Arhiv tekstova
Bit ću garant za prava nacionalnih manjina
Nisu rijetki primjeri da se liječnici oprobaju u politici, ali je neuobičajeno da prvi politički angažman jednoga liječnika, koji tek ulazi u politiku, bude dužnost – gradonačelnika. No, upravo je to pošlo za rukom dr. Jovanu Slavkoviću, koji je za predsjednika Općine Sombor izabran izravno, glasovima građana, u listopadu prošle godine. Staložen i tolerantan, bio je izbor svih onih kojima je ekstremizam bilo koje vrste stran, pa i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, s kojim je i na izborima i poslije njih u koaliciji.
Intervju s dr. Slavkovićem vođen je u njegovu uredu u somborskoj Gradskoj kući, neposredno poslije postizanja dogovora o proračunu Općine za 2005. godinu.
HR: Upravo ste imali sjednicu Općinskog vijeća na kojoj je postignut dogovor o općinskom proračunu. Možete li nam prokomentirati taj dogovor?
Veoma sam zadovoljan što je prijedlog odluke proračuna jednoglasno donesen i rezultat je kompromisa, razgovora koji su vođeni sve vrijeme u skupštinskim tijelima, a što su pratile skupštinske stručne službe koje su usmjeravale rad tih tijela.
HR: Kako izgleda stranačka slika Skupštine Općine Sombor i Općinskog vijeća?
Evo, sada je već nekoliko mjeseci od kada je Skupština Općine Sombor konstituirana, a ja sam nekih mjesec dana prije njenoga konstituiranja već bio predsjednik Općine, kao prvi predsjednik izabran izravno od strane birača. Struktura Skupštine Općine je vrlo interesantna, pošto su brojne stranke na izborima prešle cenzus, pa je trebalo dosta vremena da se ona i konstituira. U Skupštini Općine Sombor imamo dvije grupacije: u jednoj se grupaciji nalazi Demokratska stranka sa svojim koalicijskim partnerima Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini, Savezom vojvođanskih Mađara i Pokretom Snaga Srbije. Od ukupno 61 vijećnika ova grupacija u Skupštini ima 21, što znači da su oni u oporbi. Većinu od 40 vijećnika čine opet dvije grupacije – takozvani treći blok, koji sačinjavaju Demokratska stranka Srbije, G17 Plus, Srpski pokret obnove, Nova Srbija, kojoj se priključio jedan vijećnik iz NDS-a, Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara i Liga socijaldemokrata Vojvodine. Ovaj blok također ima 21 vijećnika, a tu skupinu podržavaju Srpska radikalna stranka i Socijalistička partija Srbije. Izvršna vlast je oličena u meni kao gradonačelniku, a ja sam pripadnik Demokratske stranke.
HR: Kako funkcionira tako organizirana općinska vlast?
Stranački život i uopće politička zbivanja u našoj općini u prethodnih nekoliko godina bili su opterećeni velikim međustranačkim sukobljavanjima. Dolazilo je do teških lomova. Ja sam kao jedan od kandidata za predsjednika Općine u svome programu stalno proklamirao nužnost da se prevlada takva situacija, nužnost rada u atmosferi međusobnog razumijevanja i tolerancije. Taj princip ja i danas, poslije pet mjeseci, dosljedno provodim i rekao bih da imam rezultata u tome. A mislim da se efekti ovakvoga dosljedno provođenog stava vidi i kroz dogovor o proračunu.
Sastav Općinskoga vijeća je slika, zrcalo sastava Skupštine Općine. Dakle, naša grupacija ima četiri člana Općinskoga vijeća, među kojima se nalazi i predstavnik DSHV-a Joza Kolar.
HR: Koji su aktualni problemi na koje nailazite u radu?
Naša općina spada u red bivših visokorazvijenih općina u Vojvodini, s obzirom na gospodarstvo koje je bilo sastavljeno od velikih poduzeća, a koja su među prvima u našoj zemlji dodirnula samo dno. Prvi i osnovni problem, s kojim se kao izvršna vlast srećemo, su uopće problemi vezani za iznimno loš životni standard stanovnika naše općine i ekstremno visoku nezaposlenost. To su veliki problemi s kojima se suočavamo i na kojima, u okviru naših ingerencija, radimo.
HR: Koliko ima nezaposlenih u Općini Sombor?
Oko 13.000 radno aktivnog stanovništva je bez posla.
HR: Dokle je stigao proces privatizacije poduzeća u somborskoj općini?
