Arhiv tekstova

Hrvati pod Habsburzima

Pitanje nasljeđivanja oduvijek je bilo važno u europskim vladarskim obiteljima. Vladara je na prijestolju uglavnom nasljeđivao muški član obitelji. Problem nasljeđivanja pojavio se u Habsburškoj Monarhiji 1711. godine, kada je za kralja okrunjen Karlo III. koji nije imao muških nasljednika. Karlo Habsburški bio je treći hrvatski kralj po imenu Karlo (Karlo III.), a šesti car Svetoga Rimskoga Carstva Njemačke Narodnosti istoga imena (Karlo VI.).
    Hrvatski sabor, koji se sastao u ožujku 1712. godine u Zagrebu, samostalno i neovisno o Ugarskoj prenio je nasljedno pravo i na žensku lozu habsburške dinastije. Dokument kojim je to učinio naziva se Pragmatička sankcija. Sljedeće je godine Karlo III. donio Pragmatičku sankciju i za austrijske nasljedne zemlje, a ubrzo potom sličan je zakon donio i Ugarski sabor.
MARIJA TEREZIJA: No, kada je 1740. godine Karlova kći Marija Terezija zavladala, pravo na prijestolje osporili su joj neki europski vladari – počeo je Rat za austrijsko nasljeđe (1741.-1748.). Veliku pomoć u tom su ratu Mariji Tereziji pružili hrvatski i slavonski plemići, posebice barun Franjo Trenk.
    Ideje prosvjetiteljskih filozofa, ali i potreba za vojnicima te česte pobune kmetova, potaknule su Mariju Tereziju na gospodarske i društvene reforme. Urbarima je definirala obveze seljaka prema vlastelinu i prema državi što je potaknulo seljake na veću proizvodnju, a promjena poreznoga sustava omogućila je udruživanje seljaka u seljačke kućne zadruge – osnovica poreza postala je veličina zemljišta koje se obrađuje bez obzira na broj seljaka koji tu česticu obrađuje.
GRADNJA CESTA: Marija Terezija naredila je i gradnju cesta u Slavoniji i Srijemu, koje su imale ponajprije vojno značenje. Pokraj cesta kopani su odvodni kanali, duž obje strane ceste posađeno je voće i različita stabla, osobito dudovi, a seljaci su morali napustit selišta i naseliti se na kućišta uz carske ceste – svako je selo bilo utvrda.
    Marije Terezija reformirala je i upravu. Godine 1745. osnovane su Požeška, Srijemska i Virovitička županija. Godine 1777. ustanovljena je Severinska županija, koja je obuhvatila područje Gorskoga kotara, a u primorskome se dijelu protegnula od Rijeke do Senja.
    Nov udar na plemićke povlastice učinjen je 1767. godine kada je osnovano Hrvatsko kraljevsko vijeće čije je središte bilo u Varaždinu. Bila je to hrvatska vlada, koja nije bila odgovorna Hrvatskome saboru već kraljici. Varaždin je tako postao političko središte Hrvatske. Nakon požara 1776. godine sjedište Hrvatskoga kra-ljevskoga vijeća preseljeno je u Zagreb. Godine 1779. ukinuto je Hrvatsko kra-ljevsko vijeće i Hrvatska je podređena Ugarskome kraljevskom vijeću.