Arhiv tekstova
Odgovorno stvaranje budućnosti za djecu
Školovanje i predškolsko obrazovanje i odgoj na hrvatskom jeziku prvi puta je u Srbiji organizirano školske 2002/2003. godine. Poslije skoro tri godine nastavu na hrvatskom jeziku pohađa 119 učenika u pet subotičkih osnovnih škola. Tako u OŠ »Ivan Milutinović« u Subotici ima 36-ero djece u 3 odjela (prvi, drugi i treći razred), u OŠ »Matko Vuković« 41 učenik u 3 odjela (prvi, drugi i treći razred), u OŠ »Sveti Sava« 5 učenika u jednom odjelu (prvi razred), u OŠ »Matija Gubec« u Tavankutu 21 učenik u dva odjela (prvi i treći razred) i u OŠ »Vladimir Nazor« u Đurđinu 16 učenika u jednom odjelu (treći razred).
Izbornu nastavu iz predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture (dva sata tjedno) pohađa ukupno 204 učenika, uzrasta od prvog do osmog razreda u svim gore navedenim školama, kao i u OŠ »Pionir« u Starom Žedniku.
Nastava se izvodi uz pomoć udžbenika iz Republike Hrvatske (nakladnik »Školska knjiga«). Programi nastave na hrvatskom jeziku postoje od prvog do osmog razreda, a po novom reformiranom programu prilagođeni su za nastavu u prva tri razreda. Nastavu izvode učitelji koji su školovanje završili u Srbiji na srpskohrvatskom jeziku. Od ove školske godine dozvoljena je uporaba i udžbenika iz inozemstva, uz prethodnu suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta Republike Srbije. Učiteljima i nastavnicima pomažu pedagozi iz Republike Hrvatske, učiteljica Dobrila Puljić i profesorica književnosti Miranda Glavaš-Kul. Dio učitelja i odgojitelja, koji izvode nastavu na hrvatskom jeziku, obuhvaćen je jezičnim seminarima u organizaciji Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske. Nedavno su završili i doedukaciju u vidu više seminara koje je vodio profesor hrvatskog jezika i književnosti Petar Vuković, a u organizaciji Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.
ANGAŽIRANOST ZAJEDNICE: Pokretačku snagu ovog programa čine angažiranost i zainteresiranost hrvatske zajednice za obrazovanje na materinskom jeziku, koje predstavlja temelj očuvanja ali i razvijanja nacionalnog identiteta. Značajan prinos cjelokupnom razvoju programa prisutan je i od strane matične države. Pokraj ovih faktora treba istaknuti i dobru komunikaciju s Pedagoškim zavodom Vojvodine i Pokrajinskim tajništvom za obrazovanje i kulturu, kao i suradnju i razumijevanje lokalne samouprave te važeće zakonske propise.
Obrazovanje na hrvatskom jeziku postoji da pripadnike naše zajednice odgoji i naobrazi, osposobi za život i rad, kako bi aktivno sudjelovali u životu svoje i svih zajednica s kojima živimo. Komunikacija i suradnja s roditeljima kao i s mjerodavnim institucijama usmjerena je k razvoju cjelokupnog sustava obrazovanja. Vizija već započetog projekta sastoji se od ideje suvremenog obrazovanja koje počiva na integriranom planiranju, kvalitetnim nastavnim učilima, aktivnim metodama nastave i učenja i dobroj komunikaciji između nastavnika, učenika, roditelja, zajednice i matične države.
MALA BOSNA: U područnoj OŠ »Ivan Milutinović« u Maloj Bosni nastava na hrvatskom jeziku odvija se u dva odjela s ukupno 25-ero djece: 11-ero u prvom i 14-ero u mješovitom drugom i trećem razredu. Također, troje djece iz viših razreda pohađa izborni predmet – hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Učiteljice Marina Kovač i Sanja Dulić kažu kako su zadovoljne udžbenicima, za koje smatraju da adekvatno podržavaju nastavni plan i program, napominjući kako su određeni sadržaji obrađivani u kombinaciji s udžbenicima ove države, što je u skladu s nastavnom koncepcijom. Zahvalne su matičnoj državi na pomoći glede dobivanja besplatnih udžbenika i dodatnih sredstava poput časopisa za djecu »Smib«. Dijalekt u govoru djece ne vide kao problem, već smatraju kako će biti potrebno izvjesno vrijeme za usvajanje normi književnog jezika.
»Djeca brzo počinju prepoznavati razlike između dijalektalne ikavice i standardnog književnog jezika. S naše strane nema strogog ispravljanja dijalekta, to je postupni proces, djeca nastoje određene riječi zamijeniti ikavicom i potrebno ih je ponekad navesti na neku riječ. Takav oblik rada im leži i daje dobre rezultate. S druge strane, postoji i izborni predmet koji se zove ‘narodna tradicija’, u okviru kojeg se vrlo lijepo može raditi na njegovanju ikavice«, kaže Marina Kovač.
