Arhiv tekstova
Trnovit put do obećane zemlje
Prošloga tjedna Novi Sad je posjetilo izaslanstvo Vlade Srbije, u čijem sastavu su bili: potpredsjednik Vlade Miroljub Labus, ministrica poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ivana Dulić-Marković i Tanja Miščević iz Kancelarije za pridruživanje EU. Posjet je ostvaren u okviru višemjesečne kampanje »Europa kuca na tvoja vrata«. Cilj kampanje, koja ima informativno-edukativni karakter, kako je rekao Labus, je da predstavnici države, koji su izravno uključeni u proces pridruživanja naše zemlje Europskoj uniji, kroz sredstva javnog informiranja i susrete s građanima, objasne kako funkcionira EU, zašto je za Srbiju značajno da ubrzanim koracima nastavi putem k Europi, te kako će se proces odraziti na standard i svakodnevni život građana, a posebice poljoprivrednika.
Novi Sad je treći grad koji je izaslanstvo posjetilo, a tu su priliku ranije imali građani, predstavnici lokalne samouprave, poljoprivrednici i studenti Bora i Kraljeva. Kampanja se nastavlja dalje.
Nakon posjeta predstavnicima lokalne samouprave Novog Sada i susreta s gradonačelnicom Majom Gojković (SRS), potpredsjednik Vlade Miroljub Labus i ministrica Ivana Dulić-Marković održali su sastanak s vojvođanskim poljoprivrednicima. Susret s gradonačelnicom protekao je iza zatvorenih vrata za novinare, a s obzirom da nakon susreta Maja Gojković nije održala konferenciju za tisak, javnost je ostala uskraćena za izjave, odnosno stav i mišljenje čelnika novosadske lokalne vlasti o razgovoru koji su vodili s visokim dužnosnicima srbijanske vlade. Ipak, uspjeli smo saznati kako su razgovarali o tome što za građane znači priključenje EU, kako vlast na lokalnoj razini treba upravljati i kako regulirati naknade za usluge javnih poduzeća, te o pitanjima obrazovanja i Bolonjskoj deklaraciji.
REFORMA POLJOPRIVREDE – SLOBODNO TRŽIŠTE: Vojvođanski poljoprivrednici pokazali su veliko zanimanje za stanje u politici Srbije i Crne Gore, od čijeg djelovanja ovisi i njihova budućnost. Predviđeno vrijeme za susret s poljoprivrednicima bilo je nedovoljno, te je potpredsjednik Vlade Labus najavio novi sastanak, kako nitko ne bi ostao uskraćen za odgovore na brojna pitanja.
S obzirom na kompliciranost i glomaznost Zajedničke poljoprivredne strategije (CAP) Europske unije, buduća zadaća reforme poljoprivrede SiCG je ogromna i, po riječima ministrice Ivane Dulić-Marković, sastoji se iz tri faze. U prvoj etapi reforme država ima cilj reformirati sustav carinske zaštite i domaćih subvencija, tako da će država ubuduće imati sve manje i manje utjecaja na izbor kultura koje će poljoprivvrednici gajiti. To će poljoprivrednicima omogućiti da slobodno prate potrebe tržišta i odgovore na način koji njima i njihovoj situaciji najviše odgovara. Naime, devet od deset novih članica EU primjenjuje sustav jednostavnog plaćanja po hektaru bez obzira koju kulturu sijali, što znači da proizvođač preuzima potpunu odgovornost za svoju proizvodnju. Ovaj princip je u potpunom suglasju s tržišnom ekonomijom koja vlada u zemljama članicama EU i u skladu je s »copenhagenškim kriterijima«.
Predstavnici petnaest zemalja EU su 1993. godine u Copenhagenu uspostavili, za to vrijeme radikalne promjene, koje se tiču standarda i kriterija koje bi zemlje oslobođene od komunističke demagogije trebale usvojiti, kako bi im EU postala nova kuća. »Copenhagenški kriterij« sadrži političke ciljeve – uspostavljanje demokracije, vladavine prava, zaštitu prava manjina – te tri ekonomska kriterija koji se odnose na poljoprivredu ali i na svaki drugi sektor. Prvi kriterij je stvaranje i funkcioniranje tržišne ekonomije, koja bi bila sposobna integrirati se u tržišne ekonomije ostalih zemalja, što je i najveći izazov za poljoprivredu. Kako je rekla Ivana Dulić-Marković, Srbija već sada ima proizvode koji su konkurentni na nekim tržištima, ali je poljoprivreda Srbije, kada je riječ o produktivnosti, efikasnosti i kvaliteti proizvoda, u zaostatku za europskim konkurentima.
