Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

PIJE(M) DA JE ZABORAVI(M)
Građani bivše SFRJ dijele se u tri skupine: jugonostalgičare, jugomelankolike, i jugoalkoholičare. Ja spadam u tu, treću kategoriju. Ivan Zvonimir Čičak, kolumnist »Jutarnjeg lista«, 18. veljače 2003.
 
BLAGODATI RAZMJENE
Nijedan (Hrvat) nije proteran. Ja bih želeo da su otišli svi Hrvati. Šta će Hrvati ovde? Ja bih želeo da su otišli, ali ja nijednog nisam proterao, niti je neki bio proteran. Šta znači biti proteran? Kada vas neko natera da odete, da ostavite sve što ste imali - to se nijednom nije desilo. Svi ti Hrvati koji su otišli menjali su kuće, stanove i uvek su bolje prolazili u tim razmenama. Nijedna razmena nije sudski overena, dok rimokatolički sveštenici nisu proverili da li Srbin zaista ima tu imovinu koju menja, u kakvom je stanju i sve ostalo. Vojislav Šešelj, predsjednik SRS-a, »Blic news«, 19. veljače 2003.
 
PITANJE ZA MILIJUNAŠA
Hrvatska je svim tim svojim potpisima na ovaj način - podržala Ameriku u budućem ratu protiv Iraka i podržala Uniju u njenoj ambiciji da rata s Irakom ne bude! Kad se jednom bude pisala povijest ovih godina tretman na pitanje kakav je bio hrvatski stav prema ratu u Iraku trebao bi odgovarati prvoj nagradi u Milijunašu jer iz ovog cirkusa se jednoznačan odgovor ne može razabrati. No, kad nam se Vlada ovako smotala na prvom većem pitanju možemo si samo zamisliti što će ostati od hrvatske vanjske politike kad jednog dana uđemo u Uniju. Tihomir Dujmović, kolumnist, »Glas Slavonije«, 21. veljače 2003.
 
DVIJE EUROPE
Posledice okupacije Iraka bile bi globalne, a već sad su veoma krupne. Odnosi Amerike i Evrope, kao i unutar Evrope nikad više neće biti isti. Naziru se novi frontovi i novi savezi i to je nešto što se tiče svakoga pa i Srbije i Crne Gore. Hoćemo u Evropu? Ali u koju od dve koje se sad pomaljaju? I šta ako Srbija hoće u jednu, a Crna Gora u drugu? Stojan Cerović, »Vreme«, 20. veljače 2003.
 
ŠOKIRANI NIJEMAC
Bio sam šokiran kada su mi u Beogradu prenijeli pisanje štampe iz moje zemlje. Svaka zemlja ima svijetlu i tamnu prošlost. Besmislenio je tvrditi da Srbi ne vole Nijemce, jer sam na svakom mjestu bio obasipan velikom ljubaznošću. Nijemci moraju da shvate da sam ja trener »Partizana«, kluba koji ima veliku perspektivu. Zbog toga se ne slažem s medijima da je ovo moje sportsko i moralno samoubistvo. Lothar Matthaus, trener »Partizana«, »Slobodna Bosna«, 20. veljače 2003.
 
AKREPI  I MEMLA
Karla del Ponte je žena kamenog srca: godinama je doktor Šešelj kukao i tražio da se dokopa tog Haga; dosadio je i Bogu i ljudima i holandskom konzulatu u Beogradu, ali je gospođa del Ponte ostala nemilosrdna – do pre neki dan. A onda – pošto lepa reč i najtvrđa vrata otvara – odškrinula su se i vrata Ševeningenske tamnice, gde akrepe memla davi i gde u kandžama novog svetskog poretka čamuju srpski, hrvat-ski, bošnjački, a evo sada i albanski vitezovi... Na ovom mestu treba sebi postaviti dva pitanja: hoće li doktor Šešelj zaista stići do Haga; i hoće li on tamo biti podvrgnut i psihijatrijskom pregledu, a ne samo običnom sistematskom? Miloš Vasić, »Vreme«, 20. ve-ljače 2003.
 
LJEPOTA ISELJAVANJA
Što se tiče tih priča o dragovoljnim razmjenama kuća, ja sam osobno u Hrtkovcima vidio plakat agencije za zamjenu kuća koja se zvala YU-GA. U svom sloganu su obećavali da je s njima »iseljavanje ljepše«! Činjenice su sljedeće: tamo su Hrvati bili pod izravnim pritiskom - ubojstva, ručne bombe u dvorištima, prijetnje ili mlaćenje djece... Država je pokazala potpunu inertnost, a alternativa je bila jasno ponuđena u zamjenama i razmjenama kuća. Nenad Čanak, predsjednik Skupštine Vojvodine, »Vjesnik«, 22. veljače 2003.
 
USOSILI MILOŠEVIĆA
Nije li groteskno da se tek kroz svjedočenje jednog KOS-ovca na suđenju Slobodanu Miloševiću konačno saznaje tko je u Zagrebu postavljao bombe na židovsko groblje i pred židovsku općinu. Zbog toga je Hrvatska cijelo desetljeće anatemizirana kao antisemitska, često i ksenofobična država. Zašto naše obavještajne službe to nisu otkrile, a ne da KOS-ovci sada pripovijedaju, kako bi spasili vlastitu glavu i dodatno usosili Miloševića. Anđelko Milardović, urednik knjige »Zadnja pošta den Haag-dokumenti«, »Novi list«, 22. veljače 2003.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika