Arhiv tekstova
Sakupljač cvjetnog praha
Pčelar, kako mu i sam naziv kaže, skrbi o pčelama tijekom cijele godine i sakuplja pčelinje proizvode, a to nije samo med, mada se mnogi uglavnom time zadovoljavaju, već je to i matična mliječ, propolis, cvjetni prah ili pelud, vosak i pčelinji otrov. Kako se opremiti za ubiranje čitave lepeze pčelinjih proizvoda, pitali smo Milana Kramera, poznatoga osječkoga pčelara, dugogodišnjeg predsjednika osječke pčelarske udruge i danas dopredsjednika udruge »Radilica«.
Sakupljač peludi ili jednostavnije rečeno kazeta sastoji se iz kućišta, gdje se postavlja plastična mreža s rupicama promjere 4,5 mm, koja omogućuje prolaz pčela u košnicu, i to je u pravilu skidač cvjetnog praha koji kroz mrežicu pada na dno kazete. Sakupljač se montira na otvor košnice kasno uvečer, kako bi se pčele već ujutro naviknule na novi režim polijetanja i slijetanja. Kada bude vrijeme sakupljanja praha, vidjet ćemo već prvoga dana, da ga ima na dnu kazete. Pčele će sporije prolaziti kroz ovako montirani uređaj, no to se neće odraziti niti na skupljanje praha, niti na sakupljanje meda, kaže Kramer.
Na području Slavonije, najbolje je kazetu postaviti odmah u proljeće, tako da se ubere cvjetni prah već prigodom cvjetanja vrbe i maslačka, poslije dolazi uljana repica, a još poslije amorfa i kesten. Seleći pčelari mogu imati još nekoliko jakih peludnih paša, kada se na prikupiti i 5 – 7 kg po košnici, što nije zanemarivo kao dodatni prihod uz onaj glavni, med. Čak je i dobro montirati kazetu za sakupljanje cvjetnog praha, jer kod jakih pčelinjih paša, pčele znaju viškom praha »zaplombirati« matične stanice i nanijeti štete leglu, dakle, na ovaj im način pomažemo, i uzimamo višak praha, kao što uzimamo i višak meda iz košnice.
Pelud je dar prirode i svako i najmanje zrnce sadrži gotovo sve sastojke nužne za život i normalni razvitak organizma. Tu se prije svega misli na bjelančevine, slobodne aminokiseline, šećer, minerale (kalcij, klor, natrij, silicij, magnezij, željezo), masti, eterična ulja i vitamine (A, C, D, E). Pčele ga koriste kao hranu, smještaju ga u stanice saća u blizini legla, miješaju ga s medom i zalijevaju slinom i tako spremaju »pčelinji kruh«. Skupljajući pelud, mi nećemo ostaviti naše pčele bez kruha, dapače, one će i mimo našeg uređaja spremiti potrebite količine hrane, a mi samo uzimamo višak.
Isto tako, kaže Kramer, imajmo na umu još jednu korist od pčela, oprašivanje. Mnoštvo biljnoga svijeta ne bi dalo ploda ili bi urod bio minimalan, da nije pčela koje ih oprašuju. Neki znanstvenici čak tvrde da puno više korist od pčela dobijemo oprašivanjem bilja nego korištenjem pčelinjih proizvoda.
Pelud se može koristiti u svježem stanju, a čuvamo ga u hladnjaku ili osušenog u komorama do 40 stupnjeva i u maloprodaji ga najčešće nalazimo osušenog. Primjenu je našao najčešće u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji a možemo ga koristiti i u našim obiteljima, svi od djece do odraslih, posebice sportaši. Vjeruje se da pospješuje pamćenje, usporava starenje, koristi kod infekcije mokraćnih putova i ima utjecaja na reprodukcijski sustav. Pomaže kod glavobolje i grlobolje, nesanice, znojenja i učinkovit je pri dijetama za mršavljenje. Redovita upotreba peludi poboljšat će opće stanje organizma, ublažiti posljedice stresa, te dati snagu za nove životne napore.
Važno je napomenuti, da svaki pčelar može u svojoj kućnoj radioni napraviti sakupljač cvjetnog praha i na taj način oplemeniti svoj rad na pčelinjaku, kaže Milan Kramer.
Slavko Žebić
