Arhiv tekstova
Novi-stari predsjednik, nova-stara potjera
Sve intenzivnija potjera za Antom Gotovinom, razotkrivanje njegove kriminalne prošlosti, rekonstrukcija Vlade Ive Sanadera i svečana inauguracija novog-starog predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, obilježili su protekli tjedan u Hrvatskoj, koja poslije euforije predbožićnog zakazivanja datuma za početak pristupnih pregovora s EU, nailazi na staru zapreku čije nerješavanje ovoga puta može državu ostaviti da tapka u mjestu, unatoč ispunjavanju drugih preduvjeta.
REKONSTRUKCIJA HRVATSKE VLADE: Hrvatski sabor potvrdio je 17. veljače nove članove Vlade. Potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva Andriju Hebranga, koji Banske dvore napušta zbog bolesti, zamijenit će dvije osobe. Novi je ministar zdravstva dosadašnji pomoćnik ministra Neven Ljubičić, a potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo bit će dosadašnji člana Uprave »Podravke« Damir Polančec. Dosadašnja ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović stala je na čelo dva objedinjena ministarstva, tako da će ubuduće biti ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, te preuzeti dio poslova Miomira Žužula koji je podnio neopozivu ostavku.
Premijer Ivo Sanader ustrajao je u saborskoj raspravi da je glavni razlog spajanju Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva europskih integracija želja da se izbjegne preklapanje poslova dvaju ministarstava, te je odbacio oporbene tvrdnje po kojima je spajanje uvjetovano nedostatkom dobrih kadrova.
»Na ovaj će način Vlada biti učinkovitija, mobilnija i homogenija«, rekao je premijer, izvijestivši da je prijedlog osnivanja jedinstvenog ministarstva dobio potporu Europske komisije.
U raspravi o predloženoj rekonstrukciji Vlade saborska je oporba uglavnom isticala da, iako zbog političkih i ideoloških razloga ne može podržati nove članove Vlade, želi Vladi uspjeh, posebno u približavanju Hrvatske EU.
Za nove članove Vlade glasovala su 84 zastupnika vladajuće koalicije i oporbenog HSP-a. Ostali oporbeni zastupnici bili su u velikoj većini suzdržani, i tek uz poneki glas protiv. Odmah po glasovanju novi članovi Vlade prisegnuli su pred Saborom.
Hrvatska sada ima 13 ministarstava, bitno manje nego u mandatu prošle Vlade kad ih je bilo 19 i 22 ministra.
Premijer je zahvalio bivšim ministrima zdravstva i vanjskih poslova Andriji Hebrangu i Miomiru Žužulu na uspješnu radu, koji će nadalje nastaviti u zastupničkim klupama.
INAUGURACIJA STAROG-NOVOG PREDSJEDNIKA: Polaganjem svečane predsjedničke prisege, Stjepan Mesić je 18. veljače započeo svoj drugi petogodišnji mandat na dužnosti predsjednika Republike Hrvatske. Nedugo nakon što su top s obližnje kule Lotršćak i zvona crkve sv. Marka označili podne, a zbor otpjevao hrvatsku himnu »Lijepa naša domovino«, predsjednik Mesić položio je svečanu prisegu, kojom se svojom čašću obvezao da će dužnost predsjednika države obnašati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana.
U inauguracijskom govoru predsjednik Mesić svijetu je poručio kako će nastaviti raditi na tome da Hrvatska bude otvorena država, spremna primati i davati, usmjerena na ulazak u euro-atlantske integracije i duboko privržena miru i sigurnosti u globalnim razmjerima.
»Hrvatska u kojoj će se dobro živjeti, u kojoj će se živjeti od rada i rezultata rada, u kojoj će se vrednovati znanje i kvalificiranost, a ne lukavstvo i prijevara, o takvoj Hrvatskoj sanjam«, istaknuo je Mesić.
