Arhiv tekstova

Vi­jest je ob­le­tje­la svi­jet

Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine završen je 16-godišnji rat za oslobođenje. Njime je Osmanlijsko Carstvo izgubilo velika područja: Slavoniju, Liku, Krbavu i prostor oko rijeke Une.
    Odredbama mira u Srijemskim Karlovcima započinje teritorijalno smanjivanje Osmanlijskog Carstva u Europi. Hrvatska područja oslobođena između 1683. i 1699. priključena su Vojnoj krajini i tako izuzeta od vlasti bana i Hrvatskog sabora. Područja u Dalmaciji koja su bila oslobođena od Osmanlija priključena su mirom u Beogradu Mletačkoj Republici. Nakon sklapanja mira, nizozemski i francuski su posrednici u pregovorima simbolično otvorili prozore na sve četiri strane svijeta kako bi vijest o potpisanom misu obišla cijeli svijet.
STRADANJA STANOVNIŠTVA: Rat je imao katastrofalne posljedice za stanovništvo hrvatskih zemalja. Slavonija je izgubila oko 80 posto, a Lika i Krbava čak 95 posto svog stanovništva.
    Tijekom rata obje su strane novačile seljake u pomoćne vojne odrede ili su od njih otimale stoku i hranu. Zbog tih nevolja dio pučanstva skrivao se u šumama i močvarama, a dio se sklonio u naselja izvan glavnih putova ili je pobjegao u krajeve udaljene od bojišnice. Nakon osmanlijskih poraza većina je muslimana pobjegla u Bosnu i današnju Srbiju, a u ratnom metežu hrvatske su zemlje doživjele golema razaranja i pustošenja.
    Ponovna uspostava osmanlijske vlasti u Bosni nakon povlačenja vojske Eugena Savojskog označila je početak odmazde prema katolicima i depopulaciju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Franjevci su poveli tisuće katolika u Slavoniju, Srijem, Baranju i Bačku, ali i u druge dijelove Hrvatske, bez obzira na to jesu li one tada bile pod vlasti Habsburgovaca ili Mlečana.
TRAGOVI OSMANLIJA: Osmanlije su 1691. godine zauvijek otišli iz većine hrvatskih zemalja, no neki glazbeni instrumenti, običaji, nošnja, riječi, biljke, životinje, priče i legende još uvijek podsjećaju na stoljeće i pol dugu osmanlijsku vladavinu. Osmanlije su u hrvatske zemlje donijele jasmin, trešnju, lubenicu, dinju, lijesku, dunju, razne vrste jabuka i tikvice iz Egipta (koje se u Bibliji nazivaju mysir, zato ih zovu misiračama, a u nekim mjestima i turkinjama).
    Osmanlije su ostavili bezbroj naziva za predmete, cvijeće, voće, povrće, jela, kolače i životinje koje Hrvati prije dolaska njihove vlasti nisu poznavali. Sadnja duhana i kukuruza te uzgajanje purana preuzeti iz Amerike udomaćili su se na hrvatskim područjima posredstvom Osmanlija. Vlasi su doveli stoku koja se izvrsno prilagodila uvjetima na slavonskim pašnjacima.
g