Arhiv tekstova

Tjednik

četvrtak, 17. 3.

Sig­nal
Slučaj hrvatskog generala Ante Gotovine je pokazao Srbiji da tko ne uhićuje i ne izručuje osumnjičene za ratne zločine može zaboraviti na ulazak u EU, ocjenjuje bečki dnevnik »Standard«. »Ako o pitanju europskog procesa integracije napredna Hrvatska nije uspjela pridobiti EU, onda tek Srbija ne može računati sa popuštanjem«, naglašava list.
List ukazuje i da general Gotovina u Srbiji budi pozornost i zbog svoje veze sa Miloradom Ulemekom Legijom, jer su obojica, kako navodi list, zbog pljački pobjegla prije rata iz Jugoslavije, bila u Legiji stranaca i vratili se kao »patrioti«, napravivši karijeru u zavađenim vojnim formacijama.

Više-ma­nje
Boris Tadić je rekao kako je došlo vrijeme za razgovore Beograda i Prištine, spreman je i razgovarati s albanskim političarima.
Predsjednik Srbije je novinarima, prilikom obilaska kolektivnog izbjegličkog centra u Resniku, kazao da Srbija mora imati jasan plan o Kosovu. On je dodao da je nezavisnost Kosova »neprihvatljiva« i da bi takvo rješenje pridonijelo nestabilnosti u regiji.
Tadić je kazao kako se rješenje koje je prihvatljivo za Srbiju kreće u okvirima formule »više od autonomije, manje od nezavisnosti«.

PETAK, 18. 3.

CIA
Bivši premijer Srbije Zoran Živković kazao je kako je CIA surađivala s MUP-om u pokušajima uhićenja Ratka Mladića. Živković je za Associated press izjavio da je američko-srpska suradnja u potrazi za tim haškim optuženikom tijekom 2003. dogovorena s državnim tajnikom SAD-a Colinom Powellom, šefom CIA-e i drugim zvaničnicima SAD.
Cilj te suradnje bio je da Mladić bude uhićen ili da bude dokazano da se bivši vojni lider bosanskih Srba, optužen za ratne zločine i genocid tijekom rata u BiH, ne krije u Srbiji.

Za­bri­nu­tost
Javijer Solana je izjavio kako je »SiCG i dalje izvor zabrinutosti«, i pored povoljnog razvoja svijesti o suradnji s Haagom.
Visoki predstavnik Europske unije izjavio je u Luxemburgu da se Srbija i Crna Gora još uvijek s velikim teškoćama oslobađa naslijeđa iz razdoblja Slobodana Miloševića, ali je naglasio da su »neki najnoviji znaci pozitivniji«.
Solana je, iznoseći ministrima obrane EU ocjenu razvoja na zapadnom Balkanu, stavio do znanja da će 2005. godina biti presudna za tu regiju.

Dis­kret­no
Okružno tužiteljstvo navodi da nema osnova za krivični postupak protiv osoba spomenutih u emisiji »Insajeder« TV B92. U priopćenju se navodi da je Tužiteljstvo to zaključilo poslije prikupljanja podataka i obavljenih informativnih razgovora s više osoba koje je Vladimir Popović spomenuo u »Insajderu«.
»Čini mi se da je ta istraga provedena tako diskretno da ni oni za koje se kaže da su bili na razgovoru ne znaju da su bili na razgovoru. Nije nikakvo iznenađenje da su sami sebe amnestirali, ali mislim da je to samo novi poziv i građanima i svima onim kojima je stalo do istine da ne dozvole da se ovaj put cijela stvar ponovno zaboravi«, rekao je Miljenko Dereta iz Građanskih inicijativa, jedne od devet nevladinih organizacija koje su tražile da Tužiteljstvo reagira na Popovićeve navode.

subota, 19. 3.

Ci­je­pa­nje
Vuk Drašković ocijenio je da će se SPO obraniti od napada koje provode »iste Miloševićeve i sada vladajuće službe sigurnosti«.
Na koktelu povodom 15 godina od osnivanja stranke, lider SPO-a je, nabrajajući događaje koji su obilježili oporbenu borbu i kasnije sudjelovanje SPO-a u vlasti, naveo kako je ova godina za SPO počela »napadima onih istih snaga s Ibarske magistrale«.
»Vjerujem da će se SPO obraniti, vjerujem da će dati značajan, veliki prinos logičnom ujedinjavanju svih proeuropskih snaga u Srbiji i približavanju naše države i nacije Europskoj uniji«, rekao je Drašković.

Od­go­vor­na
Albanska nacionalna armija preuzela je odgovornost za atentat na predsjednika Kosova Ibrahima Rugovu, pišu prištinski mediji.
Pripadnici ANA su u službenom priopćenju, dostavljenom medijima, upozorili međunarodnu zajednicu da se ne igra sudbinom naroda i kartom albanskih oblasti. Ti mediji pišu i da su UNMIK i KFOR potvrdili kako su došli do saznanja da su atentat na Rugovu organizirali pripadnici ANA koja je na Kosovu proglašena terorističkom organizacijom. Međutim, takva pisanja tiska demantiraju UNMIK i Kosovska policijska služba.

NEDJELJA, 20. 3.

