Korizma u znaku stoljetnice Karmela
Hrvatska karmelska provincija sv. o. Josipa i njezin samostan u Somboru u sklopu jubileja stogodišnjice Karmela u Somboru organizirali su niz duhovnih ponuda tijekom ovogodišnje korizme.
Svih pet katoličkih svećenika koji djeluju u gradu Somboru potpisali su zajedničko pastoralno pismo somborskim vjernicima u kojima ih obavještavaju o duhovnim sadržajima kroz korizmeno vrijeme i pozivaju na sudjelovanje u njima. Župnici Josip Pekanović i Lazo Novaković, kapelan Karoly Szabadi te karmelićani o. Bernardin Viszmeg i o. Mato Miloš izrazili su u Pismu želju da ova korzima u jubilarnoj stotoj obljetnici Karmela u Somboru, u godini Euharistije, bude »prolaz Gospodnji kroz naš grad i somborske salaše«.
U sklopu toga programa na prvu korizmenu nedjelju, 13. veljače 2005., predvodio je pobožnost križnoga puta i svetu misu te održao korizmenu propovijed o. Jure Zečević, karmelićanin iz Zagreba. U nedjelju navečer, tijekom dijaloškog susreta somborske mladeži sa svećenikom o. Jurom Zečevićem, na temu »Bog, vjera, Crkva i ja«, vrlo se zrelo razgovaralo i izmjenjivalo duhovna iskustva i posvješćivalo ulogu tih stvarnosti u vlastitim životima.
U ponedjeljak, 14. veljače, u prostorijama Hrvatskog doma u Somboru održana je duhovna tribina na temu »Iskustvo prisutnoga Boga«, na kojoj je predavač bio dr. o. Jure Zečević, OCD. Povijest odnosa između čovjeka i Boga, rekao je dr. Zečević, poznaje doduše nietscheanski trijumf čovjeka nad »mrtvim Bogom«, poznaje vrijeme ateizma i »humanizma bez Boga«, no, pokušaj amputiranja transcendencije i htijenje da čovjek bude dostatan sam sebi nisu izdržali. Razboženi i razduhovljeni čovjek, prošavši kroz ludilo dva svjetska rata i mnogovrsna otuđenja, postupno ponovno počinje priznavati da je sam sebi nedostatan. Upućenost čovjeka na Božansku duhovnu stvarnost pokazala se još jednom kao čovjekova neporeciva potreba, samo što je čovjek sada, mnogima se čini, još udaljeniji od nje, nego li u vrijeme bogonalaženja posredstvom Crkve. Postnietscheovski nedostatak prezrene i obezvrijeđene bogoorijentiranosti i religioznosti, njegovanih u zanemarenim tradicionalnim crkvenostima, danas se epidemijski pokušava nadomjestiti ezoterijskim ponudama i New-ageovskim fluidnim duhovnostima, prožetim trgovačko-potrošačkim i marketinškim elementima, uočio je dr. Zečević. On se složio da se današnje vrijeme u određenom smislu može okarakterizirati kao »postateističko«, ali to još ne znači da će suvremeni čovjek u svome bogotraženju samim time naći put nazad k Crkvi i da će se moći zadovoljiti samo njezinim religiozno-masovnim i formalnim pobožničkim praksama. U tome kontekstu osobno iskustvo ne umišljenoga nego egzistentnoga, stvarnoga i živoga Boga, pokazuje se kao najviši domet čovjekovoga ukupnoga rasta i duhovnoga dozrijevanja. Osobitu pažnju predavač je posvetio zamjećivanju prisutnoga Boga kao Stvoritelja u stvorenju, ilustrirajući to iskustvo primjerima iz Biblije, iz crkvenih otaca i iz poezije. Citirao je među ostalim pjesmu A. B. Šimića »Nađeni Bog« i stihove Vjekoslava Majera u kojima se prepoznaje da se sve što postoji u svojim skrovitim dubinama korijeni u Bogu. Božanska duhovna i tjelesnom oku nevidljiva stvarnost nedvojbeno je prisutna, no do kojeg ćemo je stupnja i intenziteta prepoznavati ovisi i o tome do kojega smo stupnja progledali očima duha i očima vjere, zaključio je predavač. U raspravi nakon predavanja prisutni su pokazali zanimanje za načine i putove do stjecanja iskustva Božje prisutnosti i iznosili svoja vlastita traženja i iskustva.
Sličan program održavat će se svake korizmene nedjelje u karmelićanskoj crkvi i samostanu u Somboru: križni put, sveta misa i korizmena propovijed u 15 sati, nakon toga susret svećenika s mladima, a svakog ponedjeljka navečer u 17,30 u Hrvatskom domu organizirana se duhovna tribina. Kao predvoditelji i predavači, predviđeni su svećenici karmelićani iz karmelićanskih samostana u Hrvatskoj.
o. Mato Miloš, OCD