Arhiv tekstova
Proljeća Ivana Galeba
3. ožujka 1906. godine njemački su astronomi otkrili svemirsko tijelo nepravilnoga oblika u sazviježđu Djevice, to jest između Marsa i Jupitera, promjera tridesetak kilometara. Dr. August Kopf, suradnik heidleberške zvjezdarnice, te Maks Wolf, direktor zvjezdarnice, taj su planetoid nazvali Croatia.
4. ožujka 1643. godine rođen je u Karlovcu Fran Krsto Frankopan, sin Vuka Frankapana. Opismenio se u Karlovcu, a obrazovao se kod isusovaca u Zagrebu gdje je stekao sklonost ka pisanju. Kao i ostali plemići, dio je mladosti proveo u Italiji gdje se i oženio rimskom patricijkom Julijanom de Naro. U domovini je postao ogulinski kapetan te je sudjelovao u velikom boju s Turcima kod Otočca. Uortačio se s Petrom Zrinskim, mužem svoje sestre Katarine, te borio protiv bečkoga centralizma. Bečki je dvor njihovu aktivnost protumačio kao zavjeru te ih je utamničio. U Bečkom Novom Mjestu pogubljen je 30. travnja 1671. godine odsijecanjem glave. Najvažnije djelo je Gartlic za čas kratiti, poezija pod utjecajem talijanske lirike 17. stoljeća. Pjesme su patetične i u njima ističe čast i poštenje, težnju za slobodom, preziranje ropstva te vjeru u pobjedu pravde.
4. ožujka 1919. godine rođen je u Slavonskome Brodu Branko Ružić, hrvatski kipar, slikar i pjesnik. Umro je 27. studenoga 1997. godine u Zagrebu. Radio je drvetu, glini, gipsu, bronci, kamenu i papiru. Najvažnije skulpture su Okrugli stol, Limar, Mačke, Svirači. Gotovo cjelokupan je opus darovao Slavonskome Brodu.
4. ožujka 1967. godine umro je u Zagrebu Vladan Desnica, hrvatski književnik srpskoga podrijetla. Rođen je 16. rujna 1905. u Zadru. Svoj je nevelik opus, svega četiri romana, Desnica počeo Zimskim ljetovanjem, romanom o položaju ratnih prognanika. Roman Proljeća Ivana Galeba najvažnije je djelo Vladana Desnice. Spoj je to filozofskoga i poetskoga, možda ponajbolji u hrvatskoj literaturi. Roman je otvorio novo poglavlje u hrvatskoj literaturi, tada vrlo nesklonoj individualnim analizama sudbine, smrti, Boga, samoće, sudbine djece bez jednog roditelja. Pokopan je u Islamu Grčkom, mjestu u kojem je često boravio i stvarao.
7. ožujka 1274. godine umro je u Fossanovi Toma Akvinski, dominikanac i crkveni naučitelj.
7. ožujka 1849. godine car i kralj Franjo Josip donio je Ustav, koji su po načinu nametanja povjesničari nazvali oktroirani, nametnuti. Ustav je, kako piše na njemu, donesen 4. ožujka, no to nije točno. U proljeće 1848. godine, točnije nakon govora Lajosa Kosstutha od 3. ožujka 1848. godine, počeli su nemiri u Ugarskoj koji su kulminirali ratom, koji je počeo u jesen iste godine. Nakon što je u prosincu 1848. godine vlast preuzeo Franjo Josip, stanje se na političkom i vojnom polju zaoštrilo. Ugarski sabor nije priznao novoga vladara pa je Franjo Josip odlučio oružjem slomiti mađarski otpor. U tim je borbama sudjelovala i vojska bana Jelačića. Početni uspjesi naveli su bečki Dvor na misao da je mađarski otpor slomljen i rat završen, te da se život u Monarhiji može normalizirati. Zbog toga je Franjo Josip proglasio novi ustav za cijelu Monarhiju. Oktroiranim ustavom država je uređena centralistički, a Hrvatski i Ugarski sabor izgubili su pravo odlučivanja i donošenja zakona. Ustav je izazvao veliko nezadovoljstvo. Bansko ga vijeće nije željelo proglasiti važećim, a Mađari su svrgnuli Habsburgovce s ugarskog prijestolja i proglasili neovisnu mađarsku državu. Nakon toga rat je nastavljen još većom žestinom, no Mađarska je revolucija ugušena tek u ljeto 1849. godine uz pomoć ruske vojske. Nakon gušenja mađarske revolucije, car je, oslanjajući se na oktroirani ustav, nastavio graditi centralističku upravu Monarhije. Ubrzo je odbacio i oktroirani ustav te cijelom državom zavladao apsolutistički.
8. ožujka 1899. godine rođen je u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara Mato Lovrak, hrvatski književnik. Nižu je gimnaziju polazio u Bjelovaru, a u Zagrebu je završio učiteljsku školu. Učiteljevao je u Kutini, Velikom Grđevcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. Najvažnija djela su »Slatki potok i druge priče za djecu«, »Djeca Velikog sela« (kasnije je roman dobio naziv »Vlak u snijegu«), »Družba Pere Kvržice«, »Prijatelji«, »Divlji dječak«, »Anka Brazilijanka« i mnogi drugi. »Vlak u snijegu« i »Družba Pere Kvržice« su ekranizirani. »Vlak u snijegu« preveden je na njemački, mađarski, makedonski, poljski, češki i slovenski jezik, a »Družba Pere Kvržice« prevedena je na esperanto. Umro je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu.
Tek da napomenemo, kao posljednju opomenu, dijete je iz brojne obitelji koja se puno odricala zbog njegovoga školovanja – unatoč tome, u bjelovarskoj je gimnaziji ponavljao razred. Zbog negativne ocjene iz hrvatskoga jezika. Na čast i sramotu.
10. ožujka 1915. godine rodio se u Kotoribi Joža Horvat, hrvatski književnik, pustolov i novinar. Najvažnija djela su brodski dnevnik »Besa« te romani »Sedmi be«, »Operacija stonoga«, »Waitapu«, »Molitva prije plovidbe«, »Dupin Dirk« i »Lijena koliba« te »Svjetionik«. Napisao je scenarij za film »Ciguli miguli« te antiratni roman »Mačak pod šljemom«, koji je ekraniziran.
