Arhiv tekstova
Nemojmo gurati probleme pod tepih
O podršci SiCG Hrvatskoj:
Hrvatska se odlučila kandidirati za mjesto nestalnog člana Vijeća sigurnosti i cijenimo podršku koju nam druge države daju, pa tako i podršku Srbije i Crne Gore.
O granici na Dunavu:
Smatram da je odlazak vojske (SiCG) s granice jedan korak prema rješavanju tog pitanja. Europski je standard da se o sigurnosti granica između dvije države brinu pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova, a osim toga, ta će promjena olakšati i život stanovništva u pograničnom području s obje strane granice. Inače, svakako bi najbolje bilo do rješenja spora oko granice na Dunavu doći bilateralnim razgovorima, mada je i arbitraža također legitiman način rješavanja problema.
O povlačenju tužbe Hrvatske protiv SiCG za agresiju i genocid:
Hrvatska za sada ne razmišlja o toj opciji.
O položaju hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj:
Znate kako se kaže, ništa nije toliko dobro da ne bi moglo biti bolje. Međutim, moram naglasiti kako je Hrvatska donijela ustavni zakon o zaštiti nacionalnih manjina koji je u skladu s europskim standardima. Hrvatska je odlučna i u namjeri da osigura povratak u miru i sigurnosti svim svojim izbjeglim građanima, bez obzira na njihovu nacionalnost. Za nas su manjine most suradnje, a ne sredstvo za osvajanje tuđeg teritorija, i takav stav očekujemo i od drugih država u regiji, pa tako i od Srbije i Crne Gore.
O povratku izbjeglica:
Kao što sam već rekao, Hrvatska poduzima sve što je u njenoj moći kako bi omogućila povratak svim svojim izbjeglim građanima. No, nije dovoljno ljudima samo izgraditi kuću, potrebno je osigurati im radna mjesta, ali i omogućiti školovanje njihovoj djeci. I tu nam je potrebna i pomoć međunarodne zajednice, ne u vidu humanitarne pomoći, nego u privlačenju stranog kapitala i pokretanju proizvodnje. Kada je riječ o vraćanju imovine, točno je da taj proces ne ide onako brzo kako bismo željeli, međutim moramo imati u vidu objektivne okolnosti. Također, što se tiče popisa osoba koje su počinile ratne zločine, oni moraju biti konačni i jasni, ali pojedinci koji su zločine počinili moraju biti kažnjeni – i tu nema iznimke. Moramo individualizirati krivicu, jer za zločine ne mogu biti krivi cijeli narodi.
O zacjeljivanju ratnih rana iz devedesetih:
Ključ rješenja je u individualizaciji krivnje, jer kada za zločine budu odgovarali konkretni ljudi, prestat će kolektivno optuživanje. Jednako tako, moramo pustiti vremenu da učini svoje, ne može se ništa postići prisilom. Prošli su ratovi ostavili ogromnu mržnju na ovim prostorima, a na nama je da se suočimo s vlastitom prošlošću i vlastitim greškama, bez guranja problema pod tepih. Međutim, mlade generacije moramo učiti toleranciji i dijalogu, nikako ih ne smijemo tjerati u situaciju da vode tuđe i neke davno prošle ratove.
O gospodarskoj suradnji:
Sporazum o slobodnoj trgovini nije čarobni štapić i ne može se sve njime riješiti. Međutim, slažem se da naše dvije zemlje trebaju raditi na jačanju naših gospodarskih bilateralnih odnosa. Kada je riječ o povratku imovine srbijanskih poduzeća u Hrvatskoj i hrvatskih u Srbiji, što je također jedno od još uvijek otvorenih pitanja, moram reći da politička volja postoji, ali postoje i administrativne prepreke na čijem uklanjanju moramo raditi.
Intervju sa Stjepanom Mesićem je objavljen
u novosadskom »Dnevniku« 17. veljače
