Autonomija – jednima želja, drugima smetnja
U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici u subotu je održana Prva vojvođanska konvencija – skup stranaka, organizacija i pojedinaca koji se zalažu za široku autonomiju Vojvodine, a tom prigodom je aklamacijom prihvaćen proglas pod nazivom »Subotička inicijativa«. Ovim dokumentom se njegovi potpisnici obraćaju »demokratski opredijeljenim političkim partijama, nevladinim organizacijama, udruženjima i pojedincima, kako u Vojvodini tako i u Srbiji, upućujući im javni poziv da se uključe u borbu za uspostavljanje temelja europske, istinski demokratske, građanske, multietničke i dosljedno decentralizirane države zasnovane na vladavini prava«.
U »Subotičkoj inicijativi« se izražava nezadovoljstvo što »Vojvodina ni danas, poslije trogodišnje vladavine DOS-a, nema svoju punu ustavnu autonomiju sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću«, te se ističe zabrinutost što nakon posljednjih izbora za Skupštinu Republike Srbije »Vojvodina kao regija i manjinski narodi koji u njoj stoljećima žive nemaju u njoj niti jednog legitimnog predstavnika, po prvi put u povijesti zajedničkog življenja. U njoj nema niti jednog predstavnika regionalnih i manjinskih stranaka, kao ni predstavnika nacionalnih zajednica.«
APEL ZA POMOĆ: Prva vojvođanska konvencija je između ostalog uputila apel svim demokratskim snagama u Vojvodini da se ujedine i zajednički izađu na buduće izbore, kako bi se izborile za »punu afirmaciju autonomije Vojvodine«, a kao preduvjet za to navode nužnost »da vojvođanske stranke i njihovi lideri premoste međusobne netrpeljivosti i optuživanja, a u interesu ostvarivanja zajedničkih programskih ciljeva. Na kraju ovoga teksta stoji i kako se od međunarodne zajednice očekuje da »razumije, podrži i pospješi razrješenje vojvođanskog pitanja na demokratski način, odnosno, da pomogne da se Pokrajina, u skladu s njezinim strateškim interesima, razvija kao visokoautonomna i moderna europska regija u sastavu Republike Srbije kao države«.
Izaslanici konvencije iz Saveza vojvođanskih Mađara, Lige socijaldemokrata Vojvodine, Unije socijalista Vojvodine, Vojvođanskog kluba, te drugih političkih partija, nacionalnih vijeća i nevladinih organizacija, na tridesetogodišnjicu Ustava iz 1974. godine, složili su se i oko zahtjeva za raspisivanje izbora za Ustavotvornu skupštinu Srbije, koja bi donijela nov ustav i prihvatila Osnovni zakon Vojvodine koji je u proceduri pokrajinskog parlamenta. Kako se očekuje pomoć međunarodne zajednice, na konvenciju su bili pozvani i predstavnici međunarodnih organizacija te veleposlanstava.
PROŠLA VLAST IZNEVJERILA: Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak je tom prigodom istaknuo kako sudionici konvencije »ne traže državnu strukturu Vojvodine već samo pravo da odlučuju i upravljaju svojim sudbinama na najelementarniji način«, te dodao da će »Vojvođane moći ujediniti samo čvrsto pravilo za koje nije važno hoće li se zvati osnovni zakon ili ustav Vojvodine« te se osvrnuo na činjenicu da je dan prije Pokrajina dobila svoju zastavu. Nenad Čanak je istaknuo i da su vojvođanske stranke podržale reforme i DOS radi rušenja Slobodana Miloševića i da su naivno vjerovale da će se njegovim odlaskom položaj Vojvodine promijeniti.
Predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara József Kasza je na Prvoj vojvođanskoj konvenciji rekao da »nitko nema pravo izjaviti da treba ukinuti samostalnost Vojvodine. Nitko nema pravo zaradi centralističkih interesa Beograda svojatati Vojvodinu jer ona nije ničiji miraz. Vojvodina nije ni ‘čardaš’, niti ‘tancuj, tancuj’ već je jedini put i most prema Europi«.
József Kasza je potvrdio i da je bilo dojava da će »nezadovoljni građani« prekinuti ovaj subotnji skup, te je policijsko osiguranje oko Gradske kuće u Subotici bilo pojačano, ali incidenata nije bilo.
REAKCIJE I OSUDE: No, još istoga dana, kao i sutradan, uslijedile su osude održavanja Prve vojvođanske konvencije.
Pokrajinski odbor SPS-a ocjenjuje da »to može biti opasno izvorište unošenja nemira među žitelje Vojvodine i Srbije, međunacionalnih netrpeljivosti i sukoba«. Oni smatraju i da je riječ o »secesionističkim težnjama«.
Srpska radikalna stranka poručila je da će vojvođanska zastava trajati do pokrajinskih izbora kada će oni »vratiti crveno-plavo-bijelu srbijansku trobojku na sve dijelove Srbije«.
Demokratska stranka Srbije, koalicija Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije, Narodna demokratska stranka i Srpski narodni pokret »Svetozar Miletić« usvojili su u nedjelju zajedničku deklaraciju u kojoj se navodi da usvajanje državnih znamenja i simbola, priprema za usvajanje nacrta osnovnog zakona Vojvodine, kao i najava internacionalizacije pitanja položaja Pokrajine »predstavljaju izravan atak na državni integritet i nacionalni interes većinskog srpskog naroda u Pokrajini«