Od­lu­ka
Haški optuženik Vinko Pandurević odlučio je dragovoljno otići u Haag. General Vinko Pandurević ranije je bio na službi u Vojsci Republike Srpske. U priopćenju iz Vlade Srbije navodi se da je Pandurević tu odluku donio u razgovoru s ministrom pravde Zoranom Stojkovićem. U optužnici, koja Pandurevića tereti za genocid, kršenja zakona i običaja ratovanja i zločine protiv čovječnosti, navodi se da je on, kao zapovjednik Zvorničke brigade VRS, sudjelovao u etničkom čišćenju Srebrenice.

Dva­na­e­sto­ri­ca
Predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim sudom Rasim Ljajić izjavio je za B92 da se nakon predaje Pandurevića, još 12 osoba nalazi u bijegu. Ljajić je naveo kako u taj broj ne računa Vlastimira Đorđevića, koji se nalazi u Rusiji i Radovana Karadžića, koga Sud ne traži od Srbije i Crne Gore. »Ja očekujem da ćemo imati ovakav trend dragovoljnih predaja. Moramo učiniti sve u ova sljedeća dva tjedna, kako bi u potpunosti uvjerili i Sud i međunarodnu zajednicu da ćemo sve svoje obveze izvršiti. Mi smo na domaku dobivanja pozitivne Studije o izvodljivosti i bilo bi doista tragično ukoliko ovu šansu ne bismo u potpunosti iskoristili«, rekao je Ljajić.

Kraće
Vojska Srbije i Crne Gore predložila je da vojni rok bude skraćen s devet na osam mjeseci. Načelnik Generalštaba Dragan Paskaš rekao je kako ne može kazati kada će vojni rok biti skraćen jer je potrebno da nadležni organi daju svoj sud o tome. Dejan Milenković iz Komiteta za ljudska prava ocjenjuje kako bi ta odluka mogla biti korisna za one koji nemaju pravi razlog za prigovor savjesti, a zbog čega se opredeljuju za civilno služenje.

PONEDJELJAK, 21. 3.

Ho­lo­ka­ust
 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i izraelska Međunarodna škola za proučavanje holokausta Yad Vashem ponudili su 25 stipendija hrvatskim učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola te sveučilišnim nastavnicima koji poučavaju o holokaustu. Usavršavanje nastavnika održavat će se u Yad Vashemu u srpnju na engleskom jeziku, a troškove puta i boravka u Izraelu financirat će Ministarstvo znanosti i izraelska strana.

Za­mr­za­va­nje
Nacionalni savjet Srbije i Crne Gore za suradnju s Haškim sudom zaključio je kako je prijeko potrebno primijeniti preporuku Europske unije i donijeti zakon o zamrzavanju imovine i financijskih sredstava haških optuženika koji se nisu predali, izjavio je predsjednik Savjeta Rasim Ljajić.

utorak, 22. 3.

Pla­ka­ti
U Beogradu su osvanuli plakati s pozivom da se bojkotira B92, a grafiti su ispisani i ispred židovskog groblja i nekih NVO.
Na ulazu u Židovsko groblje prethodne noći ispisane su poruke: »Suprotstavite se cionističkoj petolistopadskoj okupaciji«, »B92 židovska televizija«, »Židovi paraziti van iz Srbije«, »Hoćemo slobodu, a ne židovski jaram« »Srbija Srbima« uz nacrtana četri ocila, kao i nacrtano B92 jednako Davidova zvijezda.

Pre­po­zna­va­nje
Svjedok Mirko Ljubičić prepoznao je neka od imena žrtava koje je vidio na dan zločina u hangaru na Ovčari. Mirko Ljubičić bio je pripadnik dobrovoljačke jedinice »Leva supoderica« čiji su pripadnici optuženi za zločin u Ovčari. Sudac je tražio da svjedok na popisu identificiranih žrtava zaokruži one koje zna a te noći ih je vidio, i svjedok je zaokružio desetak imena.

Vra­gu
Vlasti Republike Srpske pokrenule su medijsku kampanju kako bi javnosti objasnile neophodnost suradnje sa Haškim tribunalom.
Pod sloganom »Oni do Haga ili mi do vraga« na televizijama u Srpskoj počet će se emitirati spotovi u kojima se podsjeća na imena optuženih za ratne zločine koji su i dalje na slobodi. Kampanju vodi Ured Vlade RS za suradnju s Haškim sudom

srijeda, 23. 3.

Po­kušaji
Čelnici 25 zemalja članica EU-a nastavili su u Bruxellesu proljetni summit, na kojem će, uz glavne teme posvećene gospodarskim pitanjima, biti rasprave i o Hrvatskoj. Slovački premijer Mikulaš Dzurinda je dan prije najavio da će skupina zemalja pripremiti tekst za Europsko vijeće, u kojem će predložiti da se s Hrvatskom otvore pristupni pregovori najkasnije do lipnja. Zasad nema potvrde da bi se takav dokument, bude li prihvaćen, mogao naći u zaključcima summita. Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel predložio je da Trojka EU-a uskoro posjeti Zagreb kako bi provjerila stupanj suradnje Hrvatske s Haškim sudom.

Podijeli

Tweet