Arhiv tekstova
Novi oblici asimilacije
Nakon što je iz pokrajinske administracije stigla vijest da se povlači odluka o uvođenju »bunjevačkog jezika« iz osnovnih škola, te da će se tražiti mišljenje Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petar Kuntić za naš list kaže, kako je njihovo stajalište od početka bilo jasno definirano te da smatraju »kako je ovo jedna normalna odluka da se traži mišljenje najviših znanstvenih institucija domicilne države, VANU i SANU jer se na mala vrata jedan subetnički dijalekt proglasio za jezik i pokušava se uvesti u škole, čime se jedan jedinstveni korpus ponovno dijeli na Bunjevce i Hrvate«.
KRŠENJE SPORAZUMA: DSHV je, kaže Kuntić, odmah reagirao na vijest o odluci o uvođenju bunjevačkog jezika s elementima nacionalne kulture u I., II. i III. razred osnovne škole s jednim priopćenjem, kojim su taksativno naveli sve one stavke gdje se krše odredbe sporazuma između Republike Srbije i Republike Hrvatske i ostalih međunarodnih normi i sporazuma. »Također smo išli dalje pa smo priopćenje preveli i na engleski jezik i predali Doris Pack tijekom njene posjete Subotici, jer smatramo, i sigurni smo, da je to jedan novi oblik asimilacije na ovim prostorima, gdje se pokušava Bunjevcima ići protiv Hrvata«. Kuntić kaže kako se »Otvoreno pismo, koje je DSHV uputio, i dalje potpisuje na svim prostorima gdje žive bunjevački Hrvati od Subotice, Podunavlja, mađarskog dijela Bajskog trokuta pa do prostora naše postojbine, odakle su naši preci prije 350 godina i za sada je već nekoliko stotina bunjevačkih Hrvata dalo svoju potporu otvorenom pismu kojim se zalažemo da se prestane raditi na razdvajanju našega jedinstvenog korpusa«.
NEIZVJESTAN ISHOD: Međutim, neovisno o tome kakve su dubine i razlozi podjela država je omogućila formiranje Bunjevačkog nacionalnog vijeća, čime je ovo tijelo postalo legalni predstavnik jednog broja građana koji se izjašnjavaju kao Bunjevci. Prema Kuntiću »greška je napravljena, kad je ta takozvana »bunjevačka opcija« priznata kao manjina, a u stvari prema izjavama njihovih čelnika oni smatraju da je njihova matična država Srbija, što znači da su manjina u vlastitoj državi. Ovo je sve vrlo čudno i osnivanje Bunjevačkog nacionalnog vijeća je uzrok svemu ovome što se događa i vrlo je neizvjesno kako će se sve ovo završiti«.
Kontakti između predstavnika DSHV-a i zagovornika »bunjevačke opcije« postoje, istina na neformalnoj razini, a postoje i ideje da se o ovom pitanju razgovara na nekom forumu koji bi se organizirao uskoro. Ovi pokušaji dio su, kaže Kuntić, njihovog koncepta pred ove izbore, koji je bio – »novo vrijeme, novi ljudi i novi način razmišljanja«, te su u tom kontekstu obavili i razgovore s većinom njihovih čelnika u tzv. bunjevačkom korpusu. »Od tog vremena ne da je otupila oštrica, već su se počela drugačije interpretirati sva ova događanja. Razočaran sam priopćenjem novog predsjednika te bunjevačke opcije gospodina Darka Babića, koji je osobno mene napao i mislim da to nije pravi način. Mi želimo razgovarati o ovim pitanjima i ne želimo nikoga prozivati da li se ovako ili onako izjašnjava, međutim, s druge strane, više je nego jasno da se ne može više prijepodne stajati u redu za hrvatsku putovnicu i tražiti hrvatsko državljanstvo i pri tome donijeti validni dokument kojim dokazuješ da si Hrvat i u momentu traženja državljanstva daješ izjavu da se osjećaš Hrvatom, a poslijepodne napadati DSHV i sve one akcije koje čini hrvatska opcija«.
J. Dulić
