Arhiv tekstova
Odlučno protiv asimilacije i neravnopravnosti
Hrvatsko nacionalno vijeće ne priznaje postupke RTV Novi Sad koje je ova kuća poduzela u cilju pokretanja emisije na hrvatskom jeziku, bez ikakvih konzultacija i zajedničkog dogovora sa službenim predstavničkim tijelom hrvatske manjinske zajednice.
To znači da odluku RTV Novi Sad o zapošljavanju pomoćnika urednika za prog-ram na hrvatskom jeziku i pokretanje emisije na hrvatskom jeziku HNV ne smatra ostvarenjem prava pripadnika hrvatske manjinske zajednice u SiCG na informiranje na vlastitom jeziku. HNV smatra da rješavanje problema s RTV Novi Sad nije niti započeto.
Ovo je samo jedna od jednoglasno donesenih odluka Hrvatskog nacionalnog vijeća na sjednici ovoga tijela koja je održana u subotu 19. ožujka u Subotici. Od ukupno 35, na sjednici je bilo nazočno 30 vijećnika.
HNV TRAŽI SUDSKU ZAŠTITU: U vezi informiranja na hrvatskom jeziku na RTV Novi Sad Vijeće je donijelo i sljedeće odluke: zahtijeva se od državnih tijela Srbije da HNV-u omoguće dogovor s RTV Novi Sad i nakon toga potpisivanje ugovora o osnivanju uredništva, te o zajedničkom osmišljavanju, pokretanju, pripremanju i emitiranju programa na hrvatskom jeziku, pod pretežitim utjecajem HNV-a prilikom odabira urednika, odobravanja uređivačke koncepcije i kadrovske politike uredništva. Zbog dosadašnjeg odbijanja RTV Novi Sad da pripadnicima hrvatske manjinske zajednice u SiCG omogući sustavno informiranje na hrvatskom jeziku, sukladno željama, težnjama i zahtjevima predstavničkog tijela hrvatske zajednice, HNV ovlašćuje i obvezuje predsjednika HNV-a ili drugu osobu da zatraži sudsku zaštitu pripadnika hrvatske zajednice od neravnopravnosti.
Preduvjet za nastavak bilo kakvog razgovora HNV-a i RTV Novi Sad je povlačenje tužbe RTV Novi Sad protiv Dušice Dulić i Zvonimira Perušića, novinara »Hrvatske riječi«, čiji je osnivač HNV. Ujedno, čelnici HNV-a, koji su bili nazočni na spornoj konferenciji za novinare poslije koje je podnesena tužba, službeno i javno izjavljuju da na toj konferenciji nije bilo govora mržnje.
HNV preuzima sve troškove koji proizlaze iz sudskog spora koji je RTV Novi Sad pokrenula protiv djelatnika NIU »Hrvatska riječ«.
NASILNA JEZIČNA ASIMILACIJA: Osim ovih odluka, koje su izglasane jednoglasno, na sjednici je HNV službeno reagirao i na pokušaj uvođenja »bunjevačkog jezika« u osnovne škole u Vojvodini.
Predočena je izjava skupine vijećnika HNV-a, u kojoj se navodi kako se uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u osnovne škole, a za što se zalaže Bunjevačko nacionalno vijeće, kosi s osnovnim principima o standardnom jeziku, a među bunjevačkim Hrvatima potiče razdor.
Budući da se radi o najvažnijoj temi za hrvatsku zajednicu, kada je ugrožen integritet hrvatske zajednice, kada se bunjevački govor, dijalekt hrvatskog jezika, proglašava zasebnim jezikom, i kada se prepušta srpskim lingvistima da napišu osnovne jezične priručnike potrebne standardnom jeziku, nije teško prognozirati kuda sve to vodi, ocjenjuje se u izjavi skupine vijećnika i ističe kako je obveza HNV-a upozoriti na sve opasnosti i devijacije koje mogu nastati u tendencioznim pokušajima nasilne jezične asimilacije Bunjevaca, koji su etnička skupina hrvatskoga naroda.
