Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 3. 3.

Pri­druživa­nje
Ove godine neće biti razmišljanja ili poteza u pravcu referenduma o opstanku državne zajednice, ocijenili su Xavier Solana i Milo Đukanović. Visoki predstavnik Eoropske unije i crnogorski premijer izjavili su u Bruxellesu da će 2005. godina u potpunosti biti posvećena ključnom cilju što bržeg pridruživanja Srbije i Crne Gore EU.

Pot­po­ra
U Zagrebu je započeo prvi sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora Republike Hrvatske i Europske unije, kojim je pokrenut novi oblik suradnje između Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta. Ovo je prvi izravni sastanak predstavnika dvaju parlamenata, budući da je suradnja koja datira još od 1992. dosad uvijek išla preko Odbora za jugoistočnu Europu, čiji su članovi obilazili sve zemlje regije. Na kraju dvodnevnog sastanka usvojena je zajedničke izjava i preporuka u kojima je izražena potpora Hrvatskoj za početak pregovora s Europskom unijom 17. ožujka.

Bun­ker
I u Hrvatskoj je kamerama državne televizije dozvoljeno da snime jedan komandni centar bivše JNA. Poslije otvaranja podzemnog bunkera vojnog vrha u Beogradu, i u Zagrebu su otvorena vrata navodnog tajnog grada, zapravo nešto komfornijeg atomskog skloništa, koje je svoju pravu funkciju dobilo tek za vrijeme Domovinskog rata. Podzemne prostorije, ispod stare gradske jezgre, izgrađene su sedamdesetih godina prošlog stoljeća na temeljima austrougarskih bunkera. Sklonište je koristio i Ante Pavelić, a nalog za preuređenje u podzemnu hladnoratovsku tvrđavu dao je tadašnji partijski šef Vladimir Bakarić.
U skloništu je od 1991. boravio Glavni stožer Hrvatske vojske, a iste godine su se tamo sklonili i Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ante Marković poslije bombardiranja Banskih dvora.

PETAK, 4. 3.

An­ti­se­mi­ti­zam
Osam nevladinih udruga upozorava na rast radikalizma i antisemitizma u Srbiji, traži zakon protiv tih pojava i najavljuje akcije. »Posljednji je trenutak da se javnost u Srbiji probudi iz poslijelistopadske letargije. Radikalizam se ubrzano širi i javnom i političkom scenom. Stari i novi zagovornici fašističke i antisemitiske ideologije obilato koriste pogodnosti nakladništva i suvremenih tehnologija«, kaže se u priopćenju ne-vladinih udruga.

Stu­di­ja
Komesar EU za pridruživanje Olli Rehn je najavio da će u prvoj polovini travnja biti objavljena Studija izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru. On je predočio da se »već čine važni koraci«, ali da se dotad mora »ostvariti značajan napredak u punoj suradnji s Haškim sudom i da se izručenja nastave«.

Skupšti­na
Predsjednik Skupštine Srbije predstavio je Izvješće o jednogodišnjem radu parlamenta.
Povodom prve godišnjice rada sadašnjeg saziva Skupštine Srbije predsjednik parlamenta Predrag Marković izjavio je kako je održavanje 35 sjednica, na kojima je usvojeno 97 zakona i 93 akta, najveći učinak Skupštine u povijesti parlamentarizma Srbije.
Kao najveće neuspjehe Marković je naveo to što nisu doneseni zakoni o denacionalizaciji i zakon o Narodnoj skupštini.

subota, 5. 3.

Kas­za
József Kasza je ponovno izabran za predsjednika SVM-a, odlučili su sudionici izvanrednog kongresa te stranke, održanom u Zrenjaninu. Izvanredni kongres Saveza vojvođanskih Mađara najviše pozornosti posvetio je unutarpartijskim odnosima i preispitivanju postignutih rezultata na prošlogodišnjim lokalnim i pokrajinskim izborima, ali i pitanju dvojnog državljanstva. Obraćajući se sudionicima kongresa József Kasza je, između ostalog, rekao kako je stav Demokratske stranke prema SVM-u, u općinama u kojima su ove dvije stranke u koaliciji »ponašanje kao prema najljućem neprijatelju«.
Zamoljen da pojasni svoju tvrdnju Kasza je naveo primjer međustranačkih odnosa u Subotici. »Ipak, smatram da lokalni sukobi na nekoliko mjesta u Vojvodini ne mogu poremetiti generalne odnose dvije stranke«, rekao je Kasza.

»Vla­da«
Članovi »vlade Republike Srpske Krajine u izbjeglištvu« postavili su zahtjev međunarodnoj zajednici. Oni kažu kako je njihov cilj internacionalizacija pitanja Srba u Hrvatskoj i da se zato ne obraćaju ni vlastima Srbije, ni Hrvatske, već Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji.
Samozvani »ministri u izbjeglištvu« navode kako očekuju podršku »čitavog pravdoljubivog svijeta«. Njihova »vlada« je, kako ističu, legitimna, jer ih čine legalni zastupnici izabrani na izborima 1993.

