Arhiv tekstova
Rapallski ugovor ugasio »Narodni list«
1. ožujka 1862. godine izašao je prvi broj lista »Il nacionale«, list hrvatskih preporoditelja u Dalmaciji. Pojavom, tekstovima i borbom za afirmaciju hrvatskoga jezika pobudio je i međuna-rodnu javnost. Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1869. godine tiskaju se usporedo »Narodni list« i »Il Nazionale«, a od 1876. godine »Narodni list« izlazi samo na hrvatskom jeziku. Na stranicama »Narodnog lista« vodeći hrvatski i dalmatinski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zalagali se za udruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao i za uvođenje hrvatskog jezika u javni život. Prvi urednik »Narodnog lista« bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo. Uz njega tadašnji napredni intelektualci koji su pisali u »Narodnom listu« bili su: Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, S. M. Ljubiša, Kosta Vojnović, Ivan Danilo i drugi. Nakon Nodilova odlaska iz uredništva, »Narodni list« uređuje Lovro Matić, potom i niz uglednika toga doba, od kojih je naznačajnije spomenuti Jurja Biankinija koji list u potpunosti uređuje na hrvatskom jeziku. Godine 1920. dolazi do nasilnog ugasnuća »Narodnog lista«, zbog poznatog Rapallskog ugovora i skorašnje vlasti talijanskih fašista u Zadru.
1. ožujka 1810. godine rođen je Frederic Francois Chopin, poljski pijanist i skladatelj. Majka mu je Poljakinja, a otac Francuz koji je u dobu Napoleonove dominacije Europom dobio posao današnjoj Poljskoj. Da je čudo od djeteta, a zapravo već zreli pijanist i kompozitor, Chopin je dokazao u osmoj godini. Sa sedamnaest se sav posvetio glazbi. Što iz emotivnih što iz političkih razloga, napustio je 1830. godine Varšavu i od tada živi u emigraciji. Premda je bio u zategnutim odnosima sa Lisztom, ovaj je izvodio njegove skladbe i napisao je prvu biografiju o Chopinu. Najznačajnija djela su Varijacije na Mozartovu temu, Krakovjak te mnoge poloneze, sonate, etide i mazurke u koje je ugradio mnoge elemente poljskoga folklora. Umro je 17. listopada 1849. godine. Pokopan je u Parizu, a po vlastitoj želji izvađeno mu je srce te je u urni preneseno u Poljsku.
1. ožujka 1954. godine izvele su SAD na otoku Bikiniju u Tihome oceanu pokusnu eksploziju vodikove bombe – bombe koja je tisuću puta snažnija od bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. Dim te gljive bio je visok 40, a plameni stup 7 kilometara. Otac vodikove bombe je Edward Teller.
2. ožujka obilježava se Dan rudara.
2. ožujka 1895. godine rođen je u Ljubaljani Alois Tavčar, hrvatski znanstvenik slovenskoga podrijetla. Bavio se genetikom biljaka. Praški je student i doktorant, a 1920. godine imenovan je upraviteljem Zavoda za oplemenjivanje bilja i genetiku na Gospodarsko-šumarskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Surađivao je s najvažnijim svjetskim genetičarima, a osobito ga je zanimalo oplemenjivanje kukuruza. Bio je plodan pisac znanstvenih i stručnih radova te udžbenika. Nagrađen je za svoj rad mnogim nagradama, a bio je član mnogih akademija znanosti. Umro je na svoj rođendan u Zagrebu 1979. godine.
3. ožujka obilježava se Svjetski ekumenski dan molitve.
3. ožujka 1520. godine rođen je Matija Vlačić Ilirik, hrvatski protestantski teolog. Umro je 11. ožujka 1575. godine. Predavao je hebrejski i grčki jezik u Wittenbergu, središtu protestantizma, i bio je blizak Lutherov suradnik. Utemeljitelj je teorije interpretacije u duhovnim znanostima, a najvažnija djela su Clavis Scriptuare sacrae (Ključ Svetoga pisma), izdano u Baselu 1567. godine te rasprave oko konstituiranja prve abecede i pravopisa hrvatskoga jezika.
3. ožujka 1909. godine počeo je Veleizdajnički proces protiv 53 Srbina iz Hrvatske. Optuženi su bili, gotovo svi, članovi Srpske samostalne stranke, a krivilo ih se za širenje velikosrpske ideje po Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i Hrvatskoj te urotničko djelovanja i stvaranje uvjeta za revoluciju kojim bi se, uz pomoć vojske Karađorđevića i Petrovića, južnoslavenske zemlje priključili Kraljevini Srbiji i Kraljevini Crnoj Gori.
3. ožujka 1798. godine rođen je u Čakovcu Fortunat Pintarić, franjevac, pedagog, latinist, orguljaš i skladatelj. Pučku je školu završio u Čakovcu. Učio je i službovao u Zagrebu, Varaždinu i Virovitici, a zadnja mu je služba bila u Koprivnici. Tamo je kao gvardijan samostana umro noću s 24. na 25. veljače 1867. godine. Skladao je mnoge crkvene pjesme, desetak orguljaških kompozicija, dvadesetak misa, a mnoge su njegove skladbe još uvijek u rukopisu.
3. ožujka 1853. godine stupio je na snagu dan ranije donesen Petent o zemljišnom rasterećenju čime su zacementirani kapitalistički odnosi u Austrijskoj Carevini. Ukinute su sve feudalne (društvene, socijalne i financijske) odrednice koje su vezivale posjednike zemlje, dakle feudalce, sa onima koji istu zemlju obrađuju, dakle, kmetove. Država je jamčila suvremene posjedničke odnose te poštenu naknadu feudalcima za oduzetu im zemlju. Bivši su kmetovi otplaćivali u godišnjim anuitetima zemlju, koja je postala njihovim vlasništvom. Ukinuta je crkvena desetina i kršćani su plaćali lukno. Međutim, natezanja oko svakoga jutra zemlje te nepoznavanje vrijednosti novca te raspad seljačkih kućnih zadruga, osiromašili su hrvatske seljake. Mnogi su ostali bez imovine, selili se u gradove gdje su postali najamnici u manufakturama i tvornicama.
3. ožujka 1861. godine ukinut feudalizam u Rusiji.
