Arhiv tekstova

Navikavamo se na manjinske uvjete

Đorđe Čović spada među mlađe visoko obrazovane kadrove Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i nakon izbora i pobjede koalicije čiji je član bio i DSHV, imenovan je na dužnost u Izvršnom vijeću AP Vojvodine.
    Čović je trenutačno, kao pomoćnik s ovlastima zamjenika pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine najviše pozicioniran dužnosnik iz redova DSHV-a. Na ovu je dužnost stupio prije nešto više od tri mjeseca.

HR: Koja su Vaša konkretna zaduženja u Pokrajinskom tajništvu za propise, upravu i nacionalne manjine?
U Izvršnom vijeću AP Vojvodine moja se zaduženja odnose na izvršavanje različitih aktivnosti i poslova u okviru svakodnevnih aktivnosti Tajništva. Svakako mi je dužnost savjesno i uredno izvršavati povjerene zadaće i poslove, sukladno zakonu, drugim propisima i općim aktima. Moja konkretna zaduženja odnose se na organiziranje rada Tajništva i koordiniranje aktivnosti, uz nadzor i poduzimanje mjera da se osigura izvrše-nje zadaća i poslova Tajništva, zatim usklađivanje rada sektora, organiziranje i ostvarivanje suradnje s drugim pokrajinskim tijelima.
HR: Na kojim poslovima trenutačno radite?
Pokraj redovitih aktivnosti u svezi s raspodjelom proračunskih sredstava Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine za dotacije nacionalnim zajednicama i dotacije crkvama i vjerskim zajednicama koje djeluju na teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine za prvo polugodište 2005 godine, trenutačno smo veoma aktivni i u obavljanju nadzora nad primjenom propisa kojima se uređuje službena uporaba jezika i pisama.
    Aktivnosti poduzete od početka nadzora do danas prvenstveno su imale za cilj da se sagleda stanje na terenu, da se uspostave kontakti s nadležnim osobama u tijelima i organizacijama, da im se skrene pozornost na nepravilnosti i nedostatke i da im se daju upute za njihovo otklanjanje. Nakon ovog početnog perioda, Tajništvo će izdavati rješenja s nalozima za poduzimanje konkretnih mjera radi poštivanja propisa kojima je uređena službena uporaba jezika i pisama, a u slučajevima nepoštivanja ovih propisa pokretat će se prekršajni postupci.
HR: Pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne manjine Tamás Korhecz najavio je nekoliko projekata koje će ove godine provoditi ovo Tajništvo. O kakvim se projektima radi?
Tajništvo je u suradnji s drugim pokrajinskim tajništvima koncipirao projekt pod nazivom »Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini – mjere za jačanje međunacionalnog povjerenja kod mladih«, čiji je cilj jačanje međunacionalnog povjerenja i međusobnog uvažavanja, osobito kod mladih, smirivanje nacionalnih tenzija, a dugoročno – razvijanje duha tolerancije, međusobnog uvažavanja i povjerenja kod građana Vojvodine. Predmet projekta je njegovanje i razvijanje vrijednosti multietničkog i multikulturalnog društva Vojvodine, na osnovama otvorenog demokratskog društva zasnovanog na vladavini prava.
HR: O čemu se konkretno radi u ovom projektu, kakve će se aktivnosti poduzimati?
Projekt obuhvaća realiziranje nekoliko potprojekata, kao što je izložba »Živjeti zajedno«, koja bi na originalan način prikazala teme iz zajedničke povijesti i kulture i iz toga proizašla prožimanja i utjecaje srpske i mađarske nacionalne zajednice u Vojvodini. Priprema se i publikacija pod sloganom »Zipa-ekipa« – autorska priprema, tiskanje, distribucija i prezentacija po (selektivno određenim) osnovnim školama u AP Vojvodini, tiskane publikacije i multimedijalne prezentacije o građanskim vrijednostima i promoviranju međunacionalne tolerancije u Vojvodini. Zatim su tu i sportska natjecanja s dodatnim sadržajima pod nazivom »Kup tolerancije« i pod sloganom »Svi smo naši, naprijed naši«. U okviru ovog potprojekta realizirat će se sportska natjecanja u školama s nastavom na jezicima nacionalnih manjina, odnosno školama s teritorija općina u kojima živi značajan broj pripadnika nacionalnih manjina u Vojvodini, po kup sistemu, u košarci (muška i ženska konkurencija), mali nogomet (muška konkurencija), odbojka (muško-ženska mješovita konkurencija) i stolni tenis (mješovita muško-ženska konkurencija), s dodatnim kulturno-umjetničko-zabavnim sadržajima.
