Arhiv tekstova
Mala povijest nastanka jazza
Pisati o jazzu je vrlo teško, jer ova specifična vrsta glazbe ne poznaje nikakve okvire i klasične postavke ostalih glazbenih izričaja. Jedinstvena u ljepoti svoje improvizacije na određenu temu, jednostavno se nastavlja u trendovskim promjenama vremena u kojem nastaje. Od svog nastanka, negdje na granici 19. i 20. stoljeća, često se uzima 1900. godina, jazz je doživio svojevrsnu transformaciju početnog zvuka zasnovanog na glazbi američkih crnaca iz savezne države Louisiane i njezinog najpoznatijeg grada, New Orleansa.
Za razumijevanje nastanka glazbe koja će strelovitim brzinom, zasnovanoj prije svega na svojoj atraktivnoj, slobodnoj formi i pristupu prilikom muziciranja, te nesputanoj slobodi individualnog izraza, osvojiti cijeli planet ljubitelja »novog glazbenog izraza«, pokušat ćemo u najkraćim crtama predstaviti neke najvažnije segmente u fazama od samih početaka do danas.
TERMIN JAZZ: U posve karakterističnom duhu cijele priče o jazzu niti sama riječ, koja definira ovaj pravac, ne može se »uokviriti« u posve preciznu korijensku osnovu svog nastanka. Nekoliko je stručnih tumačenja, čiji se zastupnici pokušavaju izboriti za epitet najvjerodostojnijih, a koja se kreću od francuskog korijena iz riječi »Jaser« (brbljati – oblik razgovora između instrumenata), neki tvrde da je riječ modificirana iz buke razgovora vođenih u lokalima, gdje je uz žagor posjetitelja izvođena ova glazba, dok neki ovu riječ dovode u svezu s imenom izvjesnog Jesbo Browna. Na drugoj strani postoji i jedna antropološka teorija (Bomeman) po kojoj se jazzu pridaje seksualno značenje i da korijen vuče iz nekog zapadnoafričkog dijalekta.
NEW ORLEANS: Grad i okolica prijestolnice američke države Louisiane, koja je »otkupljena« od Francuske i njezinih doseljenika, smatraju se svojevrsnom »matičnom lukom« jazza (New Orleans je velika luka na moru op. a), u čijem je okruženju zbog specifičnosti multietničkog i kulturalnog miljea i znatno manje segregacije prema Afro-amerikancima, glazba pronašla svoj put »oslobođenja«. Opet zbog još jedne svoje druge specifičnosti, a to je ulična glazba različitih profila i usmjerenja, koja se »oduvijek« prakticirala na ulicama i otvorenim prostorima ovog lijepog južnjačkog središta, jazz je dobio priliku da izađe iz zatvorenog prostora barova u kojima je izvođen i na određeni način je »zrakom« inficirao cijeli svijet zaljubljenika u novu formu interpretacije i improvizacije glazbenih tema. Svoj istinski prodor u svijet jazz »doživljava« 1920. godine prelaskom oceana i dolaskom na europske prostore, koji se na obrnuto razmjerni način reflektira određenim periodom stagnacije na izvornom, američkom tlu, ali koja je, na svu sreću njegovih ljubitelja, ipak bila kratkog vijeka i jazz se nastavio razvijati sve do današnjih dana.
PET RAZDOBLJA RAZVOJA JAZZA:
1900. -1917. Period kada se rađa i razvija jazz (Stil New Orlean) – Rođenje Louisa Armstronga
1917. – 1935. Procvat i pad stila New Orlean i pojava solista, aranžera i velikih orkestara, te osnivanje prvih studija. – Prve snimke pod nazivom jazz (original Dixieland Jass Band)
1935. – 1943. Razvoj »swing« orkestara – Era Bennyja Goodmana (1935. g)
1943. – 1955. Razvoj novog stila »Bop«. Pojava fenomena »cool«
1955. – jazz današnjice – smrt saksofonista Charlija Parkera
BESMRTNA IMENA VELIKANA JAZZA: Uz ispriku svim stvarateljima i izvođačima ove improvizacijske glazbe, koji nisu spomenuti u ovoj maloj, kratkoj povijesti, neka imena se jednostavno moraju izvući: Jelly Roll Morton, Fletcher Henderson i Duke Elington (prvi veliki aranžeri), Jimmy Lanceford, Count Basie, Chick Webb, Cab Calloway (dirigenti orkestara), Dizzy Gilespie, Tadd Dameron, Charlie Christian kao i glazbenici modernog jazza poput Milesa Daviesa, Garryja Mulligana, Milta Jacksona, Johna Lewisa i mnogih drugih jednako velikih afirmiranih i manje znanih glazbenika.
g
