Arhiv tekstova
Zeleno svjetlo za nastavak rada
Zbog toga što je održana deset mjeseci poslije druge sjednice, treća sjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća imala je dugačak dnevni red od 47. točaka i trajala je punih šest sati. Vijećnici su usvojili podnijeta izvješća za prošlu i plan rada za sljedeću godinu i konstituirali radna tijela Vijeća. Najviše rasprave izazvala je točka dnevnog reda koja se odnosi na preuzimanje osnivačkih prava nad NIU »Hrvatska riječ«.
Na sjednici su kao gosti bili nazočni otpravnik poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu mr. Davor Vidiš, generalna konzulica Republike Hrvatske u Subotici dr. Jasmina Kovačević-Čavlović i treći tajnik Veleposlanstva RH u Beogradu Stipan Medo.
Sjednici je prisustvovalo 26 od ukupno 35 vijećnika, a osim vijećnika koji su se ispričali zbog zauzetosti i zbog pripreme Skupštine DSHV-a, nisu bili nazočni niti dva člana Izvršnog odbora, zaduženi za resor informiranja i službenu uporabu jezika Tomislav Žigmanov, te kulture Berislav Skenderović.
USVOJEN PLAN ZA 2004: Predloženi dnevni red vijećnici su prihvatili bez izmjena iako je bilo određenih primjedbi i prijedloga za izmjenu. Naime, Bela Tonković je tražio da se donošenje odluke o tome da HNV preuzme osnivačka prava nad NIU »Hrvatska riječ« skine s dnevnog reda jer je smatrao da ne treba preuzimati prava bez odgovarajućih financijskih resursa, a takvo mišljenje su podržali i Milivoj Prćić i Josip Ivanković. Slaven Dulić je predložio da se financijsko izvješće s kraja dnevnog reda premjesti na početak, ali vijećnici nisu usvojili ove prijedloge.
U prvom dijelu sjednice raspravljalo se o podnijetom Izvješću o radu Vijeća u 2003. i Planu za 2004. godinu. Bela Tonković je iznio kako se u Izvješću o radu Vijeća »može vidjeti što je uradio predsjednik i predsjednik Izvršnog odbora, ali o samom radu Vijeća nema ništa.« Vijeće prema mišljenju Tonkovića nije radilo, nije sprovelo odluku Skupštine AP Vojvodine kojom se određuje vijećima da naprave popis imena mjesta i lokaliteta na jezicima nacionalnih manjina, i postavio je pitanje zašto se to nije uradilo.
Predsjednik HNV-a Josip Ivanović je na ove primjedbe odgovorio kako je »nakon druge sjednice HNV-a situacija u DSHV-u bila složena i zbog toga se čekalo s održavanjem sjednice dok se konsolidira situacija u toj stranci«. Josip Ivanković je postavio pitanje zašto se kao temelji HNV-a pojavljuju Katolička crkva i Forum hrvatskih institucija, na što je predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk odgovorio kako Katolička crkva nesporno ima veliki i značajan utjecaj u hrvatskoj zajednici, a da Forum objedinjuje udruge koje rade značajne stvari za hrvatsku zajednicu. Josip Ivanović je kazao kako »polazimo od postojeće stvarnosti gdje je Katolička crkva sačuvala hrvatstvo kad je bilo najteže naročito u Srijemu u vrijeme progona, a to je potvrdio i vijećnik iz Srijema Zdenko Đaković.
Dopredsjednik HNV-a iz Sombora vlč. Josip Pekanović rekao je kako »treba usmjeriti pogled naprijed a ne u nazad, svjesni tereta razjedinjenosti. Osobno sam prisutan u Vijeću, kao vijećnik sa stotinu potpisa, kao i svatko drugi, a ako to nekomu smeta spreman sam podnijeti ostavku.« Antun Kaić je predložio je da se u plan rada unese odredba prema kojoj će se Vijeće sastajati četiri puta godišnje i da se orijentaciono odrede datumi, što su podržali i drugi vijećnici. Prijedlog plana rada je usvojen bez značajnijih izmjena.
KADROVSKA RJEŠENJA: Niz točaka odnosio se na donošenje odluka o formiranju stalnih odjela i imenovanju ravnatelja i članova, te o formiranju stalnih odbora Vijeća i imenovanju njihovih predsjednika i članova. Glede njihovog formiranja Bela Tonković je iznio niz primjedbi kako se ide »naopakim« putem jer se nije prvo donijela odluka o formiranju takvih odjela i poslovnika o radu tih odjela, kao i da »mnogi ljudi nisu bili pitani žele li uopće sudjelovati u radu tih tijela«, te je rekao kako niti on osobno ne želi biti ravnatelj Odjela za financije, kako je to predloženo. Dopredsjednik HNV-a Branko Horvat je odgovorio kako su u Subotici održana dva sastanka da bi se pronašla kadrovska rješenja za odjele i odbore te da treba angažirati što više ljudi iz hrvatske zajednice.
