Arhiv tekstova
Suradnja i međusobna potpora
»Naš je zajednički interes opstati ovdje, svatko s vlastitim nacionalnim identitetom, jezikom i kulturom, a sigurno da je naš zajednički strateški cilj, kao dviju manjina koje gravitiraju k Europi, da ova regija bude europska regija, a da mi budemo državljani jedne europske države, i mislimo da ste vi, Hrvati, kao zajednica most prema Hrvatskoj, a njemačka zajednica most prema Njemačkoj«, kazao je predsjednik Njemačkog narodnog saveza Rudolf Weiss, pozdravljajući izaslanstvo Demokratskog saveza Hrvata u Subotici, koje je prošloga tjedna posjetilo ovu organizaciju u njihovom sjedištu u Subotici.
Predsjednik DSHV-a Petar Kuntić je pak istaknuo, kako njemačka i hrvatska manjina kao novopriznate nacionalne manjine, imaju puno toga zajedničkog i zajedničkih interesa, imajući u vidu i povijesnu povezanost njemačkoga i hrvatskog naroda kao i dobre odnose između država Njemačke i Hrvatske.
ZAHVALNOST: »Mi ne zaboravljamo vrijeme kada smo bili u teškoj situaciji bez svojega sjedišta i prostorija, kada smo svoje najvažnije skupštine i priredbe držali u Hrvatskom kulturnom centru ‘Bunjevačko kolo’ i stoga smo izuzetno zahvalni hrvatskoj zajednici«, kazao je Weiss i dodao, da su o svim događajima u njemačkoj zajednici izvještavali mediji na hrvatskom jeziku, u prvom redu glasilo DSHV-a »Glas ravnice«, a zatim i tjednik »Žig«, redakcija na hrvatskom jeziku Radio-Subotice te sada i »Hrvatska riječ«.
»To je bio jedan od prvih koraka, gdje se moglo vidjeti da mi još ovdje postojimo i radimo i velika potpora za nas«, kazao je Weiss i posebno istaknuo jedan događaj koji je za njemačku zajednicu u SiCG imao velikog značaja i velikog odjeka u cijelom svijetu gdje žive Nijemci, a to je kada su 2001. godine, odnosno po prvi puta nakon šezdeset godina, mladi Nijemci prodefilirali skupa s drugima u svojim narodnim nošnjama ulicama i trgovima Subotice u svečanom defileu u sklopu »Dužijance«.
»Od tada smo svake godine na »Dužijanci« skupa sa svim drugim narodima i pokazujemo da nas ima, a ta simbolika je i na međunarodnoj razini za nas bila jako važna. Kada sam govorio o tome u inozemstvu našim prijateljima iz drugih udruga i predstavnicima njemačkih medija, oni nisu mogli vjerovati u to, osobito oni koji su podrijetlom s ovih prostora i koji su odavde prognani. Oni su bili izuzetno dirnuti, plakali su kad su vidjeli da građani Subotice plješću a prolaze Nijemci u svojim nošnjama«, ispričao je Weiss, te se još jednom zahvalio svim hrvatskim medijima i kulturnim institucijama koje su im, kako je istaknuo, puno pomogle da ovdje lakše opstanu.
Petar Kuntić je naglasio kako je želja njihovih članova bila, osobito stoga što među članovima DSHV-a ima onih koji imaju i njemačke korijene, da se ovakav susret održi, te je domaćinima uručio dar, knjigu Ante Sekulića o »Bački Hrvati« i izrazio želju da se dosadašnja, dobra suradnja nastavi na planu kulture, gospodarstva, informiranja i obrazovanja.
DIO VELIKE ZAJEDNICE: Njemački narodni savez je udruga Nijemaca osnovana 1996. godine i registrirana 1997. godine u Subotici i od tada je razvijen niz kulturnih i obrazovnih aktivnosti. Među najznačajnijima Weiss je istaknuo polusatnu radioemisiju na njemačkom jeziku na Radio Subotici, zatim teatarsku sekciju mladih na njemačkom jeziku, knjižnicu s gotovo pet tisuća naslova, te tečajeve njemačkog jezika za odrasle i djecu – početni, srednji stupanj i konverzaciju, i zbor Lorelaj, koji njeguje njemačku ozbiljnu i narodnu glazbu podunavskih Švaba.
Osnovni cilj ovih djelatnosti je, kazao je Weiss »… očuvanje nacionalnog identiteta Nijemaca ovdje, našeg jezika i kulture, naravno, u suradnji s drugim narodima s kojima zajedno živimo jer je jasno, kako zajednica, koja je u manjinskom položaju u nekoj državi bez suradnje s drugima, teško može opstati«, te je u prilog tome poručio kako su »svi oni koji žele glumiti ili pjevati na njemačkom jeziku dobro došli, bez obzira na nacionalnu pripadnost, kao i svi oni koji žele učiti njemački jezik«.
Jedan od rezultata svih ovih aktivnosti je i taj što je Subotica jedini grad u SiCG u kojem se posljednjih godina broj Nijemaca povećao, te je tako, kako je rekao Weiss, Subotica, iako to povijesno nije bila, postala danas kulturni centar Nijemaca. U Subotici je, tako, posljednjih godina održano nekoliko značajnih skupova kao što je kongres Unije radioredakcija na njemačkom jeziku u srednjoj i jugoistočnoj Europi, i prvi kongres Svjetskog saveza podunavskih Nijemaca.
»Dobro se surađuje s Nijemcima iz Hrvatske, Mađarske i Rumunjske, što je važno i radi razmjene iskustva, ali je jako važno i prenijeti našim članovima, a i nama samima, osjećaj kako nismo sami već smo zajedno i trebamo se držati zajedno, i da je to jedan od zaloga budućnosti za opstanak, jer mi nismo na pustom otoku, nego se osjećamo kao dio jedne velike zajednice«, kazao je Weiss.
TEŽNJA K EUROPI: U daljnjem razgovoru Petar Kuntić je, predstavljajući DSHV domaćinima, najavio uskoro svečano obilježavanje petnaestogodišnjice postojanja stranke koja svoje mjesne organizacije ima u Podunavlju, Somboru, Novom Sadu, Petrovaradinu i, naravno, Subotici, koja je, kako je istaknuo, kulturni, gospodarski i povijesni centar Hrvata u Srbiji.
»Hrvate u Vojvodini prije svega interesira ostvarivanje kulturne autonomije glede službene uporabe jezika, kulture, školstva i informiranja na materinjem jeziku. Mi smo službeno priznati tek prije tri godine i moramo puno toga uraditi kako bismo dostigli ostale manjine, ali stalno u tom dostizanju ciljeva koji nam pripadaju idemo jedan korak naprijed dva koraka nazad«, kazao je Kuntić, navodeći kako, za razliku od ostalih nacionalnih manjina pa i malobrojnijih, Hrvati još uvijek nemaju redakciju na RTV Novi Sad, a protiv dva istaknuta novinara je podignuta tužba neposredno nakon potpisivanja Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore u Beogradu.
U daljnjem razgovoru istaknuto je, kako se ipak očekuju pozitivne promjene osobito imajući u vidu da se i Srbija i Crna Gora polako uključuju u europske integracije.
»Mi moramo uvjeriti većinski narod da smo mi ti na koje oni mogu računati u uspostavljanju boljih gospodarskih, kulturnih i političkih veza, kako bi svi zajedno konačno imali blagostanje na ovim prostorima i bili dio moderne Europe«, poručio je Kuntić i dodao, kako samo zajedničkim snagama nacionalne manjine mogu ostvariti ono čemu teže, a to su europski standardi što se tiče manjina.
g
