Arhiv tekstova
Vrijedan dokument o Beregu
HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« u Bačkom Bregu izdalo je monografiju svoga Društva. Autori teksta su Ivan Kovač i Marin Katačić, tisak »Garden Printa« u Somboru 2004., a izdavača zastupa Adam Tubić, predsjednik Društva. Tekst je lektorirao profesor Milenko Popić, tiraž iznosi 500 primjeraka, obim 194 stranica, a sadrži i 100 fotografija. Knjiga je štampana zahvaljujući pomoći Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba.
Autori monografije su tajnici Društva – nekadašnji i sadašnji. Ivan Kovač je sačinio prvi dio teksta, zaključno s 1969. godinom, a Marin Katačić drugi dio – od 1970. do današnjih dana. Monografija je pisana na osnovu dostupne dokumentacije, sačuvane u Bačkom Bregu, Somboru, Novom Sadu ili nekom drugom mjestu, a navedena je u prilogu.
OČUVANJE OD ZABORAVA: S mnogo razloga je u pogovoru knjige istaknuto da je monografija »historija Društva, ali je, istovremeno, mala historija sela i jedne nacionalne manjine«. Djelo je namijenjeno »Onima kojih nema« kako bi se njihov rad, trud i doprinos Društvu sačuvao od zaborava.
Bački Breg je malo seosko naselje smješteno na tromeđi Vojvodine (SiCG), Mađarske i Hrvatske. Prema posljednjem popisu iz 2002. godine u njemu je živjelo 1388 stanovnika, dok je primjerice 1921. ovdje bilo 2604 žitelja. Za ovo, relativno kratko vrijeme, broj je stanovnika skoro prepolovljen. Izmijenjena je i ukupna struktura njegovih pučana, pokraj ostalog i nacionalna. Pri prvom popisu oko 76 posto njegovih stanovnika bili su Hrvati, dok ih danas ima 53,17 posto. Granice koje ovdje još uvijek razdvajaju, a ne spajaju narode i države, utjecale u i utječu na ukupan društveni i gospodarski razvoj sela. Bezdanska tiskara je ovdje imala svoj pogon, koji sada ne funkcionira, a propala je i Zemljoradnička zadruga. U selu ne postoji niti jedna radna organizacija koja bi angažirala radno sposobno stanovništvo. Ovi, ali i drugi razlozi, uvjetovali su opadanje broja žitelja ovog malog mjesta.
Najstarije kulturno-prosvjetne aktivnosti u selu vezuju se za austrougarski period, premda je malo dokumenata iz tog razdoblja. Stvaranjem zajedničke jugoslavenske države aktivnosti na ovom planu se intenziviraju. Nacionalna svijest stanovništva se u većoj mjeri pokreće, te se aktivnosti u velikoj mjeri usmjeravaju ka matičnom narodu. Hrvatska seljačka stranka, s sjedištem u Zagrebu, sve više stiče pristalice i u ovom naselju. Putem nje je i poticana djelatnost na kulturnom i prosvjetnom planu. Hrvatsko-prosvjetno društvo »Seljačka sloga« osnovano u Zagrebu 1925. godine, već 1927. se osniva i u Bregu. Sa svoje tri sekcije: diletantskom, zbornom i folklornom ono se razvilo u značajnu i raznovrsnu aktivnost, a povezanost s Zagrebom bila je neprekidna i veoma značajna. Društvo je imalo brojne nastupe u Bregu, kao i van njega. U mjestu su organizirana brojna predavanja prigodne i raznovrsne tematike, značajna za podizanje kulturne i nacionalne svijesti ovog vrijednog naroda. Aktivnost Hrvatskog prosvjetnog društva »Seljačka sloga« ugašena je okupacijom Jugoslavije 1941. godine.
HRVATSKI PREDZNAK DRUŠTVA: Nakon oslobođenja ponovno se rasplamsavaju aktivnosti. Kulturno-prosvjetni amaterizam se sve više i više razvija. Obnav-ljanjem Hrvatske kulturne zajednice, koja je okupljala hrvatska kulturna društva i institucije na teritoriji Bačke i Baranje, i u Bačkom Bregu se aktivira rad. Za potrebe Doma kulture, pod imenom Hrvatski kulturni dom, u selu je 1945. godine adaptirana jedna napuštena zgrada, te na nju postavljen navedeni natpis. Petog kolovoza 1947. godine održana je i osnivačka skupština Hrvatskog kulturnog društva. U pravilima ovog Društva (član 3.), uz ostalo stoji: »društveni jezik je hrvatski, a pismo latinica«. Politička klima u zemlji doprinijela je da se nakon dvije godine hrvatski predznak društva briše. Godine 1952. naziv Društva je dopunjen te je glasio Kulturno prosvjetno društvo »Silvije Kranjčević«. Konačno, 21. siječnja 2004. godine Društvu se vraća hrvatski predznak te ono sada glasi Hrvatsko kulturno prosvetno društvo »Silvije Strahimir Kranjčević« u Bačkom Bregu.