    Planirana je i organizacija Kviza »Koliko se poznajemo« – u znanju o povijesti i kulturi nacionalnih zajednica s prostora Vojvodine. Sudionici kviza će biti ekipe srednjih škola s nastavom na srpskom jeziku i jezicima nacionalnih manjina, odnosno škola iz nacionalno mješovitih sredina. I na kraju predviđena je i medijska kampanja »Multikulturalizam u Vojvodini« pod sloganom »Različito – a isto!« u okviru koje će se realizirati kratki video klipovi sa sadržajima iz tradicije, kulture i povijesti nacionalnih i etničkih zajednica koje žive u Vojvodini i emitirati u programima značajnijih TV postaja u Vojvodini.
HR: Budući su Hrvati kao nacionalna manjina tek nedavno službeno priznati, koje razlike postoje između njih i drugih nacionalnih manjina?
Hrvati, kao »mlada« nacionalna manjina nalaze se u fazi navikavanja na svoj novostečeni položaj i pojačanih napora u cilju formiranja različitih društava i organizacija, kroz čiji rad bi se, na primjeren način, artikulirale njihove osobnosti i vrijednosti koje žele sačuvati i razviti.
    Obzirom da je status Hrvata u SiCG kao nacionalne manjine donedavno bio negiran svakako da se hrvatska zajednica nalazi u veoma teškoj i nepovoljnoj situaciji naspram ostalih nacionalnih manjina, jer mora sve svoje aktivnosti spram ostvarivanja svojih ustavnih i zakonskih prava provoditi od samog početka. Tako na primjer organiziranje nastave na hrvatskom jeziku mora obuhvatiti čitav niz konkretnih aktivnosti, raznih postupaka i rješavanja različitih pitanja, počevši od predškolskog odgoja, preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pa sve do fakultetskog obrazovanja. Nadam se da će to pitanje biti uspješno riješeno uz angažiranje kako hrvatskih institucija koje djeluju, tako i uz angažiranje Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine i zainteresiranih pojedinaca u hrvatskom puku, kao i uz pomoć domicilne države i matične države Hrvatske.
HR: Što se do sada u ovom periodu učinilo da se izjednači položaj Hrvata u odnosu na druge nacionalne manjine – na polju informiranja, obrazovanja, kulture, službene uporabe jezika?
Ono što mogu izjaviti u svezi s Vašim pitanjem je da Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine, bez obzira o kojoj se nacionalnoj ili etničkoj zajednici radilo, postupa po uobičajenoj i ustaljenoj proceduri od trenutka objavljivanja natječaja pa sve do momenta kada se postupak završi bez bilo kakvog favoriziranja pojedinaca ili grupacija. Sredstva koja su predviđena za dodjelu raspoređuju se po ustaljenim kriterijima. Hrvatima je zadan prostor da se organiziraju i da sukladno Ustavu i Zakonu ostvare svoja prava koja su im zagarantirana.
HR: Prema Vašim saznanjima, jesu li se Hrvati uspjeli organizirati i iskoristiti taj prostor?
Za relativno kratko vrijeme osnovano je niz društava i organizacija, među kojima prevladavaju kulturno-umjetnička društva. Najznačajnija među njima su Matica hrvatska Subotica i Hrvatsko akademsko društvo sa sjedištem također u Subotici.
