Arhiv tekstova

Što se može čitati na hrvatskom jeziku?

Na posudbenom odjelu Gradske knjižnice u Subotici, odjelu koji je naslovljen »srpsko-hrvatske knjige«, pokušali smo uvidjeti kakva je prisutnost novijih knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku.
    Po riječima uposlenika knjižnice posljednje knjige na hrvatskom koje su stigle na police ove ustanove jeste biblioteka »Croatica« – tridesetak knjiga koje predstavljaju izbor klasika hrvatskog književnog stvaralaštva kroz povijest, vinkovačkog nakladnika »Riječ« iz 1998., koje su dar Hrvatskog konzulata u Subotici iz 2000. godine.
    Uposlenici tvrde da se ove knjige vrlo rijetko izdaju tj. da članovi knjižnice ne pokazuju posebnu zainteresiranost za njih. Među posljednjim knjigama na hrvatskom, kupljenim za ovaj odjel, nalazi se i dvadesetak naslova ljubavne i kriminalističke beletristike, koje su u ovom konkretnom slučaju svoj put do čitatelja pronašle – sve ove knjige trenutačno su izdate. Znači, pisana riječ nije zanemarena, a pitanje kvalitete sadržaja koji se konzumira prevladava okvire i nastojanja ovog članka.
NOVA SISTEMATIZACIJA: Važno je napomenuti da je imenski i stručni katalog ostao na latinici, pisan ekavicom, što se obrazlaže odnosom s popisom stanovništva u općini, dok je u sistematizaciji knjiga zadržana i povijest hrvatske književnosti. Nove knjige koje pripadaju hrvatskom jeziku, također se vode u novoj sistematskoj cjelini. To su činjenice, a kako će se ovakvo stanje razvijati, ostaje da se vidi.
    Ukoliko ste ovih dana raspoloženi za čitanje na hrvatskom jeziku, a uz to ste i član Gradske knjižnice preporučamo nekoliko naslova koje smo odabrali.
    Tin Ujević – »Pjesme«. Ujević je, kako kaže pogovor, pjesnik psalamske jezgrovitosti i slikovitosti, intenzivan liričar moćan u izrazu, tvorac pjesme koja predstavlja ostvarene smjernice i zahtjev revolucionarne estetike, što predstavlja elementarnu snagu prkosa životu, prkosa smrti, prkosa svemiru. Sasvim dovoljno.
    Dubravka Ugrešić – »Muzej bezuvjetne predaje«. Ova knjiga je novije izdanje iz 2002. godine, tiskana je na hrvatskom jeziku, dok su izdavači, što i objašnjava njezinu prisutnost, na relaciji Zagreb-Beograd, »Konzor« i »Samizdat B92«. Ugrešić je spisateljica prevođena na nekoliko svjetskih jezika, dobitnica NIN-ove nagrade za roman godine 1988. (»Forsiranje romana – rijeke«). »Muzej bezuvjetne predaje« pripovijeda o susretu Istoka i Zapada u sjeni ratova na Balkanu koji je proizveo novu generaciju izbjeglica i otvorio bolna pitanja identiteta u Europi, zaokupljenoj snom o svojoj budućnosti bez granica. Ovo je roman o egzilu kao sudbini i kao izboru, ispripovijedan iz ženske vizure.
KLASICI, NIŠTA NOVIJE: Miroslav Krleža – »Hrvatski bog Mars«. U pitanju je zbirka pripovijedaka ovog centralnog spisatelja moderne hrvatske literature, gdje se tema rata, posebice mizerno stanje hrvatskih vojnika u Austro-Ugarskoj vojsci, prelijeva i u gradske teme. Sadrži priče: »Bitku kod Bistrice Lesne«, »Kraljevsko ugarsku domobransku novelu«, »Tri domobrana«, »Baraku pet Be«, »Domobran Jambrek«, »Smrt Franje Kadavera« i »Hrvatsku rapsodiju«.
    Silvije Strahimir Kranjčević – knjiga je koja obuhvata njegove pjesme, pjesničku prozu i kritike, a iz poznate je edicije »Pet stoljeća hrvatske književnosti«. Poezija hrvatskog realizma dala je europsku veličinu u djelu S. S. Kranjčevića. Njegove pjesme upravo vrve slikama iz biblijske i rimske, ali i nacionalne prošlosti, a on je pjesnik koji je od nacionalnog došao do općehumanističkih i kozmičkih pjesničkih vizija.
    Marin Držić – »Dundo Maroje i druga djela«. Knjiga spada u biblioteku »Croatica«. Držić je renesansni hrvatski književnik, petrarkistički pjesnik i vješt dramatičar. Dublje ulaženje u svijet njegovih drama, kakva je i »Dundo Maroje«, pokazuje da je riječ o iznimnim umjetničkim djelima, koja izlaze iz okvira konvencionalne i žanrovske zadatosti te uobličuju poseban držićevski prepoznatljiv svijet.
    Rješavanje problema neprisutnosti novijih izdanja knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku trebao bi biti u nadležnosti kulturne politike grada i realiziran prema stvarnim potreba građana.
Davor Bašić Palković