Arhiv tekstova
Austrijanac – autor spomenika banu Jelačiću
11. ožujka 1847. godine obavljena narkoza u Zadru – prva u hrvatskim zemljama.
11. ožujka 1883. u Pučišćima na Braču rođen je Branislav Dešković, hrvatski kipar. Radio je u glini, bronci, no najuspjeliji radovi nastali su u kamenu. Osim animalizma, glavne preokupacije – kipovi životinja donijeli su mu svjetsku slavu – bavio se i figurativnom umjetnošću (Odmor, Dva starca i Poprsje Turčina; radovi su nastali u Sarajevu). Predsjedniku SAD-a Wilsonu poklonio je, u znak zahvalnosti za Wilsonovo zauzimanje za male narode, skulpturu Pobjeda slobode, koja stoji pred Bijelom kućom. Umro je 21. kolovoza 1939. u Zagrebu.
12. ožujka 1537. godine osmanlijske snage zauzele su Klis, vrata Splita. Osmanlijska vojska iz Hercegovine je krenula prema jugu Hrvatske i osvojila Obrovac i Udbinu, a ubrzo cijelu Liku i Krbavu. Time im je otvoren put prema Dalmaciji. Klis je petnaestak godina branio Petar Kružić, no 1537. godine on je poginuo i njegovi su se uskoci, koji su držali nekoliko strateški važnih utvrda, povukli u Senj. Osmanlije su zauzele cijelu Dalmaciju osim otoka i uskih područja uz gradske zidine.
12. ožujka 1881. godine rodio se u Solunu Mustafa Kemal, turski političar, časnik i državnik. Nazvan je Ataturkom, vođom Turaka, a nakon proglašenja republike, bio je prvi predsjednik Turske, koju je europeizirao. Umro je 10. studenoga 1938. godine Carigradu.
12. ožujka 1945. godine koncentracijskom logoru Bergen-Belsen umrla je Ana Frank, židovska djevojčica koja je u Nizozemskoj više godina vodila dnevnik skrivena od nacističkih vlasti. Rodila se 12. lipnja 1929. godine
13. ožujka 1848. godine izbila revolucija u Beču.
13. ožujka 1975. godine umro je Ivo Andrić, jugoslavenski književnik hrvatskoga podrijetla, nobelovac, političar i diplomat. Najvažnija djela su Travnička hronika, Na Drini ćuprija te pripovijest Aska i vuk.
14. ožujka 1879. godine rođen je Albert Einstein, njemačko-američki fizičar židovskoga podrijetla. Razradio je mnoge fizikalne teorije od kojih je najpoznatija teorija relativnosti. Umro je 18. travnja 1955. godine.
15. ožujka 46. godine prije Krista, to jest druge martovske ide po rimskom računanju vremena, ubijen je na zasjedanju Senata Gaj Julije Cezar. Potkraj 2. stoljeća prije Krista na rimskoj su se političkoj sceni pojavili sposobni i utjecajni političari (Katilina, Ciceron, Sula, Marije). Imali su golem utjecaj u vojsci, koja se postupno profesionalizirala. Zbog različitih interesa, koje su zastupali, počelo je dugotrajno razdoblje građanskih ratova. Stanje su otežavali i česti ustanci robova, poglavito onaj koji je vodio Spartak. U takvoj situaciji tri utjecajna rimska političara, Pompej, Kras i Cezar, sklapaju trijumvirat (savez trojice), želeći zajedničkim djelovanjem riješiti nagomilane probleme Rimske Republike. No, osim sjajnih Cezarovih osvajanja, npr. Britanije, Galije, Egipta, Sirije i nekih dijelova Male Azije, razdoblje trijumvirata nije donijelo mir. Trijumviri su se zaratili međusobno, a kao konačan pobjednik iz tih sukoba izašao je Cezar. No golema moć koju je stekao donijela mu je i mnogo protivnika. Na posljetku je ubijen u Senatu.
15. ožujka 1972. godine umro je u Dubrovniku Ahmed Muradbegović, hrvatski književnik, glumac i redatelj. Rodio se 3. ožujka 1898. u Gradačcu. Školovao se u Tuzli i Sarajevu, a Filozofski fakultet i Glumačku školu završio je u Zagrebu. Godine 1941. postavljen je za intendanta kazališta u Sarajevu, a poslije Drugoga svjetskog rata postaje redateljem i upraviteljem kazališta u Tuzli. Zatim je vodio kazalište u Dubrovniku i Banja Luci. Plodan je pisac te kazališni autor, listom je drame radio prema vlastitim novelama – u njima prezentira teme s granice Istoka i Zapada. Njegovu dramu u stihovima Morana uglazbio je u operu Jakov Gotovac.
16. ožujka 1939. godine nacističke su trupe okupirale Čehoslovačku.
17. ožujka 1914. godine umro je Antun Gustav Matoš, hrvatski književnik. Rođen je 1873. godine u Tovarniku. Nemirna duha nigdje se nije dugo zadržavao, a zbog političkih je stavova, odnosno izraženoga rodoljublja, bio u nemilosti austrougarskog režima.
17. ožujka 1813. u Erfurtu kraj Leipziga rođen je Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar i ljevač. Autor je spomenika banu Jelačiću. Njegove skulpture rese mnoge galerije i gradski trgovi, a osim Jelačićevog spomenika ima Zagreb još dva Ferkornova djela – kompoziciju Sveti Juraj u borbi sa zmajem na Trgu maršala Tita i cinčani kip Majke Božje bezgrešnog začeća, koji stoji u fontani, koju je napravio Herman Bolle, ispred Katedrale.
17. ožujka 1845. godine rodio se u Budimu Ferdo Quiquerez, hrvatski slikar i začetnik hrvatskoga realizma. Slikarstvo je učio u Zagrebu, Münchenu i diljem Italije inspirirajući se ostacima antike. Iz istog je razloga putovao Dalmacijom, a bio je »dvorski slikar« u Crnoj Gori. Slikao je većinom po narudžbi, a njegova je tematska šarolikost osebujna. Ipak, najzapaženija su mu djela iz povijesti Hrvata (Posljednji časovi Petra Zrinskog i Krste Frankopana, Juriš Nikole Zrinskog iz Sigeta, Krunjenje Tomislava, Smrt Matije Gupca) te portreti suvremenika, na primjer, Ise Kršnjavog. Umro je 12. siječnja 1893. godine u Zagrebu.