»Nemojmo dozvoliti prošlosti da nam onemogućava put u budućnost. Ali ne prešućujmo prošlost. I, što je možda još važnije – nemojmo prošlost krivotvoriti, ni ovu jučerašnju, ni onu nedavnu. Svaka borba protiv istine unaprijed je osuđena na neuspjeh. A svatko, tko se ne želi suočiti s istinom o sebi i o vlastitoj prošlosti – taj je kukavica. Smognimo hrabrost da istini pogledamo u oči, i to najprije istini o sebi samima, a tek potom o drugima«, kazao je predsjednik Mesić.
»Obraćam se susjednim državama. U svojem prvom mandatu odlučno sam se zauzimao za normaliziranje odnosa i razvijanje dobrosusjedske suradnje. Bilo je, a ima i danas prepreka na tome putu. Neke su kod nas, na našoj strani, neke se pojavljuju kod vas. Nemojmo tražiti ono što nas udaljuje, nađimo ono što nam omogućuje da mirno i sigurno živimo jedni uz druge i da u suradnji ostvarujemo svoje interese. Surađujmo na putu prema ujedinjenoj Europi, jer nam je taj put svima zajednički! »– rekao je tom prigodom novi-stari predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić. Druga Mesićeva inauguracija okupila je manje predsjednika stranih država nego ona prije pet godina. No, među onima koji su se odazvali, uočljivo je bilo da su SiCG predstavljali skupa Svetozar Marović, Boris Tadić i Filip Vujanović.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić izjavio je u Zagrebu da bi bilo dobro da Hrvatska i Srbija zajedno uđu u Europsku uniju. »Imamo zajednički interes da budemo u EU. Veća je šansa i bolje je da uđemo zajedno, a ne odvojeno«, izjavio je Tadić nakon sastanka s Stjepanom Mesićem. Tadić je pozvao Mesića u posjet Srbiji i tamošnjim Hrvatima, a isto je spreman i on učiniti u Hrvatskoj.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je u intervjuu beogradskim »Večernjim novostima« rekao kako je »u ovom trenutku ‘nemoguće’ govoriti o eventualnom povlačenju hrvatske tužbe protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde«, te dodao: »Uvijek sam govorio da je bolje deset godina pregovarati, nego deset dana ratovati i uvijek sam za to da se stvari sporazumno rješavaju.
Ali, kad ne može doći do sporazuma, onda svakako postoje drugi načini predviđeni međunarodnim pravom. Ta stvar će se u jednom dugom vremenu rješavati«, kazao je Mesić.
NEIZVJESNOST POČETKA PREGOVORA S EU: Europsko je Vijeće 17. prosinca 2004. godine za početak pristupnih pregovora Republike Hrvatske s EU zakazalo 17. ožujka 2005., no, glavni preduvjet početka i dalje je izručenje Ante Gotovine Haškom tribunalu, što je u posljednjih nekoliko dana vidno uskomešalo političku scenu u Hrvatskoj.
Jutarnji list u broju od 17. veljače objavio je ekskluzivan tekst svog novinara iz Pariza u kojemu se navodi da je Ante Gotovina u Francuskoj svojedobno u trima presudama osuđen na 9,5 godina zatvora, a na to je reagirao odvjetnički tim Ante Gotovine ustvrdivši da Jutarnji objavljuje falsifikat.
Jutarnji je naveo da je od službenika suda dobio presude, čije je preslike objavio, a po kojima je Gotovina osuđen prvo 1986. na pet godina zatvora za pljačku iz 1981., te je tu kaznu navodno i odležao. Zatim ga je sud 1993. osudio na dvije godine zatvora za sudjelovanje u nezakonitom uhiće-nju, otmici i iznudi te na koncu 1995. na 30 mjeseci za iznudu. Jutarnji list je još naveo kako u Gotovininu osobnom dosjeu u hrvatskome Ministarstvu obrane nikada nije navedeno da je igdje bio osuđivan.
Predsjednik Stjepan Mesić je o aktualnom uvjetu za početak pregovora izjavio kako »zbog slučaja Ante Gotovine ne bi smjelo doći do odgode pregovora s EU-om«.
»Udvostručili smo napore da bismo utvrdili njegovo boravište. Ako utvrdimo da je u Hrvatskoj, bit će priveden, no ako nije, za to moramo imati vjerodostojne i uvjerljive dokaze i onda se pregovori ne bi smjeli odgoditi«, rekao je predsjednik Mesić.
