Arhiv tekstova
Oproštaj od najvećeg poglavara, najmanje države
Polaganjem lijesa s posmrtnim ostacima Pape Ivana Pavla II. u zemlju u kripti papa ispod bazilike svetog Petra prošloga se petka, 8. travnja, završila najveća pogrebna svečanost za ijednog od dosadašnja 263 nasljednika sv. Petra, koja je okupila oko dva milijuna ljudi u Rimu, među kojima i dvjestotinjak svjetskih dostojanstvenika i dužnosnika, te oko tri milijarde ljudi pred TV ekranima diljem svijeta. Bilo je postavljeno čak 27 divovskih TV ekrana na ulicama i trgovima blizu Vatikana i na mjestima okupljanja kao što su Koloseum ili »šatorski grad« na lokaciji Tor Vergata u predgrađu Rima. Za ophodnju Rimom bilo je angažirano više od 15.000 vojnika i pripadnika policije, a o cijeloj svečanosti izvještavalo je čak 3.500 akreditiranih novinara pri Vatikanu. Najveći sprovod u povijesti stajao je oko šest milijuna eura.
POGREBNA SVEČANOST: Nakon mise, koja je trajala oko dva i pol sata, jednostavan lijes od čempresova drveta s urezanim slovom M koje simbolizira Djevicu Mariju odnesen je s crvenog tepiha ispred oltara i unesen kroz glavna vrata bazilike, da bi poslije ponovno bio iznesen kroz vrata svete Marte, na ramenima nosača Papinske stolice, do kripte. Tu je održana polusatna ceremonija te je najprije čempresov lijes stavljen u pocinčani, a taj zatim u lijes od orahovine. Drveni lijes bio je prije toga povezan crvenim vrpcama i zapečaćen Papinim i vatikanskim pečatima. Isto tako je zapečaćen i onaj od orahova drva.
U prisutnosti kardinala kamerlenga Eduarda Martineza Somala, lijes je položen u zemlju u kripti na mjestu na kojem je prethodno počivao Ivan XXIII., čiji su ostaci nakon beatifikacije 2000. prebačeni u baziliku. Grob Ivana Pavla II. nalazi se u neposrednoj blizini prvoga pape, svetog Petra, i dvojice njegovih prethodnika, Pavla VI. i Ivana Pavla I.
Uz Papu je u lijes postavljena i olovna tuba s njegovom biografijom i komemorativnim medaljama koje je dobio za vrijeme svojeg pontifikata.
Trg svetog Petra svim je hodočasnicima, koji su izravno željeli nazočiti pogrebu, bio otvoren u 7 sati ujutro. Svečanost pogreba počela je u 10 sati misom u bazilici sv. Petra, prije koje su se na svim rimskim crkvama oglasila zvona.
GLEDA NAS I BLAGOSLIVLJA: Na početku svečane mise dirljivu je homiliju održao dekan Kardinalskog zbora Joseph Ratzinger, podsjetivši na sva razdoblja života Ivana Pavla II. Njemačkog je kardinala je više puta prekidalo nekoliko stotina tisuća vjernika na Trgu svetog Petra višekratno poklicima da se Ivana Pavla II. treba smjesta proglasiti svecem.
Trg svetog Petra i Via della Conciliazione, ulica koja vodi prema trgu, bili su more crveno-bijelih poljskih zastava, jer se od svojeg sunarodnjaka došlo oprostiti čak milijun Poljaka, ali su se u masi isticale i druge zastave, pa i hrvatske.
»Papa nas gleda i blagoslivlja«, rekao je Ratzinger tijekom homilije i podsjetio kako je Papa posljednji put htio udijeliti blagoslov Urbi et orbi, premda je bio jako bolestan, sa svojeg prozora na Trgu sv. Petra.
Sada »možemo biti sigurni da nas naš ljubljeni Papa gleda s prozora Očeve kuće, vidi nas i blagoslivlje nas«, rekao je Ratzinger i posebno naglasio ljubav koju je Ivan Pavao II. osjećao prema mladima, koje je smatrao ponosom Crkve. Istaknuvši da je Sveti Otac ostao svećenik do kraja, Ratzinger je spomenuo pretposljednju knjigu Ivana Pavla II. »Ustanite, idemo!« kojom je probudio »umornu vjeru i kazao nam, svima i danas, da trebamo hodati u vjeri«.
Nakon završetka svete mise, lijes s posmrtnim ostacima Ivana Pavla II., uz klicanje popraćeno dugim i gromkim pljeskom, odnesen je s Trga sv. Petra kako bi 263. papa mogao biti smješten u svoje posljednje počivalište pod bazilikom svetog Petra.
NAJVIŠI SVJETSKI UZVANICI: Petnaest kraljeva, kraljica, prinčeva ili velikih vojvoda, 44 predsjednika, 25 premijera i oko 120 drugih političkih te vjerskih velikodostojnika nekršćana sudjelovalo je na posljednjem ispraćaju Svetoga Oca. Ujedinjene narode predstavljao je glavni tajnik Kofi Annan. NATO je predstavljao glavni tajnik Jaap de Hop Scheffer, a Europsku uniju predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, te trenutačni predsjedatelj EU premijer Luxembourga Jean-Claude Juncker i predsjednik Europskog parlamenta Josep Borrel.
Pogrebu su prisustvovali najviši dužnos
nici europskih zemalja, zatim sjeverne, srednje i južne Amerike, Afrike, Azije, te Australije.
Prvi put u povijesti pogrebu jednog pape nazočio je i jedan američki predsjednik, George Bush, i to s dvojicom bivših predsjednika, svojim ocem Georgeom Bushom i Billom Clintonom.
