Arhiv tekstova
Računajte na veću potporu
Dr. Svjetlan Berković rođen je 15. srpnja 1952. godine u Zagrebu. Magistrirao je 1983. godine na poslijediplomskom studiju iz Međunarodnog javnog i privatnog prava i međunarodnih odnosa na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao je iz područja međunarodnog prava 1989. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1984. godine do 2003. godine bio je konzul u Švedskoj, savjetnik u Veleposlanstvu u Čileu, načelnik Odjela za Sjevernu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova, načelnik Odjela za organizaciju i razvoj diplomatsko-konzularne mreže u MVP, otpravnik poslova i ministar savjetnik u Veleposlanstvu u Kopenhagenu, utemeljitelj je i prvi ravnatelj Diplomatske akademije, do 2002. godine bio je prvi veleposlanik RH u Izraelu, a poslije parlamentarnih izbora u studenom prošle godine, te konstituiranja MVP imenovan je za pomoćnika ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske. Sudionik je brojnih diplomatskih konferencija i skupova, te član mnogih diplomatskih izaslanstava, komisija i stručnih tijela. Autor je prvog hrvatskog diplomatskog udžbenika pod nazivom »Diplomatsko i konzularno pravo«, te djela »Azil u međunarodnom pravu«. Autor je i većeg broja znanstvenih i stručnih članaka iz područja međunarodnog prava i međunarodnih odnosa, objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Odlikovan je ordenom Kneza Branimira, Hrvatskog trolista i Spomenicom domovinske zahvalnosti. Oženjen je i otac troje djece.
HR: Kakvim ocjenjujete današnje odnose Srbije i Crne Gore i Hrvatske i koliko se oni popravljaju, razvijaju?
Svakako da je u interesu i jedne i druge države da odnosi budu što bolji, da dođe do suradnje na svim područjima. Hrvatska strana je zainteresirana za stabilnost u regiji i mi smo to pokazali i raznim odlukama. Među ostalim, posebna je bila o daljnjoj suspenziji viznog režima, dakle i dalje se u Hrvatsku može ulaziti bez zahtijevanja vize, gospodarska suradnja raste, te postoji mnogo pokazatelja da međusobni odnosi idu ka boljim danima.
Bez institucija teško je biti organiziran. Prema tome, ako hoćete biti organizirani, imati kvalitetan rad u kulturi, kvalitetan rad na očuvanju jezika, obrazovanja, onda morate imati institucije koje to prate.
HR: Kakvim ocjenjujete položaj hrvatske zajednice u Vojvodini, odnosno u Srbiji i Crnoj Gori, i u kakvom su položaju Hrvati u odnosu na Srbe u Hrvatskoj?
Mi pozdravljamo sa zadovoljstvom ustavnu povelju o pravima nacionalnih manjina koja je donijeta ovdje, kao i zakon o pravima manjina. Svakako da očekujemo da se sve te odredbe i ti standardi i u praksi provedu. Što se tiče hrvatskog odnosa prema manjinama, ja mogu reći da je kod nas već više godina na snazi ustavni zakon o pravima manjina, da smo povećali i broj manjinskih zastupnika u hrvatskom parlamentu prema posljednjem izbornom zakonu sa pet na osam. Hrvatska u sklopu svojih mogućnosti izdvaja i dosta financijskih sredstava za pomoć radu manjina, a prije par dana su provedeni i dopunski izbori za manjinska vijeća, tako da je cijela ta jedna infrastruktura uređena i da je faktički Hrvatska, mogu to reći, uvela visoke europske standarde po pitanju zaštite prava manjina.
HR: Republika Hrvatska je i do sada financijski pomagala Hrvatima u Vojvodini kroz njihove institucije. Koliko se ta pomoć može popraviti dolaskom nove vlade i možda drugačijeg pristupa ovoj problematici?
Mi nastojimo da u sklopu svojih mogućnosti što više pomažemo kulturne, obrazovne i sportske projekte Hrvata u Vojvodini. Prošle godine smo izdvojili oko 1.800.000 kuna i još neka dodatna sredstva. Podijelili smo i neke stipendije. Mislim da je to bila jedna dobro prihvaćena pomoć i sigurno je da će i ova vlada imati još jaču orijentaciju u toj pomoći a to će zasigurno brzo biti jako vidljivo. Ono što bih još htio reći je da ćemo mi uskoro u okviru Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske imati upravu koja će baviti pitanjima Hrvata u susjednim zemljama.
HR: Prošle godine je Vlada Republike Hrvatske organizirala natječaj putem kojega su dodijeljena sredstva hrvatskim institucijama u Srbiji i Crnoj Gori. Hoće li takav natječaj biti organiziran ove godine?