On je u Vjesniku iskazao uvjerenost da će Hrvatska 17. ožujka početi pregovore s Europskom unijom te je ustvrdio da »imamo sve više dokaza da general Ante Gotovina nije u Hrvatskoj«. Unatoč nekim naslovima u hrvatskom tisku, Mesić je ustvrdio kako je potpuno uvjeren da nitko visokopozicioniran u aktualnoj vlasti ne stoji iza prikrivanja boravišta generala Gotovine, te je objelodanio da su se u potragu uključile sve hrvatske obavještajne službe pa i francuska tajna služba.
»Ako je Gotovina u Hrvatskoj, sigurno ćemo ga detektirati, a ako nije, moraju nam pomoći iz inozemstva«, zaključio je Mesić.
Hrvatski premijer Ivo Sanader je najavio da će i dalje voditi diplomatske aktivnosti da zemlje članice EU uvjeri da Hrvatska čini sve da pozitivno riješi i posljednji otvoreni slučaj generala Gotovine.
»Uvijek sam bio realist, to sam i ovaj put s pozitivnim predznakom, vjerujem da će pregovori početi 17. ožujka«, izjavio je Sanader.
Ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt je u više navrata isticala kako je »Tužiteljstvo jedna strana u postupku i zbog percepcije Europe o onome što se u Hrvatskoj događalo, jako je važno da se general Gotovina pojavi pred sudom«.
Na posljednjim službenim susretima bivši je ministar vanjskih poslova Hrvatske Miomir Žužul isticao kako svaka država od strane EU treba biti evaluirana prema tome kako ispunjava sve kriterije. U javnosti je bilo prezentirano kako je haška tužiteljica Carla Del Ponte uputila cirkularna pisma u kojima je ministre vanjskih poslova zemalja EU-a upoznala s argumentima o ocjeni da ne postoji puna hrvatska suradnja s Haškim sudom te da visokopozicionirane mreže u Hrvatskoj štite odbjeglog generala Antu Gotovinu.
»Znam, sigurna sam da hrvatska Vlada pokušava nagovoriti Gotovinu (na predaju) ali oni ga nisu spremni uhititi iz mnogo razloga. Sada tražim od hrvatske Vlade da učini dodatne korake«, izjavila je Del Ponte.
Oporbeni političari izjavljivali su i kako se treba pripremati za varijantu odgođenog početka pregovora.
Potpredsjednica Hrvatskog sabora i predsjednica HNS-a Vesna Pusić izjavila je kako »Hrvatska treba pokušati održati 17. ožujka kao datum početka pristupnih pregovora s EU, ali je situacija teška i ozbiljna i treba se pripremati i za mogućnost da pregovori budu odgođeni«.
Komentirajući najavu predsjednika Stjepana Mesića da će se do 17. ožujka uhititi ili bar locirati mjesto boravka odbjeglog generala Ante Gotovine, predsjednik SDP-a Ivica Račan je ustvrdio da je to ambiciozno obećanje i dodao kako bi želio vjerovati da se to može i ostvariti.
Ministri vanjskih poslova Europske unije 21. veljače su u Bruxellesu još jednom pozvali Hrvatsku da što prije locira i preda Haškom sudu (ICTY) odbjeglog generala Antu Gotovinu.
Državno odvjetništvo bi do kraja tjedna trebalo završiti s prikupljanjem podataka o imovini generala Ante Gotovine te provjerom nekih bankovnih računa i tvrtki za koje se sumnja da sudjeluju u financiranju njegovog bijega, nakon čega će odlučiti hoće li Vladi predložiti da zamrzne Gotovininu imovinu. Zahtjev za blokiranjem imovine haškog bjegunca Gotovine mogao bi se podnijeti prema Zakonu o međunarodnim restriktivnim mjerama koji je Hrvatski sabor usvojio u prosincu prošle godine. Odluku o tome hoće li pristupni pregovori započeti 17. ožujka, Vijeće EU-a trebalo bi donijeti dan prije – 16. ožujka. Do tada, glavno je političko pitanje u Hrvatskoj – Gdje nam je Ante? g
