28.02.2003
Kako, molim?
PIJE(M) DA JE ZABORAVI(M)
Građani bivše SFRJ dijele se u tri skupine: jugonostalgičare, jugomelankolike, i jugoalkoholičare. Ja spadam u tu, treću kategoriju. Ivan Zvonimir Čičak, kolumnist »Jutarnjeg lista«, 18. veljače 2003.
BLAGODATI RAZMJENE
Nijedan (Hrvat) nije proteran. Ja bih želeo da su otišli svi Hrvati. Šta će Hrvati ovde? Ja bih želeo da su otišli, ali ja nijednog nisam proterao, niti je neki bio proteran. Šta znači biti proteran? Kada vas neko natera da odete, da ostavite sve što ste imali - to se nijednom nije desilo. Svi ti Hrvati koji su otišli menjali su kuće, stanove i uvek su bolje prolazili u tim razmenama. Nijedna razmena nije sudski overena, dok rimokatolički sveštenici nisu proverili da li Srbin zaista ima tu imovinu koju menja, u kakvom je stanju i sve ostalo. Vojislav Šešelj, predsjednik SRS-a, »Blic news«, 19. veljače 2003.
PITANJE ZA MILIJUNAŠA
Hrvatska je svim tim svojim potpisima na ovaj način - podržala Ameriku u budućem ratu protiv Iraka i podržala Uniju u njenoj ambiciji da rata s Irakom ne bude! Kad se jednom bude pisala povijest ovih godina tretman na pitanje kakav je bio hrvatski stav prema ratu u Iraku trebao bi odgovarati prvoj nagradi u Milijunašu jer iz ovog cirkusa se jednoznačan odgovor ne može razabrati. No, kad nam se Vlada ovako smotala na prvom većem pitanju možemo si samo zamisliti što će ostati od hrvatske vanjske politike kad jednog dana uđemo u Uniju. Tihomir Dujmović, kolumnist, »Glas Slavonije«, 21. veljače 2003.
DVIJE EUROPE
Posledice okupacije Iraka bile bi globalne, a već sad su veoma krupne. Odnosi Amerike i Evrope, kao i unutar Evrope nikad više neće biti isti. Naziru se novi frontovi i novi savezi i to je nešto što se tiče svakoga pa i Srbije i Crne Gore. Hoćemo u Evropu? Ali u koju od dve koje se sad pomaljaju? I šta ako Srbija hoće u jednu, a Crna Gora u drugu? Stojan Cerović, »Vreme«, 20. veljače 2003.
ŠOKIRANI NIJEMAC
Bio sam šokiran kada su mi u Beogradu prenijeli pisanje štampe iz moje zemlje. Svaka zemlja ima svijetlu i tamnu prošlost. Besmislenio je tvrditi da Srbi ne vole Nijemce, jer sam na svakom mjestu bio obasipan velikom ljubaznošću. Nijemci moraju da shvate da sam ja trener »Partizana«, kluba koji ima veliku perspektivu. Zbog toga se ne slažem s medijima da je ovo moje sportsko i moralno samoubistvo. Lothar Matthaus, trener »Partizana«, »Slobodna Bosna«, 20. veljače 2003.
AKREPI I MEMLA
Karla del Ponte je žena kamenog srca: godinama je doktor Šešelj kukao i tražio da se dokopa tog Haga; dosadio je i Bogu i ljudima i holandskom konzulatu u Beogradu, ali je gospođa del Ponte ostala nemilosrdna – do pre neki dan. A onda – pošto lepa reč i najtvrđa vrata otvara – odškrinula su se i vrata Ševeningenske tamnice, gde akrepe memla davi i gde u kandžama novog svetskog poretka čamuju srpski, hrvat-ski, bošnjački, a evo sada i albanski vitezovi... Na ovom mestu treba sebi postaviti dva pitanja: hoće li doktor Šešelj zaista stići do Haga; i hoće li on tamo biti podvrgnut i psihijatrijskom pregledu, a ne samo običnom sistematskom? Miloš Vasić, »Vreme«, 20. ve-ljače 2003.
LJEPOTA ISELJAVANJA
Što se tiče tih priča o dragovoljnim razmjenama kuća, ja sam osobno u Hrtkovcima vidio plakat agencije za zamjenu kuća koja se zvala YU-GA. U svom sloganu su obećavali da je s njima »iseljavanje ljepše«! Činjenice su sljedeće: tamo su Hrvati bili pod izravnim pritiskom - ubojstva, ručne bombe u dvorištima, prijetnje ili mlaćenje djece... Država je pokazala potpunu inertnost, a alternativa je bila jasno ponuđena u zamjenama i razmjenama kuća. Nenad Čanak, predsjednik Skupštine Vojvodine, »Vjesnik«, 22. veljače 2003.
USOSILI MILOŠEVIĆA
Nije li groteskno da se tek kroz svjedočenje jednog KOS-ovca na suđenju Slobodanu Miloševiću konačno saznaje tko je u Zagrebu postavljao bombe na židovsko groblje i pred židovsku općinu. Zbog toga je Hrvatska cijelo desetljeće anatemizirana kao antisemitska, često i ksenofobična država. Zašto naše obavještajne službe to nisu otkrile, a ne da KOS-ovci sada pripovijedaju, kako bi spasili vlastitu glavu i dodatno usosili Miloševića. Anđelko Milardović, urednik knjige »Zadnja pošta den Haag-dokumenti«, »Novi list«, 22. veljače 2003.