Značaj duhovnih korijena
NOVI SAD – Čelnici pravoslavne i Rimokatoličke crkve u Srbiji i Crnoj Gori zauzeli su se za duhovno ujedinjenje Europe na principima kršćanstva.
Na konferenciji za novinare, održanoj u utorak poslije sastanka predstavnika dvije crkve u Vladičanskom dvoru u Novom Sadu, priopćeno je kako dvije crkve dijele zajedničku odgovornost za duhovnu obnovu jugoistoka Europe, a u kontekstu obnove čitavog europskog kontinenta.
Na sastanku su bili nazočni članovi Sinoda Srpske pravoslavne crkve i Biskupske konferencije u SiCG, a predvodili su ih patrijarh srpski Pavle i beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar. Episkop bački Irinej izjavio je kako Crkva kao realne životne činjenice uvažava ekonomske, političke i civilizacijske norme koje vladaju svijetom, ali da »ne može prihvatiti monopol materijalističkog i eksploatatorskog pristupa i postojanje ljudiprvog i drugog reda«.
»Naglasili smo značaj kršćanskih i duhovnih korijena i izvora cjelokupne europske kulture i njenoga bića. Vizija buduće ujedinjene Europe je objedinjena u jedinstvu različitosti tradicija i kultura, u kojoj će obje crkve dati svoj puni doprinos«, rekao je Irinej.
On je istaknuo kako kršćanstvo prihvaća postojanje Europljana koji ne žele biti religiozni i da ih smatra svojom braćom, i dodao da obje crkve s negodovanjem odbacuju sve optužbe za klerikalističke težnje.
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar citirao je riječi Pape Ivana Pavla Drugog da Europa predstavlja »jedna pluća s dva krila«, koja trebaju biti ujedinjena u duhu ljubavi i istine.
»Sve drugo, što znači različitost obreda ili kulture, nije suštinsko. S obzirom na to da je kršćanstvo dalo identitet Europi, u tom duhu svi trebamo živjeti i radiiti«, rekao je Hočevar.
Razgovori dva crkvena izaslanstva nastavljena su i tijekom poslijepodneva, a u 18 sati predstavnici obje crkve bile su nazočne bogosluženju u Rimokatoličkoj katedrali »Imena Marijina«, koju je služio nadbiskup Stanislav Hočevar.
Ranije istoga dana, u Sabornoj crkvi u Novom Sadu patrijarh Pavle je služio Svetu arhijerejsku liturgiju. Beta