U izjavi se napominje kako ne treba govoriti o povijesnim činjenicama i argumentima koji nedvosmisleno govore o Bunjevcima kao »grani« hrvatskog naroda, jer je to opće poznata stvar, a imajući u vidu sve rečeno, na prijedlog te skupine vijećnika HNV je donio odluku kojom potvrđuje tekst iz »Otvorenog pisma«, a koje je upućeno javnosti u organizaciji DSHV-a. Istovremeno HNV to pismo podržava u cijelosti.
Na sjednici je jednoglasno donesena odluka kojom HNV-e najoštrije osuđuje sve čimbenike koji ikavski bunjevački govor bez ikakve znanstvene utemeljenosti pokušavaju uvesti u škole kao tzv. »bunjevački jezik«, pri čemu Vijeće drži osobito nedopustivim da državna tijela, prije svega u okviru pokrajinske administracije, podupiru nastojanja, koja za cilj imaju podjelu hrvatskog autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke radi njegove lakše asimilacije.
DNEVNI RED: Raspravi o ovim ključnim odlukama prethodilo je usvajanje dnevnog reda, koje je, zbog proceduralnih nesuglasica, trajalo cijelih sat vremena. Sjednica je, inače, sazvana nakon što je to, sukladno Statutu i Poslovniku, desetak dana ranije zatražila skupina vijećnika HNV-a. Iako su
vijećnici Zoran Vojnić Tunić, Bela Ivković, Mirko Ostrogonac, Petar Kuntić, Olga Šram, Lazo Vojnić Hajduk, Stipan Stantić, Joza Kolar, Josip Pekanović, Vladimir Bošnjak, Stipan Stipić i Dujo Runje, zahtijevajući sazivanje sjednice, predložili dnevni red od samo dvije točke – ostvarivanje prava na informiranje na RTV Novi Sad i reagiranje na pokušaj uvođenja »bunjevačkog jezika« u osnovne škole u Vojvodini, u dnevnom redu koji je predložio predsjednik Vijeća mr. Josip Ivanović te su točke uvrštene tek kao šesta i sedma, a ispred njih su, po njegovu prijedlogu, trebale biti: usvajanje zapisnika s prethodne sjednice, usvajanje izvješća o realizaciji Plana rada Vijeća za 2004. godinu, usvajanje financijskog izvješća za 2004. godinu, prijedlog za uskraćivanje povjerenja predsjedniku Izvršnog odbora HNV-a, prijedlog za izbor novog predsjednika i članova Izvršnog odbora, dok su za posljednju točku predviđena vijećnička pitanja.
U ime skupine vijećnika koja je inicirala sjednicu Bela Ivković je predložio izmjenu redoslijeda dnevnog reda kojeg je u materijalu poslao Josip Ivanović, zatraživši da se prije svega raspravlja o gorućim problemima hrvatske zajednice – informiranju na državnoj televiziji i tzv. bunjevačkom jeziku, a zahtijevao je i dodavanje još dvije točke: imenovanje direktora NIU »Hrvatska riječ« na osnovi izvješća Upravnog odbora te ustanove, te razmatranje povjerenja predsjedniku HNV-a Josipu Ivanoviću, pri čemu bi se poslije toga raspravljalo i odlučivalo i o povjerenju Lazi Vojnić Hajduku. Bela Ivković je u ime te skupine vijećnika predložio da se ostale točke iz dnevnog reda koji je predložio Josip Ivanović odlože za iduću sjednicu, koja bi se trebala održati početkom travnja.
Na ovakav prijedlog o izmjeni i dopuni dnevnog reda reagirao je tajnik HNV-a Ladislav Suknović, iznoseći kako je za razmatranje povjerenja predsjedniku Vijeća bilo neophodno podnijeti i pismeno obrazloženje, što nije učinjeno. Josip Ivanović je također iznio mišljenje da je time prekršen poslovnik i zamolio je vijećnike da se glasovanjem o tome izjasne. Za to da je prekršen poslovnik izjasnilo se 13 vijećnika, a 16 je bilo protiv, nakon čega je predsjednik Ivanović, konstatirajući kako većina vijećnika smatra da poslovnik nije prekršen, predložio skidanje prve, druge, treće, pete i osme točke s dnevnog reda koji je on predložio.
Na inicijativu Bele Tonkovića odustalo se od skidanja osme točke s dnevnog reda (vijećnička pitanja), a na inicijativu mr. Ivanovića odustalo se od skidanja prve točke (usvajanje zapisnika). Za skidanje ostalih točki, glasovanjem se izjasnilo 16 vijećnika, 11 je bilo protiv, dok je uzdržanih bilo dvoje. Potom se glasovalo za izmjenu i dopunu dnevnog reda točkama koje je predložila skupina vijećnika ispred kojih je obrazloženje dao Bela Ivković. Za predložene izmjene glasovalo je 14 vijećnika, protiv 11 vijećnika, a četvero je bilo uzdržanih. Tako je predložen slijedeći dnevni red: 1. usvajanje zapisnika s prethodne sjednice; 2. ostvarivanje prava u pogledu informiranja hrvatske zajednice na vlastitom jeziku na RTV Novi Sad; 3. reagiranje na pokušaj uvođenja »bunjevačkog jezika« u osnovne škole u Vojvodini; 4. razmatranje izvješća UO NIU »Hrvatska riječ« o postupku za izbor i donošenje odluke o imenovanju direktora i glavnog urednika; 5. razmatranje povjerenja Lazi Vojniću Hajduku na mjestu predsjednika IO HNV-a; 6. razmatranje povjerenja Josipu Ivanoviću na mjestu predsjednika HNV-a; 7. vijećnička pitanja.
Takav dnevni red je jednoglasno prihvaćen, a za prijedlog Joze Kolara da sjednica bude zatvorena za javnost prilikom rasprave o povjerenju čelnicima Vijeća glasovalo je 12 vijećnika dok je protiv bilo 14, čime je odlučeno da cijela sjednica bude otvorena za javnost.
NERAVNOPRAVNOST U INFORMIRANJU: Poslije usvajanja zapisnika o radu prethodne sjednice HNV-a, koja je održana 27. studenoga, pristupilo se raspravi o problemu u oblasti informiranja hrvatske zajednice na materinjem jeziku na državnoj televiziji. Josip Ivanović je u uvodu napomenuo kako je sazivanje sjednice s ovom točkom dnevnog reda planirano od ranije, ali da je ona odlagana zbog tehničkih razloga, te je odbacio kritike da ju je tek sada sazvao pod pritiskom skupine vijećnika. Uz ovu točku za sjednicu je predočen, rekao je, materijal kojim se pokušao dati prikaz situacije glede ovoga problema, a predstavljeni su i koraci koje je Vijeće poduzelo u cilju rješavanja toga problema, kao i prikaz daljnjih koraka. Naglasio je i prijedlog Statutarnog odbora HNV-a da se podizanjem tužbe protiv odgovornih u RTV Novi Sad zatraži sudska zaštita zbog neravnopravnosti u oblasti informiranja.
Nakon toga vijećnicima se obratio Lazo Vojnić Hajduk:
»Upravo je problem u oblasti informiranja bio razlog što je skupina vijećnika podnijela inicijativu za sazivanje ove sjednice, jer se Vijeće mora izjasniti o toj temi i zauzeti stav u cilju ostvarivanja prava hrvatske zajednice u oblasti informiranja na RTV Novi Sad. Svima su nam poznata dosadašnja događanja u vezi ovoga problema, a smatram da su politički putevi za ostvarivanje tog našeg prava iscrpljeni. Rezultat svega toga je podizanje tužbi RTV Novi Sad protiv djelatnika NIU ‘Hrvatska riječ’ Dušice Dulić i Zvonimira Perušića. To je činjenično stanje, a od strane Izvršnog odbora HNV-a inicirano je da cijela naša zajednica organizirano djeluje i da Vijeće o tom problemu sa stavom izađe u javnost. Nažalost, takva inicijativa je bila sputavana, jer su se konkretne aktivnosti odlagale. Na sastanku održanom 14. veljače, na kojemu sam pokraj tuženih novinara, zatim predsjednika Ivanovića i generalnog konzula Republike Hrvatske u Subotici Davora Vidiša, bio nazočan, dogovorili smo se ići intenzivnije u rješavanje problema, ali nakon što je 18. veljače na sjednici Izvršnog odbora donesena odluka da se zatraži sudska zaštita pripadnika hrvatske zajednice od neravnopravnosti u oblasti informiranja, predsjednik Ivanović je odbio decidirano podržati takvu odluku. Potom sam sazvao konferenciju za tisak koja je održana 1. ožujka u uredu Vijeća i na toj konferenciji tema je bila zahtjev za ostvarivanjem prava hrvatske zajednice na informiranje na materinjem jeziku na RTV Novi Sad, a konferencija za tisak je sazvana nakon spomenute sjednice Izvršnog odbora na kojoj je zaključeno da postoji diskriminacija u ostvarivanju prava i sloboda hrvatske nacionalne manjine u pogledu konzumiranja informacija na materinjem jeziku na RTV Novi Sad. Izvršni odbor je inicirao i sastanak odvjetnika u povodu tužbe RTV Novi Sad, na kojemu su odvjetnici iznijeli stav da treba tražiti sudsku zaštitu kako bi se prekinula diskriminacija hrvatske zajednice glede informiranja na državnoj televiziji. Nakon svih tih poduzetih aktivnosti, tražili smo od pravnog zastupnika tuženih, dr. Slobodana Beljanskog, da sagleda mogućnosti pravne zaštitite i on je predložio određene pravne korake, za što je bio potreban potpis za punomoć, ali je taj potpis predsjednik Ivanović odbio dati, i tada je uslijedila inicijativa za sazivanje ove sjednice«, kazao je Lazo Vojnić Hajduk. On je potom i pročitao prijedlog odluka koje je Vijeće kasnije jednoglasno prihvatilo.
ŠTO JE UČINJENO DO SADA?: U daljnjem tijeku diskusije Petar Kuntić je iznio kako je i on jedan od potpisnika inicijative za sazivanje sjednice, jer je smatrao neophodnim da se konačno na dnevnom redu pojavi i pitanje prava na informiranje hrvatske zajednice na RTV Novi Sad.
»Kao vijećnik i kao predsjednik DSHV-a smatram da Vijeće mora reagirati prije svega na dvije pojave. Jedna je ta što hrvatska zajednica ne ostvaruje ona prava koja ostvaruju ostale nacionalne manjine u oblasti informiranja na materinjem jeziku, a napominjem i da se pitanje formiranja uredništva hrvatske redakcije ne može rješavati bez našeg Vijeća. Još u kolovozu prošle godine HNV je donio odluku da se pokrene proces uspostavljanja uredništva na hrvatskom jeziku na RTV Novi Sad, ali od tada je malo toga urađeno i pitanje je zašto se inertno ponašamo. Kao drugo, problem je što Vijeće nije aktivno sudjelovalo u formiranju dopisništva na hrvatskom jeziku RTV Novi Sad koje je osnovano u Subotici«, kazao je Petar Kuntić.
Josip Ivanović je iznio svoje viđenje problema, a u materijalu koju je dostavljen vijećnicima obrazložio je korake koji su poduzeti.
»Rješavanju informiranja na hrvatskom jeziku trebalo se sustavno pristupiti, a to je jedna od zadaća Izvršnog odbora, koji treba stručno procijeniti situaciju i projektirati rješenja, a mi još nemamo jasnu platformu u vezi rješenja problema informiranja. Više se ne smije ići na varijantu privatne produkcije ili produciranja putem nevladine udruge kao što je bio slučaj s emisijom TV divani. Dužnost je RTV Novi Sad formirati uredništvo na hrvatskom jeziku, a tajnik Savjeta Republike Srbije za nacionalne manjine Petar Lađević podržava potrebu hrvatske zajednice da se to pitanje riješi. Također, hrvatska zajednica ima podršku ostalih nacionalnih manjina u Srbiji i Crnoj Gori da se pitanje informiranja riješi«.
Ivanović je dodao kako je za 22. ožujka zakazan sastanak u Misiji OESS-a u Beogradu o pravu na informiranje hrvatske zajednice, na kojemu će se zahtijevati učinkovitije djelovanje te značajne europske organizacije, a najavio je i predstojeći sastanak Savjeta Republike Srbije za nacionalne manjine zakazan za 30. ožujka, na kojem će prva točka dnevnog reda također biti problem hrvatske zajednice glede informiranja na državnoj televiziji.