Od svoga osnivanja 1947. godine aktivnost Društva je bila raznovrsna i, uglavnom, stalno u usponu. Posebno su zapaženi rezultati kazališne i folklorne sekcije, što ne znači da i druge aktivnosti nisu postizale lijepe rezultate. Opće aktivnosti Društva i njegovih pojedinih segmenata velikim su djelom zavisile od ukupnog stanja u državi i društvu. Kada su uvjeti bili povoljni i rad Društva je bio bolji i obratno. Ratno stanje devedesetih godina se negativno odrazilo na opću situaciju u selu, što je imalo odraza i na rad Društva. Sa zadovoljstvom se može konstatirati da su posljednjih godina stvoreni uvjeti za ukupnu sigurnost i bolje djelovanje.
1997. godine Društvo je obilježilo svoj zlatni jubilej – 50. obljetnicu djelovanja. U godinama nakon toga organizirana su brojna gostovanja i nastupi diljem Hrvatske (primjerice na »Đakovačkim vezovima«, »Vinkovačkim jesenima«, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, nastupima u Novom Vinodolskom, Bribiru i dr.), više gostovanja u Mađarskoj i Austriji. U selu su redovito organizirane »Šokačko prelo«, »Mikini dani« i druge manifestacije. Kao rezultat svih aktivnosti u 2004. godini uslijedilo je i usvajanje sadašnjeg imena Društva.
DOKUMENTACIJA O AKTIVNOSTIMA: Iznijeti sadržaji ovog djela u cijelosti se baziraju na dokumentima s točno navedenim datumima, nosiocima aktivnosti, sadržajima i slično. Točno su navedeni nastupi pojedinih sekcija u selu, mjestima Vojvodine, diljem bivše Jugoslavije, Mađarskoj, Austriji, a od devedesetih godina minulog stoljeća u Hrvatskoj, počevši od Baranje i Slavonije, do Zagreba i primorskih gradova. Isto su tako navedena i sva gostovanja drugih KUD-ova iz zemlje i inozemstava u Bačkom Bregu, kao i profesionalnih kazališta, pjevača i drugih umjetnika. Citirani su i novinski članci koji daju ocjenu o nastupima Berežana na strani i slično.
Značajna je djelatnost Društva izražena i na održavanju objekata. Nova zgrada Doma građena je, u zavisnosti od raspoloživih financijskih sredstava, između 1960. i 1965. godine. Izuzetno vrijedan spomenik najpoznatijem bereškom muzičkom virtuozu, čuvenom Miki Ivoševu Kuzmi izgrađen je 1998. u prirodnoj veličini. U njegovu se čast svake godine redovito održava i manifestacija »Mikini dani«. Također, 2004. godine na rodnoj kući književnika dr. Ante Jakšića otkrivena je spomen ploča.
Kako je već istaknuto želja autora knjige je bila da raspoloživu dokumentaciju stavi na uvid članstvu i drugoj javnosti. Pri tome se, ponegdje, išlo u nepotrebno detaljiziranje, prvenstveno u onim godinama neposredno nakon rata, tijekom 1945. i 1946.
Od 1927. godine do danas, hrvatski je predznak u nazivu Društva tri puta istican. Kada je prije godinu dana prihvaćeno ime sa hrvatskim predznakom, mišljenja smo da je tekst monografije trebalo dati u hrvatskoj ijekavici.
U prilogu knjige tiskano je i 7 preljskih pjesama Zlatka Gorjanca, člana Društva.
Zahvaljujući donacijama, cijena knjige je veoma popularna, svega 250 dinara. Iz tih razloga očekujemo da će se ovaj vrijedan povijesni dokument Društva naći u svakoj kući vrijednih Berežana. Oni će je nabaviti radi sebe, svoje djece i potomstva.
g