POLJOPRIVREDNICI PRED IZAZOVOM: Sposobnost da se izdrži konkurencija, tako da ekonomija države ne bude uništena poplavom uvozne robe u trenutku pridruživanja velikom slobodnom tržištu, jest drugi ekonomski kriterij i u skladu s ovim Vlada ima važan cilj – podići standarde kvalitete i sigurnosti, tako da se borimo kvalitetom a ne cijenom.
»Kada budemo izloženi međunarodnoj konkurenciji a manje domaćem tržištu i intervencijama Vlade, poljoprivredni proizvođači će sami uvidjeti kako su s nekim proizvodima konkurentni a s drugima ne, što rezultira povećanjem proizvodnje jednih a smanjenjem proizvodnje drugih proizvoda, dok će za neke proizvode sami poljoprivrednici utvrditi da su na gubitku, ukoliko ih proizvode, pa ćemo ih uvoziti«, kazala je Dulić-Marković.
Treći kriterij se odnosi na prilagođavanje cijelom setu pravila EU i praksi, što znači da trebamo usuglasiti, donijeti i provoditi zakone, pravila i procedure po kojima EU funkcionira. Zakonski standardi za poljoprivredu su opsežni jer obuhvaćaju sve, od zdravlja životinja i biljaka, sigurnosti hrane, do obilježavanje hrane i zaštite potrošača. Bez donošenja i provođenja ovih zakona Srbija neće dobiti prolaz na EU tržište. Prije nego li Srbija pristupi EU i raspodjeli agrarnog proračuna Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU od 40 milijardi eura (koji predstavlja polovicu cjelokupnog zajedničkog budžeta), nema obvezu primjenjivati CAP, ali mora razviti i testirati različite mehanizme, rekao je Labus.
Postavlja se pitanje, kako će se naš poljoprivrednik, koji je stekao višegodišnju naviku sijati jednu kulturu i za nju od države dobivati (a kad dobiva, to je druga priča) osigurana i određena sredstva bez potrebe da izlazi na slobodno tržište, snaći u novim vremenima u kojima vladaju bezosjećajni zakoni novca, odnosno slobodnog tržišta u kojem postoje principi konkurencije zasnovani na kvaliteti i konkurentnoj cijeni? Na ovaj ili onaj način mnogi poljoprivrednici, koji su bili na sastanku, pitali su upravo to i ministricu Dulić-Marković i potpredsjednika Vlade Miroljuba Labusa. Odgovor će, kako su rekli predstavnici vlasti, doći postupno kako se reforme budu odvijale, a država će sve učiniti kako bi pomogla poljoprivrednicima da se prilagode novonastalim vremenima. Ta pomoć će se u prvo vrijeme ogledati u smanjenju subvencija i njihovom usmjerivanju k investicijama (bespovratna sredstva, krediti, subvencije inputa) odnosno ulaganjima, koja bi trebala poljoprivredu u Srbiji učiniti profitabilnijom. U drugoj fazi reforme subvencije inputa će se postupno smanjiti, a programi dodjele bespovratnih sredstava će se povećati, te će veza između podrške Vlade i odluke proizvođača što da proizvodi, oslabiti.
I, u trećem dijelu promjena, koji će se završiti priključenjem Srbije EU, Srbija će biti spremna prihvatiti sustav podrške Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) EU i sudjelovanje u raspodjeli agrarnog budžeta EU, a koji podrazumijevaju sustav plaćanja po hektaru i, također će biti vezani za različite kriterije zaštite životne sredine, koja je trenutačno u EU na niskom stupnju razvijenosti.
SVIJETLA BUDUĆNOST?: Susret predstavnika republičke Vlade sa studentima protekao je u neformalnoj i opuštenoj atmosferi kino dvorane Filozofskog fakulteta. Običan razgovor, kako je Miroljub Labus nazvao dio akcije »Europa kuca na tvoja vrata«, u kojem se sreće sa studentima započeo je zaključcima istraživanja, koje je Vlada interno provela, o stavovima građana Srbije u vezi s priključenjem naše zemlje EU.
Rezultati pokazuju, na iznenađenje samog Labusa, kako je rekao, da su mladi najskeptičniji, najmanje vjeruju u pozitivni ishod priključenja EU, kako se plaše da ne izgubimo identitet, dok njihovi roditelji, pak, misle suprotno; vjeruju u boljitak nakon priključenja, smatraju kako ćemo mnogo dobiti pristupanjem europskoj obitelji, očekuju taj moment kako bi mogli pozitivno djelati u korist svoje djece.