NADLEŽNOST HNV-a: U daljnjem tijeku rasprave Josip Ivanković je naglasio kako hrvatska zajednica ne ostvaruje ista prava na državnoj televiziji kao ostale nacionalne manjine, a kritizirao je pojavu emisije na hrvatskom jeziku »Žurnal« na programu RTV Novi Sad, koja se počela realizirati bez ikakve konzultacije s Vijećem.
Bela Ivković je podsjetio kako postoji Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u kojemu piše da manjinsko vijeće predstavlja hrvatsku zajednicu i u oblasti informiranja. On je istaknuo da bi se podizanjem tužbi protiv odgovornih u RTV Novi Sad trebala zatražiti sudska zaštita zbog neravnopravnosti u oblasti informiranja.
Član Izvršnog odbora HNV-a Tomislav Žigmanov kazao je kako do uspostave nekog prava postoje proceduralni koraci, a Vijeće je, po njegovim riječima, poduzelo sve potrebne korake kako bi se ostvarilo pravo hrvatske zajednice na informiranje na materinjem jeziku, ali zbog toga što su upravljačke ovlasti nad pitanjima manjinskih prava u ingerenciji pokrajinske Skupštine, neophodna je veća aktivnost DSHV-a i koalicijskih partnera na pokrajinskoj razini.
Slaven Dulić je potom iznio mišljenje kako za oblast informiranja nije nadležna politička stranka, dakle DSHV, i pozvao se na Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina prema kojem je za oblast informiranja nadležno Vijeće.
Bela Tonković je kazao da s RTV Novi Sad mora biti potpisan ugovor o realizaciji televizijske emisije na hrvatskom jeziku, a tužba RTV Novi Sad protiv novinara je pokušaj skretanja pažnje sa samog problema.
»Problem je u osnovi poimanja uprave RTV Novi Sad i dijela republičke vlasti o automatici ostvarivanja prava, u ovome slučaju prava na informiranje na materinjem jeziku hrvatske zajednice, a ta automatika je strana njihovoj mentalnoj osi, jer je za njih, kako izgleda, ostvarivanje prava jedna trgovina, pa je tako osnovano i dopisništvo na hrvatskom jeziku RTV Novi Sad u Subotici, a bez sudjelovanja Vijeća pri formiranju toga dopisništva, iako Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina kaže da Vijeće zastupa pravo hrvatske zajednice u oblasti informiranja«, rekao je Bela Tonković.
Na koncu rasprave o ovoj temi Dujo Runje je skrenuo pažnju na činjenicu da su Hrvati u veljači 2002. godine postali službeno priznata nacionalna manjina u SiCG, ali da pravo na informiranje hrvatske zajednice nije ni do danas ostvareno na državnoj televiziji.
»Jezik je trajna životna spona među svim Hrvatima. On je znak našeg identiteta i zbog toga je veoma važno ostvarivanje prava na informiranje na materinjem jeziku. Vijeće treba poduzeti sve mjere za rješavanje toga problema i ne smijemo kaskati za problemom«, kazao je Dujo Runje.
Milivoj Prćić je podržao zahtjev za podizanjem tužbe protiv odgovornih u RTV Novi Sad i istaknuo da se ovaj problem treba predočiti međunarodnim institucijama, nakon čega su vijećnici jednoglasno izglasali prihvaćanje odluka koje su predložili Izvršni odbor i skupina vijećnika.
TZV. »BUNJEVAČKI JEZIK«: Josip Ivanović je uvodno kazao da je i u priloženom materijalu za sjednicu naznačio kako je nakon aktivnosti koje je poduzelo Bunjevačko nacionalno vijeće, rezultat bio donošenje »Pravilnika o nastavnom programu bunjevačkog jezika s elementima nacionalne kulture«, kao izbornog predmeta, za prvi, drugi i treći razred osnovne škole, koji je objavljen u Službenom listu APV Vojvodine od 31. siječnja 2005. godine. Nakon toga je, rekao je Ivanović, on osobno kontaktirao jedan broj uglednih stručnjaka iz područja lingvistike i zamolio ih da mu stave na raspolaganje svoje tekstove o problemu tzv. »bunjevačkog jezika«, što su oni i učinili. Te materijale Ivanović je proslijedio u nadležna državna tijela, a obavio je i niz razgovora s državnim dužnosnicima. Sastao se i s ministrom prosvjete i sporta dr. Slobodanom Vuksanovićem i ukazao mu na taj problem.
