bunjevaca Srbija i kako su Bunjevci za nju odvajkada bili vezani: »Bunjevci su uvijek osjećali Srbiju kao svoju matičnu državu, što je i dokazano na velikoj Narodnoj skupštini 1918. godine u Novom Sadu i stoga se i pozivamo na zaštitu Republike Srbije. Spomenuta Skupština je naše pravno utemeljenje, a država se nije prema nama domaćinski ponašala. Neravnopravni smo, jer naša matična država nama ne daje toliku podršku kao hrvatskoj manjinskoj zajednici«, kazao je Bošnjak, a potom je ustvrdio kako Bunjevci pripadaju Srbiji i postavio pitanje nad pitanjima: »Kako biti nacionalna manjina u vlastitoj državi?« U razgovoru je sudjelovala i potpredsjednica Izvršnog vijeća Nacionalnog savjeta Bunjevaca Đurđica Skenderović koja je rekla kako Bunjevci na ovim prostorima nemaju institucije koje bi osigurale okupljanje, a 2003. godine tiskan je tek jedan broj »Bunjevačkih novina«, koje se objavljuju od 1996. godine. Đurđica Skenderović je među ostalim rekla i kako je dugi niz godina odnos lokalnih vlasti bio nepovoljan spram Bunjevaca, jer su nositelji vlasti mađarsko-hrvatske koalicije u subotičkoj općini zapostavljali Bunjevce. Član IV. NVB Ivan Sedlak također je spomenuo famoznu 1945. godinu, kada je prema njegovim riječima Bunjevcima oduzeto pravo na nacionalno izjašnjavanje, a zatim je kategorički ustvrdio kako je to bilo djelo perfidnog komunističkog sustava. Prema njegovim riječima prva svjetlost se pojavila 1991. godine kada su se Bunjevci ponovno mogli izjašnjavati kao Bunjevci. Predsjednik odbora Esad Džudžević rekao je nakon sastanka kako će na osnovi prikupljenih informacija Odbor sačiniti izvještaj o kome će se raspravljati i u Skupštini Srbije.
g