NEDJELJA, 6. 3.

Đin|ić
U njemačkom gradu Bremenu premijerno je prikazan dokumentarni film »Đinđić – jedan život«. Autori filma su Kristof Zodeman i Dušan Veličković.
U priopćenju izdanom povodom premijere navodi se da su Zodeman i Veličković, »želeći detaljno predstaviti Đinđićev put od disidenta do predsjednika Vlade Srbije, razgovarali s njegovim prijateljima, suradnicima i suprugom Ružicom, kao i da su koristili međunarodno nepoznat vizualni materijal«.

Pla­ka­ti
U pojedinim dijelovima Beograda osvanuli su plakati na kojima je fotografija haškog optuženika generala Ratka Mladića. Na tim plakatima piše »Za načelnika Generalštaba«, a istaknut je i logo u obliku osmokrake zvijezde s brojem 1389, godinom bitke na Kosovu. Plakata ima u središtu Beograda, ali i u većem broju beogradskih naselja, poput Banovog Brda. Istovremeno, nekoliko desetina plakata s fotografijom haškog optuženika Ante Gotovine osvanulo na više mjesta u istočnom dijelu Rijeke, priopćila je riječka policija. Plakati su postavljeni na autobusnim postajama, zidovima, betonskim vazama, stupovima uličnih svjetiljki i na telefonskim govornicama u više riječkih naselja.

PONEDJELJAK, 7. 3.

Pe­rišić
General Momčilo Perišić predao se Haškom sudu. Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije tereti se za opsadu i granatiranje Sarajeva i Zagreba i masakr u Srebrenici, a optužnica obuhvaća period od 1993. do 1995.
Perišić je zbog optužbi za bombardiranje Zadra u Hrvatskoj, u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora. Hrvatska je 30. srpnja 1999. godine, kako je tada priopćio Stjepan Mesić, proslijedila »Perišićev dossie« Haškom sudu.

Car­la
Hrvatska ne čini dovoljno u pronalaženju odbjegloga generala Gotovine i pomogla mu je da pobjegne tako što je Zagreb špijunirao istražitelje UN-a, kazala je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte. »Mi znamo da oni ne čine sve što mogu. To smo dokazali«, kazala je Del Ponte. Oni ga nisu spremni uhititi vjerojatno zbog političkih motiva, dodala je.
Čelnici Europske unije nedavno su kazali hrvatskim čelnicima da pregovori o priključenju Hrvatske EU-u neće početi 17. ožujka, kao što je to bilo predviđeno, ako do tada odbjegli general Ante Gotovina ne bude uhićen i izručen Haagu. Hrvatska, navodi Reuters, pokušava uvjeriti čelnike EU-a da poduzima sve moguće napore kako bi pronašla Gotovinu.

utorak, 8. 3.

Ha­ra­di­naj
Haški sud podigao je optužnicu protiv Ramuša Haradinaja, koji je u srijedu otputovao u Den Haag. Haradinaj kaže da nije kriv. Prije polaska u Haag, Ramuš Haradinaj podnio je ostavku na mjesto premijera Kosova i rekao novinarima da je na optužnici jedno od imena njegovo. Prema saznanjima B92 optužnica je zajednička i odnosi se na troje optuženih, čija imena su poznata samo šefu UNMIK-a Sorenu Jesenu-Petersenu.

Mađar­ska
Predstavnici Izvršnog vijeća Vojvodine i Vlade Mađarske postigli su dogovor o partnerskom odnosu. Kako je rekao pokrajinski premijer Bojan Pajtić, to podrazumijeva formiranje mađarsko-vojvođanskog gospodarskog vijeća, koje bi trebalo omogućiti priljev stranog kapitala i dolazak investitora.
Dogovoreno je i da se mađarska i vojvođanska strana zajednički prijavljuju na natječaje pred fondovima Europske unije, a da mađarski Zavičajni fond, kojim Mađarska kreditira razvoj gospodarstva u regijama gdje u većem broju žive Mađari, financira pojedine projekte u Vojvodini.

Od­la­ga­nje
Europska unija neće idućeg tjedna započeti pregovore s Hrvatskom ako izvješće glavne haške tužiteljice Carle del Ponte o suradnji Zagreba i Haaga bude negativno, objavila je Europska komisija.

srijeda, 9. 3.

Mas­ha­dov
Da bi se izbjegle sumnje u vezi s ubojstvom čečenskog lidera Aslana Mashadova, ruske službe sigurnosti tijelo su izložile medijima. Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je dodatnu identifikaciju. Aslan Mashadov je, prema navodima Ilije Šabalkina, glasnogovornika ruskih oružanih snaga u Čečeniji, ubijen pri napadu na bunker u kome se skrivao, iako su ga namjeravali uhvatiti živog, dok je četvero njegovih pomagača uhićeno.