Arhiv tekstova
Veliki i mali ratovi
Godine 1714. Osmanlijsko je Carstvo objavilo rat Mletačkoj Republici. U taj će se sukob na strani Mletačke Republike uključiti Habsburška Monarhija. Vodstvo nad carskom vojskom preuzeo je proslavljeni vojskovođa princ Eugen Savojski. Istodobno je graničarska i banska vojska oslobodila veći dio sjeverne Bosne, tzv. Tursku Hrvatsku.
Mletačka je vojska osvojila dubrovačko zaleđe u Hercegovini, 1717. i Imotski, a princ Eugen Savojski Beograd.
To je prisililo Osmanlijsko Carstvo da ponudi mir koji je sklopljen u Požarevcu 1718. godine. Habsburška je Monarhija dobila Srbiju, Srijem i Bosansku Posavinu te se tako znatno proširila na jugoistoku. Mletačka je Republika morala napustiti osvojena područja u Hercegovini, a Osmanlijsko je Carstvo dobilo uzak pojas do mora između Neuma i Kleka. Granice mletačke Dalmacije prema Osmanlijskom Carstvu uspostavljene su iznad Kleka, Metkovića, Imotskog, Sinja, Vrlike i Knina, gdje je i danas državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
MIR U BEOGRADU (1739.): Godine 1737. izbio je rat između Rusije i Osmanlijskog Carstva u koji se na strani Rusije uključila i Habsburška Monarhija. Nakon vojnih neuspjeha Habsburška je Monarhija zatražila mir koji je sklopljen u Beogradu 1739. godine. Mirom u Beogradu Austrija je izgubila sve krajeve južno od Save i Dunava koje je dobila mirom u Požarevcu.
RATOVI NA ZAPADU: Čim je Marija Terezija stupila na prijestolje, to su joj pravo osporili neki europski vladari – počeo je Rat za austrijsko naslijeđe. U ratove je Marija Terezija poslala mnoge Hrvate; nekoliko tisuća nije ih se vratilo, no ona je ostvarila cilj – pravo na tron. Uz koju cijenu, više se nitko ne pita. U rat između velesila, Pruske, Francuske i Velike Britanije, uplela se i Marija Terezija. U Sedmogodišnjem ratu mnogi zarobljeni Hrvati, poput Matije Antuna Reljkovića, upoznali su se sa drugačijim oblicima obrade tla, drugačijim, naprednijim tehnologijama te drugačijom poslovnom etikom i društvenim normama te su ih nastojali primijeniti, nakon povratka iz zarobljeništva, u hrvatskim zemljama.
JOSIPOV DEBAKL: Sin Marije Terezije Josip II., potpuno se nespreman i bez stvarnih razloga zaputio vojskom prema Osmanlijskome Carstvu. Nekoliko izgubljenih bitaka prisili su habsburšku vojsku na povlačenje te potpisivanje mira u Svištovu. g
