Arhiv tekstova
Tvorac glagoljice
13. veljače 1956. godine Nikita Hruščov osudio je Staljinov kult ličnosti.
13. veljače 1945. godine počelo je savezničko bombardiranje Dresdena. Ubijeno je približno 245.000 ljudi.
13. veljače 1883. godine u Veneciji umro je Rihard Wagner.
14. veljače 869. godine umro je Ćiril, Metodov brat. Nakon smrti Karla Velikoga i raspada njegova carstva, nekadašnji slavenski vazalni knezovi pobunili su se protiv njemačkih careva i nastojali uspostaviti neovisne države. Kako bi se oslobodili njemačkoga utjecaja, slavenski su knezovi od Bizanta tražili svećenike vješte propovijedanju kršćanstva na slavenskome jeziku. Bizantski su carevi u tome vidjeli mogućnost da prošire svoj utjecaj na Slavene, a kada je velikomoravski knez Rastislav (846. -870.) zatražio pomoć, bizantski mu je car poslao braću Konstantina i Metoda. Pripremajući se za službu, Konstantin je sastavio glagoljicu – pismo koje će se proširiti slavenskim svijetom.
Braća su propovijedala u Moravskoj, no naišla su na žestoko protivljenje njemačkoga svećenstva. Nakon tužbe, papa je pozvao braću u Rim, gdje ih je saslušao i odobrio im upotrebu slavenskoga jezika u bogoslužju. Konstantin se u Rimu razbolio, ušao u samostansku zajednicu, uzeo ime Ćiril i umro 869. godine.
Metod se vratio u Moravsku, ali ondje je počeo građanski rat. Rastislavov nećak Svatopluk (871. -894.), koji je vladao područjem današnje Slovačke, uz pomoć Nijemaca svrgnuo je Rastislava. Kada je Metod 885. godine umro, počeli su progoni njegovih učenika. Neki su pobjegli i u Branimirovu Hrvatsku, a središte ćirilometodske tradicije iz Velikomoravske premješteno je u Ohrid u Makedoniji.
14. veljače 1899. godine rođen je Lovro von Matačić, hrvatski dirigent.
14. veljače 1779. godine poginuo je James Cook, britanski moreplovac, prirodnjak i istražitelj.
15. veljače 1573. godine počela je Seljačka buna.
17. veljače 1895. godine u Dubravi pokraj Čazme rođen je povjesničar književnosti, pripovjedač, pjesnik i jedan od najuglednijih urednika izdanja hrvatskih pisaca Slavko Ježić. Umro je 5. svibnja 1969. godine u Zagrebu.
17. veljače 1848. godine rođen je Fran Folnegović, hrvatski političar pravaške orijentacije. Pisao je pripovijetke, memoare, putopise i političke portrete. Najvažnija mu je knjiga satiričnih feljtona pod nazivom »Zanovietanja« u kojoj realistično oslikava život seljaštva u odnosu spram zagorskog plemstva.
Povukavši se iz politike, umro je radeći, s perom u ruci, u Zagrebu 18. kolovoza 1903.
17. veljače 1856. godine umro je Heinrich Heine, njemački književnik..
18. veljače 1931. godine pretučen je u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu Milan Šufflaj, hrvatski povjesničar i političar. Na smrt su ga teškim štapovima pretukli agenti jugoslavenske policije. Iste je noći umro.
18. veljače 1564. godine u Rimu umro je u svojoj 89. godini Michelangelo di Lodovico Buonarro.