Ono što smo prošle godine učinili učinit ćemo i ove. Dapače, bit će odvojeno još nešto više sredstava nego što je to bilo prošle godine i sigurno je da će svi kvalitetni projekti biti vrlo pomno razmotreni i potpomognuti. Radi se o projektima po pitanju kulture, jezične održivosti, obrazovanja, sporta. Kada se objavi javni natječaj onda će se u određenom vremenskom periodu moći dostavljati zahtjevi i stručno tijelo će to ocjenjivati i nadam se vrlo brzo rješavati.
Ja bih rekao da se treba obratiti i tijelima vlasti države, Srbije i Crne Gore, i tražiti da se i sa te strane dobije određena potpora a svakako da će Hrvatska kroz razne varijante bilo kulturne suradnje bilo izravnom financijskom pomoći nastojati koliko je to na raspolaganju.
HR: Kako vi ocjenjujete institucionalnu organiziranost hrvatske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori?
Bez institucija teško je biti organiziran. Prema tome, ako hoćete biti organizirani, imati kvalitetan rad u kulturi, kvalitetan rad na očuvanju jezika, obrazovanja, onda morate imati institucije koje to prate. Primjerice, mi smo u Hrvatskoj na tom planu puno pomogli nacionalnim manjinama, tako da očekujemo da će i Hrvati u susjednim zemljama, osobito Hrvati u Vojvodini, dobiti te iste mogućnosti.
Hrvatska strana je zainteresirana za stabilnost u regiji, a mi smo to pokazali i raznim odlukama. Među ostalim, posebna je bila o daljnjoj suspenziji viznog režima, dakle i dalje se u Hrvatsku može ulaziti bez zahtijevanja vize, gospodarska suradnja raste, te postoji mnogo pokazatelja da međusobni odnosi idu ka boljim danima.
HR: Kako komentirate ujedinjenje Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i Hrvatskog narodnog saveza u jednu stranku?
Ja mogu samo čestitati današnjem događanju. Ne moraju svi isto misliti, ali mislim da je jedinstvenost vrlo dobra stvar, a dobro je da postoji institucija koja će profilirati i zahtjeve i interese Hrvata u Vojvodini. Ono što želim naglasiti, to stvarno nije fraza kad se kaže da su manjine most prijateljstva među državama. Stvarno to mogu i trebaju biti. Kako Srbi u Hrvatskoj, tako i Hrvati u Srbiji i Crnoj Gori. Mogu biti samo dobrodošao čimbenik koji će pospješiti suradnju između dvije države i omogućiti stabilizaciju i normalizaciju odnosa na svim područjima.
HR: U Vojvodini postoji »Hrvatska riječ«, Uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice i televizijska emisija na hrvatskom »TV divani«. Koliko je to dovoljno za jednu zajednicu i koliko ovi medijski projekti mogu računati na potporu Hrvatske?
Ja bih rekao da se treba obratiti i tijelima vlasti države, Srbije i Crne Gore, i tražiti da se i s te strane dobije određena potpora a svakako da će Hrvatska kroz razne varijante bilo kulturne suradnje bilo izravnom financijskom pomoći nastojati koliko je to na raspolaganju. Je li to dovoljno? Ne. Uvijek se može više i bolje, međutim, bitno je da takve stvari postoje, da su one od interesa ljudima, Hrvatima u Vojvodini i svakako da je to vrlo važan čimbenik u očuvanju identiteta i jezika.
HR: Što biste poručili Hrvatima u Srbiji i Crnoj Gori?
Manjina treba biti lojalna svojoj državi u kojoj živi. Ono što mi ne pozdravljamo i svakako ne možemo prihvatiti to je da hrvatska manjina u SCG bude ugrožena. Međutim, smatramo da se radi o incidentima, a ne o nekakvoj politici i mi smo na te incidente upozorili i predstavnike vlasti Srbije i Crne Gore te očekujemo da se takve stvari neće događati. Mi smo zainteresirani za dobru međudržavnu suradnju, za razvoj odnosa na svim područjima i upravo u kontekstu toga smatramo da je vrlo važna i uloga dobre zaštite i dobrog ostvarenja prava nacionalnih manjina.
Manjina treba biti lojalna svojoj državi u kojoj živi. Ono što mi ne pozdravljamo i svakako ne možemo prihvatiti to je da hrvatska manjina u SCG bude ugrožena. Međutim, smatramo da se radi o incidentima, a ne o nekakvoj politici i mi smo na te incidente upozorili i predstavnike vlasti Srbije i Crne Gore te očekujemo da se takve stvari neće događati.
