Arhiv tekstova
Pregovori s Hrvatskom odgođeni, razočarenje ostalo
Ministri vanjskih poslova EU-a odgodili su 16. ožujka u Bruxellesu pristupne pregovore s Hrvatskom, koji su trebali početi dan kasnije, 17. ožujka, i to bez određivanja novog datuma. Vijeće je usvojilo pregovarački okvir za Hrvatsku, što omogućuje da se pregovori otvore čim se za to steknu uvjeti. Kako je rečeno u obrazloženju, razlog odgađanja je što Hrvatska ne surađuje u potpunosti s Haškim sudom. Od te suradnje ovisit će i zakazivanje novog datuma za početak pristupnih pregovora.
IPAK ODLAGANJE: Europska unija odlučila je odgoditi početak pregovora s Hrvatskom, što je predstavljalo samo potvrdu prijašnjih najava iz Bruxellesa. Ministri vanjskih poslova odluku o odgodi početka pregovora s Hrvatskom formulirali su u zaključcima, a najviše se raspravljalo o tome kako nastaviti proces približavanja Hrvatske punopravnom članstvu. U zaključcima stoji kako Vijeće pozdravlja uspješan dovršetak procedura za okvir pregovora koji je predložila Komisija te ga prihvaća, a Vijeće u zaključcima naglašava i važnost pune suradnje s Haškim sudom te konstatira kako će bilateralna međuvladina konferencija biti sazvana zajedničkim dogovorom čim Vijeće ustanovi da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom.
Za početak pregovora trebala je jedinstvena odluka Vijeća, no, zemlje EU su podijeljenog mišljenja po pitanju otpočinjanja pristupnih pregovora s Hrvatskom. Za početak pregovora bili su ministri Slovenije, Slovačke, Mađarske, Austrije, Malte, Irske, Cipra i Litve, protiv su bili predstavnici Velike Britanije, Nizozemske, Finske, Danske, Francuske, Italije, Njemačke, Belgije, Švedske i Poljske, dok su ostale zemlje članice bile suzdržane.
Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta, suprotno odluci Vijeća ministara, zauzeo se za početak pristupnih pregovora. Međutim, predstavnici nekih zemalja su ustvrdili kako više vjeruju Carli del Ponte nego hrvatskoj Vladi.
CARLINA ZADNJA: Tijekom prošle godine i početkom ove hrvatska Vlada je, uz činjenicu da nije uspjela locirati i uhititi odbjeglog generala Antu Gotovinu, povukla više poteza zbog kojih glavna haška tužiteljica Carla del Ponte ocjenjuje da Hrvatska ne surađuje u potpunosti s haškim Tužiteljstvom. Jedna od glavnih njezinih zamjerki je otkrivanje da je Hrvatska tajna služba prisluškivala i uhodila njezine istražitelje te više novinara, uz činjenicu da je o tome bio obaviješten državni vrh i da na to nije reagirao. Još u travnju prošle godine haško Tužiteljstvo zatražilo je dokumentaciju o tzv. Operaciji Haag i još nekima koje su uslijedile, a u sklopu kojih se opstruirala suradnja s Haagom i skrivalo optuženike. S predajom traženih dokumenata se odugovlačilo osam mjeseci. Navodno je Jure Kapetanović trebao pregovarati o Gotovininoj predaji, a Carla del Ponte zamjera Vladi što pri tome nije angažirala represivna tijela i pripremila rezervni plan za lociranje i uhićenje. Sve u svemu, 17. ožujka je Carlina izgleda ipak bila zadnja. Ona je još prije dana odluke EU izjavila da odluka Zagreba o zamrzavanju imovine odbjeglog hrvatskog generala Ante Gotovine stiže »prekasno«.
Luksemburški ministar vanjskih poslova i predsjedatelj Vijeća EU-a Jean Asselborn Asselborn je najavio mogućnost da bi pregovori mogli početi već sljedeći mjesec ako Hrvatska do tada ispuni postavljeni uvjet, potpunu suradnju s Haagom.
»Ako u sljedećih nekoliko sati, dana ili tjedana, Hrvatska bude u mogućnosti dokazati punu suradnju s Haagom, a to je ono što je većina članica EU-a tražila, pregovori mogu odmah početi«, rekao je luksemburški premijer i predsjedatelja Europskog vijeća Jean-Claude Juncker, predsjedatelj Europskog vijeća.
VELIKA OČEKIVANJA: Posljednji tjedan prije sjednice Vijeća ministara EU od strane hrvatske Vlade bio je u znaku optimističnih izjava i uvjerenosti u početak pregovora. Tek su predstavnici nekih oporbenih stranaka izjavljivali kako nije kraj svijeta ako pregovori ne počnu baš tog 17. ožujka. Najoptimističniji je bio premijer Ivo Sanader. »Pregovori trebaju početi… jer je Hrvatska to zaslužila. I ja ih očekujem«, izjavljivao je premijer. No, tek par dana kasnije izražavao je i svoje nezadovoljstvo zbog odluke o odgodi pristupnih pregovora Hrvatske EU, ali je istaknuo i da je zadovoljan što je usvojen pregovorački okvir.
»Očekivali smo da će pregovori započeti 17. ožujka jer je Hrvatska ispunila ono što se od nje tražilo, a to je puna suradnja s Hagom«, kazao je Sanader.
Premijer Ivo Sanader izjavio je za HTV-ov Dnevnik plus kako odgodu početka prislitičkim neuspjehom, već manjom stankom u procesu približavanja zemlje Europskoj uniji i naglasio kako je i dalje optimist.
»Ne treba dramatizirati. Vjerujem da ćemo u kratkom vremenu biti vjerodostojni, pokazati da smo poduzeli sve, da je suradnja potpuna«, rekao je predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić.
»Činjenica je da smo htjeli pregovore, no to se nije dogodilo i to nije ništa tragično i dramatično za Hrvatsku«, ocijenio je predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks.
Bivši premijer, predsjednik SDP-a Ivica Račan je komentirajući odluku Vijeća ministara EU, te o eventualnoj odgovornosti zbog krajnjeg ishoda rekao: »Ne bih govorio o bilo čijoj odgovornosti. Sam datum početka pregovora je previše dramatiziran zahvaljujući čelnicima vlasti. Ne mislim da je odgađanje pregovora neuspjeh Sanaderove vlade jer je postigla određeni napredak u približavanju EU«.
Iako i glavna haaška tužiteljica konstatira kako su u Hrvatskoj u posljednje vrijeme udvostručeni napori, istodobno ih ocjenjuje loše koordiniranim, te ju ne uvjeravaju da je sve poduzeto kako bi se locirao bjegunac.
O razvoju suradnje s Haagom ovisi početak pregovora s EU. Pregovarački okvir je prihvaćen, formiran je i pregovarački tim. I dok se neki u Hrvatskoj plaše »paketnog« ulaženja u EU sa Srbijom i Crnom Gorom ili pak Turskom, oni drugi se plaše jačanja desnice u Hrvatskoj koja sve češćim Antinim plakatima pokazuje svoju prisutnost. Europski zvaničnici kažu, ako se ne bude insistiralo da u Haag dođe Ante, onda tamo neće doći ni Karadžić, Mladić… A željno se čeka na sve njih.
g