Josip Ivanović je rekao kako je logika popunjavanja radnih tijela Vijeća bila utemeljena na dva principa, teritorijalnom i stručnom, i da su se održali regionalni sastanci, kako bi se pronašli adekvatni ljudi, a da su prema samom Statutu HNV-a ravnatelje i članove odjela mogli samoinicijativno predlagati i predsjednici Izvršnog odbora i Vijeća. Sva predložena kadrovska rješenja su vijećnici zatim usvojili.
HRVATSKA RIJEČ: Najviše rasprave vodilo se oko preuzimanja osnivačkih prava nad NIU »Hrvatska riječ«, za koju su svi vijećnici ustvrdili kako je od izuzetnog značaja za hrvatsku zajednicu. Jedna grupa vijećnika je smatrala da je preuranjeno donositi takvu odluku jer Vijeće nema vlastitih financijskih sredstava kojima bi financirala ovakvu ustanovu, dok je druga grupa isticala kako prema zakonu od svibnja iduće godine Pokrajina ne može biti osnivač medija a Hrvatsko nacionalno vijeće je nadležno za informiranje na hrvatskom jeziku. Pojedini vijećnici su smatrali da ako se i osiguraju sredstva, prijenosom osnivačkih sredstava postoji opasnost da Hrvatska riječ izgubi svoju autonomiju, odnosno da potpadne pod utjecaj pojedinih struja u HNV-u. Nakon duže rasprave u kojoj su se argumenti iznosili za i protiv ovakve odluke većina vijećnika se složila da se preformulira tekst odluke prema kojoj »HNV donosi odluku o prihvaćanju prijenosa osnivačkih prava od Skupštine AP Vojvodine pod uvjetom da se kroz pokrajinski proračun osiguraju financijska sredstva za redovno funkcioniranje NIU Hvratska riječ. Drugim riječima, tražiti će se instrumenti garancija proračunskih sredstava za njen daljnji rad, rekao je Ivanović. Vijećnici su takvu preformuliranu odluku usvojili.
IZVRŠNI ODBOR: U drugom djelu sjednice koji je napustilo nekoliko vijećnika, ali je kvorum ipak zadržan, raspravljalo se o radu Izvršnog odbora u 2003. godini, s elementima plana za 2004. godinu i o financijskom izvješću i planu. Predsjednik Izvršnog odbora Lazo Vojnić Hajduk iznio je što je urađeno u protekloj godini, a član IO zadužen za obrazovanje Dujo Runje predočio je što je urađeno na planu obrazovanja na hrvatskom jeziku i što još treba uraditi. Runje je rekao da su za slabe rezultate »prepreke prije svega u nama jer Vijeće ima i legalitet i legitimitet realizirati izučavanje hrvatskog jezika u višim razredima osnovnih škola jer uvjeti kao što su volja domicilne države i programi postoje, a matična država bi nam mogla pomoći u kadrovima, dok se ne obrazuju domaći kadrovi. Treba pokrenuti inicijativu i za osnivanje Hrvatske gimnazije i uz nju internat u kojoj bi se školovala djeca iz cijele zemlje, a domaćim kadrovima treba osigurati dopunsku naobrazbu na Učiteljskom fakultetu u Osijeku. Runje je uvjetovao svoj ostanak u Izvršnom odboru HNV-a najskorijim i učinkovitim rješavanjem ovih pitanja.
FINANCIJE: Glede proračuna i plana za iduću godinu Vojnić Hajduk je iznio da iako je za to prema Zakonu obvezna domicilna država, ona nije osigurala financijska sredstva za rad Vijeća, a jedina sredstva koja su bila dobivena bila su iz Republike Hrvatske, i skromna sredstva iz pokrajinskog proračuna. To je uvjetovalo da se nije mogao niti donijeti proračun za prethodnu godinu. Dopredsjednik HNV-a za područje Srijema mr. Mato Groznica postavio je niz pitanja o racionalnosti trošenja novca koji je dobiven od matične države, na što je Vojnić Hajduk odgovorio da su sredstva trošena namjenski. Financijsko izvješće je zatim usvojeno kao i financijski plan za 2004. godinu. Pri kraju sjednice, koju su polako napuštali vijećnici, postavilo se nekoliko pitanja o funkcioniranju E-vlade i o prijedlogu informatizacije hrvatske zajednice, kao i o kriterijima za dodjelu sredstava, ali su već umorni vijećnici može se reći po automatizmu usvojili preostala izvješća i prijedloge.
Sasvim sigurno ova »mamutska« sjednica, kako su je neki vijećnici nazvali, nije mogla zbog obimnog dnevnog reda osigurati prostor svim vijećnicima da iznesu svoje prijedloge i viđenja, te je i Dujo Runje, na kraju sjednice, apelirao da se nova sjednica Vijeća sazove za dva mjeseca, a Branko Horvat je predložio da Izvršni odbor što prije inicira konstitutivne sjednice formiranih odjela i odbora kako bi se dogovorili o sljedećim koracima i izradili poslovnici o radu.