»Nakon svega toga, pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu Zoltán Bunyik stavio je van snage ‘Pravilnik o nastavnom programu bunjevačkog jezika’, a ta je odluka objavljena u Službenom listu APV od 4. ožujka 2005. godine«, kazao je mr. Ivanović.
NOVI OBLIK ASIMILACIJE: U raspravi o pokušaju uvođenja »bunjevačkog jezika« u osnovne škole u Vojvodini, vijećnik Dujo Runje je kazao kako »nije postojala sinkronizirana akcija institucija hrvatske zajednice po rješavanju tog pitanja«.
»U vezi pitanja tzv. ‘bunjevačkog jezika’ Vijeće se moralo oglasiti. Neće me iznenaditi ako SANU ‘standardizira’ tzv. ‘bunjevački jezik’, ali što još objašnjavati u svezi dijalekta koji je imanentan samo Hrvatima? Najbolja obrana od pokušaja uvođe-nja tzv. ‘bunjevačkog jezika’ u osnovne škole jesu kadrovi koji predaju nastavu na hrvatskom jeziku u osnovnim školama«, rekao je Dujo Runje, ističući važnost doedukacije učitelja i učiteljica.
Petar Kuntić je kazao kako se očekivala reakcija HNV-a u povodu ovoga pitanja, ali da je ona izostala: »DSHV je 26. siječnja izdao priopćenje kojim je ukazao na ovaj problem, a tijekom posjeta predsjedavajuće izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom Doris Pack Subotici, također smo iznijeli stav da je pokušaj uvođenja ‘bunjevačkog jezika’ s elementima nacionalne kulture u I., II. i III. razred osnovne škole novi oblik asimilacije na ovim prostorima. DSHV je inicirao i Otvoreno pismo u kojem smo naglasili pripadnost Bunjevaca hrvatskom narodu, što se osporava jedino u SiCG, iako Bunjevci žive i u drugim državama. Sjednica Vijeća je hitno trebala biti sazvana čim je krenula inicijativa za uvođenje tzv. ‘bunjevačkog jezika’ u osnovne škole«, kazao je Petar Kuntić.
Vijećnik iz Sombora Josip Pekanović iznio je stav da državni organi sustavno rade na onemogućavanju prava na informiranje hrvatske zajednice na materinjem jeziku, kao i na asimilaciji, pokušajem uvođenja tzv. »bunjevačkog jezika« u osnovne škole i predložio da se taj problem iznese europskim institucijama koje se bave zaštitom manjina, dok je Vladimir Bošnjak kazao da se o ovome problemu trebaju izjasniti i znanstvenici, dodavši da nije riječ samo o bunjevizaciji u Bačkoj, nego i o pokušajima asimilacije Hrvata u Srijemu.
Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk rekao je kako je »neoprostiva greška« što se HNV nije službeno očitovao izjavom u povodu najave Bunjevačkog nacionalnog vijeća o uvođenju tzv. ‘bunjevačkog jezika’ u osnovne škole u Vojvodini.
»Neoprostiva greška je napravljena od strane predsjednika HNV-a kada je otišao na osnivačku skupštinu Bunjevačkog nacionalnog vijeća bez konzultacije s bilo kim iz naše zajednice i pozdravio osnutak toga Vijeća«, kazao je Lazo Vojnić Hajduk, nakon čega je pročitao izjavu skupine vijećnika glede uvođenja tzv. »bunjevačkog jezika« u osnovne škole, kao i odluku koju predlaže ta skupina vijećnika, a u kojoj je istaknuto da je takav pokušaj »podupiranje asimilacije i podjele hrvatskog autohtonog stanovništva na sjeveru Bačke«.
Izjavu i odluku koju je predložila skupina vijećnika prihvatili su svi vijećnici, izuzev Slavena Dulića, koji je bio uzdržan. g