Proces privatizacije u Somboru je, kao i u cijeloj zemlji, zastao. U prethodnom periodu u našoj općini smo imali primjere i najbolje moguće privatizacije poduzeća, kao što je to recimo »Brodoremont« u Bačkom Monoštoru, koje izuzetno dobro radi i koje posluje s profitom. Druga je stvar što sada tamo postoje problemi druge vrste, jer je to izvozna grana, a država ne stimulira izvoz, ali to nije stvar lokalne samouprave. Ali, imamo i primjere loše privatizacije, kao što je slučaj s »Crvenom zvezdom«, gdje je došlo čak dotle da će se završiti u sudskim postupcima, ali ni na to općinska uprava ne može utjecati. Međutim, kao što sam rekao, privatizacija je zastala, a ja mogu samo izraziti nadu da će se ona nastaviti u najboljoj maniri.
HR: Neka od poduzeća privatizirana su i kapitalom iz susjedne Hrvatske. Koja?
To su dva poduzeća, »Somboled« i »Somborgas«. U »Somboledu« je većinski kapital »Lure« iz Hrvatske. Suradnja očigledno odlično funkcionira, a koliko je meni poznato, upravo je u fazi izgradnja faktički nove tvornice, a istovremeno »Lura« jako mudro investira u infrastrukturu, naime osigurava mlijeko iz vlastitih izvora, širi lijepu mrežu mini-farmi u Vojvodini, koje će sasvim sigurno za njih osigurati sirovinsku bazu, a žiteljima naših sela – odličan izvor egzistencije. Drugo poduzeće, koje je privatizirano s većinskim hrvatskim kapitalom, je »Somborgas«, u kojem je većinski vlasnik hrvatska »Montmontaža«. To hrvatsko poduzeće sudjeluje u razvoju fantastičnog infrastrukturnog pothvata plinofikacije. U početku, taj pothvat se odvija u gradu Somboru, a za otprilike četiri godine trebala bi cijela općina biti obuhvaćena plinofikacijom.
HR: Prije mjesec i pol dana u Somboru je boravilo visoko izaslanstvo Republike Hrvatske, na čelu s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova Gordanom Bakotom. Ima li taj posjet i konkretne rezultate?
Na samom početku odgovora na Vaše pitanje želim izraziti veliko zadovoljstvo posjetom izaslanstva iz Hrvatske na ovako visokoj razini. Doista smo bili počašćeni tim posjetom. Ugostiti državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova, zatim njegovu ekselenciju veleposlanika i generalnog konzula doista je velika čast, i za nas veliko priznanje. Posjet je bio kratak, ali iznimno sadržajan. Vodili smo veoma bogate razgovore i oni su obuhvatili čitav niz pitanja, uključujući i naš odnos s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine ovdje, kao i pitanje srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, posebno u Baranji, s obzirom da je naš stav da nacionalne manjine, uključujući i novoformirane, ni u kom slučaju ne smiju predstavljati, daleko bilo, zrno razdora, nego mostove suradnje među državama i narodima. To je prednost naše općine, mi se nalazimo na tromeđi između Mađarske, Hrvatske i Srbije i Crne Gore, ili, ako hoćete, Europske unije i Hrvatske i SiCG, s dobrim željama i tendencijama da i Hrvatska i naša zemlja jednoga dana postanu punopravni članovi Europske unije. Sombor vidimo upravo kao općinu koja svojim bogatstvom treba biti motor uključivanja naše zemlje u euroatlantske integracije. Mi smo sada u intenzivnom procesu uključivanja u europske regije. Naša općina se nalazi na graničnom području, a za desetak dana predstavnici triju općina – Subotica, Bač i Sombor – Géza Kucsera, Tomislav Bogunović i ja sastat ćemo se ovdje u Somboru da dogovorimo strategiju našega uključivanja u punopravno članstvo Euroregije Dunav-Drava-Sava. Isto tako naša općina je među prvima krenula u prekograničnu suradnju, a to je poseban program Europske unije, koja želi politikom omekšavanja granica kroz investicije, ali i iznalaženjem partnera s druge strane granične linije, obogatiti sadržaje za sada neprofitnoga karaktera i naša općina je već ostvarila kontakte s gradom Baja i krenuli smo u zajedničku realizaciju projekata za koje se nadamo da će dobiti financijsku potporu.
HR: Kada ste birani za predsjednika Općine, za Vas su, kao koalicijski partneri, glasovali članovi i simpatizeri političke stranke ovdašnjih Hrvata – Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Kakvi su Vaši odnosi s tom strankom u gradu?