Ono što je potpredsjednik Vlade naglasio jest da pitanje priključenja Srbije EU nije pitanje samo jedne političke stranke, niti aktualne Vlade, već je ono naša zajednička stvar koja se tiče svakog pojedinca. Nije vezana samo za jedan mandat političara na svim razinama vlasti, jer se dešava u dugom vremenskom periodu neovisno od trajanja mandata političara, pa mnogi moraju sudjelovati u tom procesu, zaključuje Labus.
Govoreći o razlozima nestabilnosti Vlade, zbog koje se značajni čimbenici Europske unije dvoume, potpredsjednik Vlade Labus napravio je analogiju organizacije aktualnog tima Vlade i našeg najboljeg košarkaškog tima. Naime, pita se Labus, zašto naš politički tim ne funkcionira baš najbolje, a košarkaški tim funkcionira odlično? Pa zato što, kaže Labus, košarkaški tim ima cilj – dobro igrati i pobijediti – pritom su organizirani i poštuju poznata pravila igre po kojima se isključuju oni igrači koji igraju grubo i nefer, dok političari imaju cilj – priključiti Srbiju EU – ali bez organizacije i poznatih pravila igre, pa grubi igrači umjesto da budu isključeni postaju glavni. Po njegovim riječima, s obzirom da nemamo naša pravila, jer smo ratovima izlazili iz dugogodišnjeg socijalizma, kada pristupimo EU, morat ćemo usvojiti njihova pravila. Labus smatra kako se politika SiCG ne treba zasnivati na socijalnoj pomoći, već da država treba stimulirati hrabre ljude, one koji znaju što hoće, koji imaju ideje, koji stvaraju i vuku zemlju naprijed, što do sada nije radila.
Pokraj političkih, ekonomskih i pravnih uvjeta na putu k Europi neophodno je da ljudi promijene stavove, da budu otvoreni prema promjenama, da se prilagođavaju novim tendencijama, da se uključuju u suvremene tjekove, kaže Labus, i dodaje kako nemamo vremena za gubljenje, budući da su susjedne zemlje već potpisale Studiju o izvodljivosti, a mi nismo.
Međutim, još jedan korak naprijed smo učinili krajem prošloga tjedna, jer su predsjednik SiCG Svetozar Marović i predsjednici i premijeri obje republike, a u nazočnosti visokog predstavnika Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javijera Solane, potpisali Sporazum o izmjeni Ustavne povelje državne zajednice SiCG, odnosno riješili problem legitimiteta sadašnjeg saziva parlamenta Državne Zajednice.
Predaja (ili isporučivanje) policijskog generala Sretena Lukića Haškom sudu također je pozitivno ocijenjena u inozemstvu, što je poboljšalo sliku suradnje ove zemlje s međunarodnim institucijama.
SLOBODNE PROCJENE: Labus smatra da ćemo u EU ući onda kad i Hrvatska, ali tek za 5, 6 ili 7 godina, odnosno 2012. godine, no prije Turske. Prije toga, kaže Labus, trebamo do 12. travnja izručiti generala Nebojšu Pavkovića Haškom sudu, što će se i dogoditi, sa sigurnošću tvrdi potpredsjednik Vlade. Po njegovim riječima, Pavković se nalazi negdje u zemlji, jer da nije u zemlji, kako bismo svijetu objasnili da je Pavković izašao iz zemlje?! Dakle, 18. travnja će nam europski komesar za proširenje EU Oli Ren priopćiti odluke komesara Europske komisije o pitanju spremnosti Srbije za potpisivanje Ugovora o stabilizaciji, što na prvom mjestu znači suradnju sa susjedima kroz koju ćemo pokazati jesmo li spremni na priključenje EU. Nakon ovog koraka dolazi potpisivanje Ugovora o pridruživanju, a njime osiguravamo izvoz naših proizvoda u zemlje EU.
Kada potpišemo Ugovor o stabilizaciji i priključivanju, jedan od prvih zadataka, koji najviše interesiraju mlade ljude, svakako je pojednostavljenje viznog režima, odnosno stavljanje naše zemlje na takozvanu bijelu šengen listu. Jer, ako Europa hoće biti otvorena za nas i da mi budemo otvoreni za nju, tada granice moraju, ne samo za robu već i za ljude, biti otvorene. Naš interes, kako je rekao Labus, je da ostanemo otvoreni, ako se promatra filozofski aspekt tog pitanja, a pragmatički promatrano trebamo razvijati izvoz i uvoz robe, jer je to mogućnost koju dobivamo priključenjem EU. g