    Hrvati u Vojvodini dakle imaju svoju centralnu organizaciju za očuvanje i njegovanje hrvatske kulture, jezika, običaja i tradicije Maticu hrvatsku Subotica, osnovanu 1995. godine, pod nazivom »Bunjevačka matica«, a od 1998. godine pod sadašnjim nazivom. Matica objavljuje časopis za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni« četiri puta godišnje i »Bilten« Matice hrvatske Subotica u kojem su tekstovi o proteklom radu Matice.
    Također funkcioniraju i druge hrvatske institucije u Vojvodini, kao što je Institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«, Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec« u Tavankutu, Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Vladimir Nazor« u Somboru.
    Pokraj navedenih organizacija, u Vojvodini, a naročito u Subotici koja je centar Hrvata u Vojvodini, djeluju također i brojne druge. Osim u Subotici, kulturno-umjetnička društva ili kulturno-prosvjetna društva Hrvata u Vojvodini postoje u gotovo svim mjestima sa značajnijim postotkom hrvatskog stanovništva, kao što su Sombor, Bač, Sonta, Tavankut, Golubinci, Ruma, Bački Breg, Bački Monoštor, Srijemska Mitrovica, Svetozar Miletić i drugi. Ta društva najčešće imaju dramske, likovne, folklorne i glazbene odjele, i svoje kulturno stvaralaštvo iskazuju putem različitih predstava, folklornih nastupa, glazbenih koncerata, izložbi i slično.
HR: Pokraj ovih kulturno-umjetničkih društava, koja uglavnom čuvaju i njeguju tradicijsku kulturu Hrvata u Vojvodini i zasnivaju se na amaterizmu u kulturi, što je s razvojem profesionalnih institucija u oblasti obrazovanja, informiranja, kulture?
Predškolsko obrazovanje i odgoj na hrvatskom jeziku prvi put je organizirano školske 2002. /2003. godine. Kada je u pitanju osnovno obrazovanje nastava se izvodi u četiri škole na teritoriju Općine Subotica s ukupno 54 đaka. Ove školske godine otvorena su dva nova odjela za nešto više od 20 prvaka. Izborna nastava iz predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture (dva sata tjedno) u prvom razredu ostvaruje se u Općini Apatin, a od ove godine dozvoljena je uporaba i udžbenika iz inozemstva (uz prethodnu suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta Republike Srbije).
    U svibnju 2002. godine Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu »Hrvatska riječ« sa sjedištem u Subotici i dodjeljuje dotacije za njen rad. Istoimeni tjednik redovito izlazi od siječnja 2003. godine. Na hrvatskom jeziku izlazi još časopis za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni« u izdanju Matice hrvatske Subotica, Katolički mjesečnik »Zvonik«, kao i glasilo »Miroljub«, u izdanju Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva »Vladimir Nazor« iz Sombora.
    Osim toga, u sredstvima javnog informiranja hrvatski jezik je zastupljen u programu Radio Subotice i to od prosinca 1999. godine svakoga dana, za sada dva sata dnevno (od 19-21 sati), a do svibnja 2001. godine, program je trajao pola sata.
    Televizijski program na hrvatskom jeziku u Pokrajini pokrenut je u veljači 2001. godine, emisijom »TV tjednik« na subotičkoj lokalnoj televiziji (ponedjeljkom, u trajanju od 20 minuta). Iste godine u kolovozu, pokrenuta je emisija »TV divani« koja se emitirala svake subote na TV Novi Sad u trajanju od pola sata, i reprizirala se u nedjelju.
HR: Kako tumačite rješavanje problema informiranja hrvatske nacionalne manjine kada je riječ o državnoj televiziji, odnosno pokretanje emisije na hrvatskom jeziku na TV Novi Sad bez suglasnosti HNV-a?
Kao izrazito višenacionalna zajednica, AP Vojvodina nadležna je i vodi računa o sveobuhvatnom ostvarivanju prava na informiranje i uporabu jezika za sve nacionalne zajednice a posebno u ostvarivanju prava na emitiranje emisija na svom materinskom jeziku, koja su zagarantirana zakonskim propisima i međunarodnim konvencijama.