Učiteljice ističu kako su roditelji zadovoljni što su djecu upisali u odjele na hrvatskom jeziku. Od Hrvatskog nacionalnog vijeća očekuju kvalitetno odvijanje daljnjeg školstva na hrvatskom, posebice u višim razredima osnovne škole, da bi, kako kažu, i oni i roditelji znali za što su radili.
»Generalno je malo djece za upis u škole, prošle je godine u ovu školu upisano ukupno 27-ero djece od kojih je 11-ero pošlo u prvi razred na hrvatskom jeziku«, zaključuje učiteljica Kovač.
Opremljenost jedne od učionica računalima ukazuje na to kako je u tijeku i uvođenje izbornog predmeta koji podrazumijeva rad s računalima a pod nazivom ‘Od igračke do računala’, za što su se i učitelji putem tečajeva pripremali. Uključivanje u obrazovanje na hrvatskom jeziku učiteljice Kovač i Dulić smatraju izazovom te dokazom, kako je tako što moguće i da ono predstavlja osnovu normalnog suživota i tolerancije.
ĐURĐIN: Ravnateljica OŠ »Vladimir Nazor« u Đurđinu Ljiljana Dulić kaže kako u ovoj školi postoji jedan odjel na hrvatskom nastavnom jeziku – treći razred koji broji 16 učenika, a koji je prije tri godine prilikom formiranja predstavljao najbrojniji odjel u cijeloj školi. Također, troje djece, koja se nisu uspjela upisati u hrvatske odjele protekle dvije godine, pohađaju predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.
»Protekle dvije godine nismo uspjeli formirati nove odjele. Iako je od dužnosnika u Pokrajini sugerirano da se spajaju odjeli, roditelji nisu prihvatili tu opciju, mala brojnost nas je limitirala da ne otvorimo zasebne odjele. U predškolskom odjelu, koji postoji pri našoj školi, imamo ove godine 18-ero djece, i moguće je da među njima bude odgovarajući broj djece za formiranje novog hrvatskog odjela. U matičnoj državi su se potrudili da motiviraju djecu na razne načine, nabavljeni su udžbenici i određen broj časopisa, čak i korištenih udžbenika od drugih autora koji se nastavno ne obrađuju u trećem razredu, ali koji u značajnoj mjeri potpomažu rad nastavnika s djecom. Sve to, iako skromno, osigurava funkcioniranje nastave na zadovoljavajućoj profesionalnoj razini«, kazala je Dulić.
Ravnateljica napominje kako učenici u hrvatskim odjelima redovito čitaju dječji podlistak »Hrcko«, te da škola s listom prakticira dobru suradnju. Hrvatski odjel ove škole nedavno je posjetio i generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Davor Vidiš, a tada su mu djeca priredila izvedbu igrokaza. Po riječima Dulićeve, konzul je iskazao zadovoljstvo akcentom i naglaskom djece hrvatskog odjela. Dulić je u razgovoru istaknula i veliku pomoć učiteljice iz Hrvatske Dobrile Puljić.
Ravnateljica Dulić očekuje da će se pitanje obrazovanja u višim razredima osnovne škole početi rješavati, pri čemu smatra da će se udžbenici lako nabaviti. Također se nada kako organiziranje nastave u višim razredima na hrvatskom jeziku, neće biti lokalizirano na jednu gradsku školu, što u gradskim okvirima nije loša opcija, ali za prigradska naselja ovakvo se rješenje komplicira pitanjem prijevoza.
Atmosfera u kolektivu je, kaže ravnateljica, sasvim normalna, a brojnost upisane djece je odraz informiranosti roditelja i njihovih osobnih afiniteta. Briga, koja vlada među pojedinim roditeljima, a tiče se pitanja – što dalje s nastavom poslije četvrtog razreda, jedna je od mogućih zapreka pri upisu djece u hrvatske odjele.
»Nastava se odvija korektno i uspješno s obzirom da su ovo počeci obrazovanja na hrvatskom jeziku. Na satovima sve više i bolje govorimo hrvatskim jezikom iako se doma uglavnom govori dijalektalnom ikavicom. Veoma sam zadovoljna radom, kao i brigom o nama od strane HNV-a i Republike Hrvatske. Nastavnih sredstava imamo dovoljno, slična je situacija kao i u odjelima na srpskom jeziku, jedino je ponekad problem lektira, ali i to uspijevamo riješiti«, ističe učiteljica trećeg razreda hrvatskog odjela u ovoj školi Verica Farkaš.
g