Bilo je u uočljivo da su izostali predstavnici Kine. Kineske vlasti imenuju biskupe jer ne žele to prepustiti Vatikanu, no uz službenu, postoji i tajna Crkva vezana uz Svetu Stolicu koja je redovita meta represije vlasti.
No, diljem svijeta i pravoslavci, muslimani, budisti, hinduisti te Sikhi pridružili su se rimokatolicima na svečanim misama u čast Pape koji je bio nadasve hvaljen zbog zbližavanja s drugim vjeroispovijestima.
Najviše se pak ljudi na jednome mjestu, izuzev u Vatikanu, okupilo u Poljskoj, rodnoj zemlji Ivana Pavla II. Gotovo milijun poljskih vjernika okupilo se večer prije pogreba, 7. travnja, u Krakovu na misi u počast Papi Ivanu Pavlu II.. Vjernici su prisustvovali misi održanoj na platou Blonia gdje je Papa slavio misu za svog posljednjeg posjeta Poljskoj u kolovozu 2002. pred tri milijuna vjernika.
I dok je Poljska pojeftinila željeznički promet kako bi što više Poljaka ispratilo Papu u Vatikanu, talijanski su hotelijeri i drugi ugostitelji cijene svojih usluga povećali višestruko, ne želeći izgubiti veliki profit.
HRVATSKA S PAPOM: Hrvatsku su na svečanom pogrebu u Vatikanu predstavljali predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader. Hrvatski predsjednik Stipe Mesić bio je smješten na Trgu svetog Petra u drugom redu iza talijanskog predsjednika Carla Azeglia Ciampija, što se smatra vrlo važnim znakom za vatikanski protokol.
»Bio je to najveći pogreb u povijesti, za velikoga Papu koji je to sigurno zaslužio«, rekao je predsjednik Stjepan Mesić hrvatskim novinarima.
»On je proživio svoj život i izvršio svoju misiju, otvorio je mnoge procese i mislim da je u miru umro«, rekao je hrvatski predsjednik. Dodao je: »Započeo je svoj pontifikat s porukom ‘Ne bojte se’, a završio s ‘Veselite se’. Vidjeli ste ovu razdraganost naroda koja se miješala s tugom, jer je Papa učinio jako puno, ne samo za narode u Europi, nego i za cijeli svijet«, dodao je Mesić.
Glede odnosa Ivana Pavla II. prema krizi u bivšoj Jugoslaviji Mesić je rekao kako je Papa jako puno učinio za Hrvatsku.
»Ja nisam dakako želio biti posljednji državnik kojega je primio Sveti Otac, no tako se dogodilo. Meni je to i ponos i čast, ali je to i određeni simbol prijateljstva i vjernosti Ivana Pavla II. prema Hrvatskoj«, kazao je hrvatski premijer Ivo Sanader okupljenim hrvatskim novinarima rekavši da se Papa i prilikom tog posljednjeg susreta »zanimao za budućnost Hrvatske i kako stojimo u procesu približavanja Europskoj uniji«.
Na pitanje kako se osjećao tijekom pogreba, Sanader je rekao da je vjerojatno imao iste osjećaje kao i svi ostali tijekom mise, kao vjerojatno i oni koji su sve pratili preko TV ekrana. »Bio sam s jedne strane tužan što je otišao veliki čovjek i vjerni prijatelj Hrvatske, a s druge strane sam bio veseo jer znam da mi vjernici vjerujemo da
postoji drugi život i da je Papa danas tamo. Ti su osjećaji bili zaista izmiješani«, rekao je Sanader.
U Hrvatskoj su služene brojne mise u čast preminulom Papi, zvonila su zvona i katoličkih i pravoslavnih crkava, a u izravnom se televizijskom prijenosu pratio svečani pogreb u Vatikanu. Brojni su se vjernici uputili u Vječni grad, no oni preostali, zatvarali su svoje trgovine u vrijeme svečanog pogreba, a najmlađi su u svojim školama imali sate posvećene Papi.
PRIPREME ZA IZBOR NOVOG PAPE: Kardinali će od 18. travnja birati novoga papu. Za ubacivanje listića s imenima kandidata za novog papu u Sikstinskoj su kapeli pripremljene tri, umjesto dosadaš-nje dvije, posude, a ni peć od lijevanog željeza u kojoj će se listići paliti nije ona s konklave 1978. na kojoj je izabran Ivan Pavao II.
Prema apostolskom Ustavu (Universi dominici gregis) koji je za izbor pape 1996. donio Ivan Pavao II., uz dvije posude za ubacivanje glasova dodana je i treća, namijenjena kardinalima s pravom glasovanja koji zbog bolesti neće moći iz sobe doći u Sikstinsku kapelu. Dom svete Marte (ili Domus Sanctae Martae) unutar vatikanskih zidina ima 106 apartmana, 22 jednokrevetne sobe i jedan posebni apartman. U ovome će domu stanovati kardinali dok ne izaberu novoga papu. Na ulasku u Sikstinsku kapelu svi će kardinali biti pregledani kako ne bi sa sobom imali mobitele ili druge elektronske naprave.
Predstoji im glasovanje, a rezultate njihova rada vjernici će pomno pratiti na glavnome trgu čekajući bijeli dim i novog vjerskog poglavara.
Teško će biti zamijeniti Papu koji je povećao broj Katolika za svojega pontifikata čak za četvrtinu, koji je pokazao otvorenost Katoličke crkve prema drugim vjerskim zajednicama i javnosti uopće, a istodobno nepokolebljivo branio tradicionalna crkvena učenja. g