Odnosi između mene kao predsjednika Općine i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini su, bit ću neskroman pa ću reći, iznimno dobri. Stalno smo u kontaktu, u Općinskom vijeću je predstavnik stranke, a i s njegovim najbližim suradnicima imam redovite kontakte, stalno smo i na terenu, u obilasku mjesnih zajednica. Uočavamo probleme koji tište naše žitelje, posebno one na selima, gledamo koliko je god moguće da ih rješavamo u hodu, ono što je rješivo, ili uočavamo probleme koji su dugoročnog karaktera i pokušavamo pronaći strategiju za njihovo rješavanje.
HR: Pojavljujete se na skoro svim manifestacijama koje organiziraju Hrvati u Općini, bilo da je to u samome gradu, ili u Bačkom Monoštoru, Bačkom Bregu… Tamo ste i rado viđen gost. Što se može i što se planira uraditi u tim mjestima, kako bi se tamošnjim stanovnicima olakšao život, kako bi bilo posla za one koji žele raditi u svojim mjestima, školovati djecu u pristojnim školskim zgradama, itd?
Dobro ste primijetili, u Bačkom Monoštoru je veliki problem školske zgrade koja je u iznimno lošem, čak ruševnom stanju i upravo nacrtom odluke o proračunu izdvojili smo značajna sredstva u iznosu od 7 milijuna dinara i još ove godine krenut ćemo u izgradnju nove školske zgrade, zapravo u nastavak izgradnje, budući da je jedan dio gradnje već započet. U Bačkom Monoštoru, također, odmah početkom moga mandata u obilasku sela uočili smo, zapravo nam je predočen, veliki problem ruševnog stanja crkvenoga zdanja i odmah smo izdvojili značajna sredstva iz proračuna, kako bismo u početku crkvu zaštitili od pada cigala ili crepova s krova. Jednostavno, to zdanje zahtijeva ozbiljno renoviranje i nadam se da će Božić ove godine biti dočekan, neću reći u renoviranoj crkvi, pošto to zahtijeva iznimno velika sredstva, ali u novom ruhu.
Bački Breg je mjesna zajednica koja je veoma specifična, suočena s ogromnim problemima. Ja, kao liječnik, odmah sam uočio – tamo je problem bijele kuge. To je uopće problem cjelokupnog stanovništva ne samo Vojvodine, nego šire regije, dakle i Hrvatske i Mađarske. Taj problem, bojim se, može utjecati na biološki opstanak stanovništva ovdje. To je najveći problem koji ja uočavam u Bačkom Bregu. Pokraj toga, tamo sam se sreo s prekrasnim ljudima, koji su toliko dobrodušni i toliko širokoga srca i ja doista kao predsjednik pokušavam za njih učiniti što je god moguće. Ostao sam zadivljen zdanjem školske zgrade u Bačkom Bregu, koja je toliko dobro održavana s malim sredstvima, koja je toliko puna topline i u kojoj se osjeća domaćinska ruka i lijepa atmosfera. Ali, imaju problem pristupnog puta k lovištima, prema šumi, što bi moglo biti odličan izvor prihoda za tako malu zajednicu. Naišao sam i na loše stanje u Zadruzi, a to je uopće problem svih naseljenih mjesta, a treba znati da je somborska općina jedna od najrazuđenijih općina u Vojvodini, jer pokraj grada Sombora, u kojem živi 50.000 stanovnika, druga polovina od također 50.000 žitelja živi u naseljenim mjestima, znači u 15 sela i 14 salaških naselja. Tamo ljudi žive sa svim problemima koji su karakteristični za seosku sredinu.
HR: Renoviranje Doma u Beregu?
Da, o tome smo razgovarali, jer ono za što sam ja mislio da su šupe, to je kuhinja, tako je izgledalo. To ćemo svakako pomoći, to ne iziskuje velika sredstva i može se relativno brzo razriješiti.
HR: Nedavno, prilikom obilježavanja Dana grada Sombora, kao starosjedioce koji su oduvijek živjeli u slozi, spominjali ste Srbe i Bunjevce. Možete li to pojasniti, je li riječ o lapsusu, ili nečemu drugom?
Nije lapsus, ja sam se vodio savjetima moga bliskog suradnika Milana Stepanovića, koji jako dobro poznaje povijest. To su jednostavno bili izvodi iz dokumentacije iz prošlih vremena. Šokce nisam spomenuo iz jednostavnog razloga, što Šokci nisu bili naseljeni u gradu Somboru, oni su u naseljenim mjestima. Inače su oni prvi došli u ove krajeve. I, ako postoji pitanje osjetljivosti na ovu temu, ja unaprijed napominjem da sam koristio isključivo podatke iz pisanih dokumenata prošlog vremena.