    Imajući to u vidu, a povodom nedavnih nemilih događaja koji su se dogodili u svezi uvođenja emisije na hrvatskom jeziku bez suglasnosti Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, vidi se koliko je dug i mukotrpan put do ostvarenja i postizanja cilja da bi se ostvarilo ono što je normalno u demokraciji.
    Svakako da je ovako tvrd stav odgovornih u RTS TVNS neprihvatljiv, neopravdan i krajnje neodgovoran, jer ako imamo u vidu da se u Srbiji Hrvatima izjasnilo nešto više od 70 tisuća ljudi i da svi oni redovito i savjesno izvršavaju svoje obveze spram države, onda se tu moraju naći i sredstva za emitiranje emisije na hrvatskom jeziku, normalno u dogovoru s legalnim i legitimnim predstavnikom hrvatskog puka a to je Nacionalno vijeće.
HR: Što je, prema Vašim saznanjima, s izdavačkom djelatnošću? Kako se ona razvija?
Knjige hrvatskih autora na hrvatskom jeziku pojavljuju se u izdanju samih autora, a jedan broj knjiga izdao je i Institut »Ivan Antunović« iz Subotice, dok se u izdanju Novinsko-izdavačke kuće »Hrvatska riječ« do sada nije pojavilo nijedno izdanje.
HR: U Vojvodini postoji duga tradicija višejezičnosti koja je posljednjih godina bila potiskivana, a hrvatski se kao službeni jezik u uporabi tek od nedavno priznao. U kojim općinama je uveden hrvatski jezik u službenu uporabu?
Hrvatski jezik je, pokraj srpskog i mađarskog jezika, u službenoj uporabi u Općini Subotica. Od 2003. godine hrvatski jezik je u službenoj uporabi i u radu Skupštine AP Vojvodine i u Službi za prevodilačke poslove otvoreno je radno mjesto za prevoditelja za hrvatski jezik, koje je trenutačno nepopunjeno.
HR: Prema Vašim saznanjima, koji se problemi pojavljuju kad je u pitanju ostvarivanje prava nacionalnih manjina u navedenim oblastima?
Problemi su raznovrsni, a kao najvažnije istaknuo bih one financijske prirode, a potom i mnoga neriješena pitanja organizacijske prirode.
HR: Koje su nadležnosti i mogućnosti Pokrajine, Republike odnosno općina, kad je riječ o ostvarivanju prava nacionalnih manjina?
Svakako da je donošenjem Zakona o utvrđivanju određenih nadležnosti AP Vojvodine Pokrajina dobila čitav niz nadležnosti, naročito u oblastima u kojima Republika uređuje sustav. Ovim zakonom uređuju se i određena pitanja koja se odnose na osnivanje, organizaciju i rad organizacijskih jedinica republičkih fondova i zavoda na teritoriju AP Vojvodine, nadležnosti APV u oblasti kulture, obrazovanja, službene uporabe jezika i pisama, javno informiranje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, zaštita i unapređenje životnog okoliša itd.
    Što se pak općine tiče, ona je postala teritorijalna jedinica s više nadležnosti u kojoj građanke i građani ostvaruju lokalnu samoupravu od neposrednog interesa za građane u poslovima utvrđenim Ustavom i Zakonom i u tom kontekstu i kad je riječ o ostvarivanju prava i interesa vezanih uz njihovu pripadnost određenoj nacionalnoj zajednici..
HR: Kakva je suradnja vašeg Tajništva s formiranim nacionalnim vijećima nacionalnih manjina?
Suradnja Tajništva s nacionalnim vijećima je veoma dobra, i dosada nismo imali nikakvih negativnih reagiranja na našu dosadašnju suradnju. Čak bih istaknuo da je suradnja do sada uvijek tekla u prijatnoj atmosferi, u duhu tolerancije i razumijevanja kako jednih tako i drugih.
HR: Kako vidite ulogu nacionalnih vijeća?
Uloga nacionalnih vijeća je od izuzetne važnosti kako za nacionalno manjinske zajednice tako i za širu zajednicu.               g