Arhiv tekstova
Vječti autori, vječti urednici
Svaka knjiga ima svoju sudbinu, veli drevna poslovica, no i svaki autor ima svoju sudbinu. Nerijetko se dogodi da se sudbine autora i knjige isprepletu, to jest da autor nadrlja zbog knjige, što je najbolja promidžba samoj knjizi.
Međutim, postoje autori koji nisu dočekali izlazak svoje knjige. Takve knjige, koje nemaju mogućnost da ih autori poprave u drugom izdanju, treba pomno čitati. No, nemojte iz sažaljenja posegnuti za knjigom Radojice Frana Barbalića i Ive Marendića »Onput kad smo partili - zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima«.
VIŠEDIMENZIONALNOST PRIČE: Njihovo posmrče izdao je ogranak Matice hrvatske Rijeka, koji već godinama izdaje knjiške poslastice. Nije baš najuže vezano uz ovu knjigu, a zapravo jeste jer se i ova knjiga ubraja u istu izdavačku kategoriju, marljivi Riječani, svejedno da li rade u riječkom Državnome arhivu ili kojoj drugoj instituciji, u suradnji s ogrankom Matice hrvatske izdaju neobično vrijedne knjige koje, naizgled, imaju tek ambijentalno značenje. Na primjer, priča o povijesti riječke luke ili profanoj arhitekturi s konca 19. stoljeća ili isušivanju močvara oko Rječine zapravo su priče o gospodarskoj i kulturnoj povijesti Hrvata – njihovo je značenje, premda ih sadržajem fokusiramo u ambijentalni dio, ovoga puta uskoga područja Rijeke i Kvarnera, nacionalno pa i nadnacionalno. Zato sam vrlo sklon riječkim izdavačima.
IMENA JEDRENJAKA: Vrsni riječki urednici podijelili su knjigu u poglavlja, uredili je te u nju ugradili približno 800 ilustracija jedrenjaka iz druge polovice 19. stoljeća te prvih godina 20. stoljeća. Knjiga nas poučava kako su jedrenjaci dobivali imena (po važnim gradovima i osobama iz nacionalne povijesti i kulture i politike, po obiteljskim imenima i zavičaju) te kako su mornari, kada su se vraćali s putovanja, bili nositelji novih ideja i tehnoloških inovacija, ali objašnjava vezu između Marijanskih pobožnosti i mornara. Naime, traženje zagovora Djevice da pomogne mornarima diljem svijeta te pouzdanje u Njenu pomoć ostavili su u mnogim obiteljskim škrinjicama relikvije pa i vrelo vrijedne umjetničke radove, koje su mornari s jedrenjaka s putovanja donosili u svoje domove.
Enciklopedijski uređena knjiga u zadnjem dijelu donosi priču o svakom riječkom jedrenjaku te o mnogim kapetanima, osobito onim nacionalno svjesnim koji nisu popustili talijanizaciji, mađarizaciji ili germanizaciji zbog čega nisu ostvarili veću i značajniju karijeru. Istaknimo, na primjer, brod Unione je imao havariju kod Krete, o čemu je književnik Viktor Car Emin napisao pripovijetku »Na uzburkanome moru« te priču o brodu Josip Juraj Strossmayer, koji je porinut 1869., a potonuo je 1886. godine. I na kraju, prelijepa je knjiga nagrađena Zlatnom poveljom Matice hrvatske. g