HR: Aktualiziran je problem podjele na Hrvate i Bunjevce. U Somboru se također taj problem pojavljuje, poglavito u vrijeme Dužionice, kada se održavaju dvije odvojene manifestacije, dvije odvojene procesije, i odvojeno predavanje kruha gradonačelniku. Možda je još rano za ovo pitanje, ali imate li taj problem u vidu i možete li reći kako će to izgledati ove godine?
Ovo pitanje je, koliko vidim, iznimno delikatno. Vjerujte mi, nismo mi prouzrokovali ovaj problem. Ja sam srpske narodnosti, živim u mješovitom braku i živim u zajednici za koju želim da bude oličenje duha tolerancije i međusobnog razumijevanja i doista mogu izraziti žaljenje ako takve vrste sukoba postoje. I, ukoliko se meni ljudi budu obratili, pružit ću dobru uslugu svima, sa željom da se sukobi prevladaju. Nikako ne želim da se oni zaoštravaju.
HR: Predstavnici DSHV-a najavili su inicijativu za uvođenje hrvatskog jezika u službenu uporabu u Općini Sombor. Što mislite o tome i kakve su mogućnosti da se ta inicijativa usvoji i provede u praksi?
To treba riješiti po najvišim europskim standardima. Za svako pravo, koje pripada pripadnicima nacionalnih manjina, ja ću osobno kao predsjednik Općine biti garant da će biti ostvareno.
HR: I, da bude provedeno u praksi?
Naravno, to se podrazumijeva.
HR: Kakva je situacija s uvođenjem nastave na hrvatskom jeziku u somborskoj općini? Do sada ovdje nije otvoren niti jedan odjel na hrvatskom jeziku.
To je pitanje dosta kompleksno, budući da mi kao lokalna samouprava i lokalna sredina imamo, posebno u Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu, brojno većinske žitelje – pripadnike hrvatske nacionalne manjine, koji imaju na to pravo i mi ćemo se svakako založiti u nadležnom ministarstvu Republike Srbije, koje je, zapravo, dužno provoditi ovakvu odluku s obzirom na brojno stanje većinskoga lokalnog stanovništva, da se ovo pravo u potpunosti ostvari.
HR: Govorili ste o pomoći selima općenito. A, kakva je i kakva će biti pomoć Općine Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu »Vladimir Nazor«, HKPD »Bodrog« u Bačkom Monoštoru i HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« u Bačkom Bregu?
Upravo prije nekoliko dana bilo je ovdje izaslanstvo HKUD »Vladimir Nazor« i razgovarali smo konkretno o pomoći Općine i razgovor se neposredno odnosio na saniranje i potpuno renoviranje fasade zgrade i kapije, što je faktički umjetnička vrijednost. Općina će u tome svakako sudjelovati.
HR: A ova druga dva seoska društva?
Svakako, mi suradnju već imamo. U nacrtu odluke proračuna upravo iz naših posjeta naseljenim mjestima iskristalizirala se potreba za angažiranjem tzv. animatora kulture. Budući da je naš općinski proračun jedan od skromnijih, za sada smo to predvidjeli za tri para naseljenih mjesta u našoj općini. Jedan od ta tri para je Bezdan-Bački Monoštor, dakle, oni će imati profesionalno angažiranog animatora kulture, koji će voditi računa o kulturnim sadržajima u tim naseljenim mjestima i svakako ih osmišljavati. Tu će biti uključena i kulturno-umjetnička društva koja ste spominjali.
HR: Dekan Učiteljskog fakulteta u Somboru svojevremeno je najavio da će se na tom fakultetu otvoriti odjel za školovanje učitelja na hrvatskom jeziku. Što je sudbina toga prijedloga?
Znam da to ide k realizaciji. Učiteljski fakultet u Somboru je bio suočen s prilično velikim problemima u vezi restrukturiranja. Poznato je kako samo u Vojvodini u ovom momentu ima preko tisuću nezaposlenih učitelja i faktički otvaranjem nekih drugih učiteljskih fakulteta u Vojvodini došlo bi do velikih problema za samo funkcioniranje Učiteljskog fakulteta u Somboru. A, kao najstarija institucija toga tipa na ovim prostorima, Učiteljski fakultet u Somboru je pronašao odlično rješenje u otvaranju novih smjerova, tako da je već sada otvoren smjer dizajnera medija u obrazovanju, znači programera za kompjutore u sferi obrazovanja i tu se šire neslućene mogućnosti. Otvaraju se i smjerovi za odgajatelje osoba s posebnim potrebama i odgajatelje u domovima. To je ono što za sada mogu reći. g
