Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Au­to­no­mi­ja – jed­ni­ma želja, dru­gi­ma smet­nja

U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici u subotu je održana Prva vojvođanska konvencija – skup stranaka, organizacija i pojedinaca koji se zalažu za široku autonomiju Vojvodine, a tom prigodom je aklamacijom prihvaćen proglas pod nazivom »Subotička inicijativa«. Ovim dokumentom se njegovi potpisnici obraćaju »demokratski opredijeljenim političkim partijama, nevladinim organizacijama, udruženjima i pojedincima, kako u Vojvodini tako i u Srbiji, upućujući im javni poziv da se uključe u borbu za uspostavljanje temelja europske, istinski demokratske, građanske, multietničke i dosljedno decentralizirane države zasnovane na vladavini prava«.
    U »Subotičkoj inicijativi« se izražava nezadovoljstvo što »Vojvodina ni danas, poslije trogodišnje vladavine DOS-a, nema svoju punu ustavnu autonomiju sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću«, te se ističe zabrinutost što nakon posljednjih izbora za Skupštinu Republike Srbije »Vojvodina kao regija i manjinski narodi koji u njoj stoljećima žive nemaju u njoj niti jednog legitimnog predstavnika, po prvi put u povijesti zajedničkog življenja. U njoj nema niti jednog predstavnika regionalnih i manjinskih stranaka, kao ni predstavnika nacionalnih zajednica.«
APEL ZA POMOĆ: Prva vojvođanska konvencija je između ostalog uputila apel svim demokratskim snagama u Vojvodini da se ujedine i zajednički izađu na buduće izbore, kako bi se izborile za »punu afirmaciju autonomije Vojvodine«, a kao preduvjet za to navode nužnost »da vojvođanske stranke i njihovi lideri premoste međusobne netrpeljivosti i optuživanja, a u interesu ostvarivanja zajedničkih programskih ciljeva. Na kraju ovoga teksta stoji i kako se od međunarodne zajednice očekuje da »razumije, podrži i pospješi razrješenje vojvođanskog pitanja na demokratski način, odnosno, da pomogne da se Pokrajina, u skladu s njezinim strateškim interesima, razvija kao visokoautonomna i moderna europska regija u sastavu Republike Srbije kao države«.
    Izaslanici konvencije iz Saveza vojvođanskih Mađara, Lige socijaldemokrata Vojvodine, Unije socijalista Vojvodine, Vojvođanskog kluba, te drugih političkih partija, nacionalnih vijeća i nevladinih organizacija, na tridesetogodišnjicu Ustava iz 1974. godine, složili su se i oko zahtjeva za raspisivanje izbora za Ustavotvornu skupštinu Srbije, koja bi donijela nov ustav i prihvatila Osnovni zakon Vojvodine koji je u proceduri pokrajinskog parlamenta. Kako se očekuje pomoć međunarodne zajednice, na konvenciju su bili pozvani i predstavnici međunarodnih organizacija te veleposlanstava.
PROŠLA VLAST IZNEVJERILA: Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak je tom prigodom istaknuo kako sudionici konvencije »ne traže državnu strukturu Vojvodine već samo pravo da odlučuju i upravljaju svojim sudbinama na najelementarniji način«, te dodao da će »Vojvođane moći ujediniti samo čvrsto pravilo za koje nije važno hoće li se zvati osnovni zakon ili ustav Vojvodine« te se osvrnuo na činjenicu da je dan prije Pokrajina dobila svoju zastavu. Nenad Čanak je istaknuo i da su vojvođanske stranke podržale reforme i DOS radi rušenja Slobodana Miloševića i da su naivno vjerovale da će se njegovim odlaskom položaj Vojvodine promijeniti.
    Predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara József Kasza je na Prvoj vojvođanskoj konvenciji rekao da »nitko nema pravo izjaviti da treba ukinuti samostalnost Vojvodine. Nitko nema pravo zaradi centralističkih interesa Beograda svojatati Vojvodinu jer ona nije ničiji miraz. Vojvodina nije ni ‘čardaš’, niti ‘tancuj, tancuj’ već je jedini put i most prema Europi«.
    József Kasza je potvrdio i da je bilo dojava da će »nezadovoljni građani« prekinuti ovaj subotnji skup, te je policijsko osiguranje oko Gradske kuće u Subotici bilo pojačano, ali incidenata nije bilo.
REAKCIJE I OSUDE: No, još istoga dana, kao i sutradan, uslijedile su osude održavanja Prve vojvođanske konvencije.
Pokrajinski odbor SPS-a ocjenjuje da »to može biti opasno izvorište unošenja nemira među žitelje Vojvodine i Srbije, međunacionalnih netrpeljivosti i sukoba«. Oni smatraju i da je riječ o »secesionističkim težnjama«.
    Srpska radikalna stranka poručila je da će vojvođanska zastava trajati do pokrajinskih izbora kada će oni »vratiti crveno-plavo-bijelu srbijansku trobojku na sve dijelove Srbije«.
    Demokratska stranka Srbije, koalicija Srpskog pokreta obnove i Nove Srbije, Narodna demokratska stranka i Srpski narodni pokret »Svetozar Miletić« usvojili su u nedjelju zajedničku deklaraciju u kojoj se navodi da usvajanje državnih znamenja i simbola, priprema za usvajanje nacrta osnovnog zakona Vojvodine, kao i najava internacionalizacije pitanja položaja Pokrajine »predstavljaju izravan atak na državni integritet i nacionalni interes većinskog srpskog naroda u Pokrajini«

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika