Arhiv tekstova
Nastavak reformi
Provođenje reformi nastavio je i Josip II., sin Marije Terezije. Seljačka davanja za vrijeme njegove vlasti nisu smjela premašiti 30 posto seljačkih prihoda. Seljak je postao zakupnik vlastelinove zemlje i mogao se s nje odseliti. U Vojnoj krajini kućne su zadruge postale vlasnici zemlje koju obrađuju. Godine 1781. izdao je Patent o vjerskoj snošljivosti kojim je izjednačio sve vjeroispovijesti u Habsburškoj Monarhiji. Godine 1782. zatvorio je samostane Katoličke crkve koji nisu obavljali prosvjetnu ili medicinsku službu.
I Josip II. poticao je gradnju cesta. Budući da je stara Karolinška cesta bila loša, mjestimice strma i nesigurna za putovanje izgrađena je nova cesta, koja je prema Josipu II. nazvana Jozefinska cesta. Ona je uzdigla značenje Karlovca s jedne te Bakra i Senja s druge strane, ali i omogućila razvoj trgovačkoga staleža u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini.
REFORMIRANJE UPRAVE: I Josip II. reformirao je upravu. Podijelio je Ugarsku i Hrvatsku u deset okruga i ukinuo županijski sustav, te odredio da se u upravi i sudstvu govori i piše njemačkim jezikom što je izazvalo otpor plemića, ali i nacionalno svjesnoga građanstva, koje je tražilo upotrebu narodnoga jezika.
Pred smrt je, skrhan bolešću i suočen s otporom reformama, ukinuo sve patente koje je proglasio, izuzev Patenta o vjerskoj snošljivosti i Patenta kojim je ukinuo osobnu zavisnost kmeta o feudalcu.
POLOŽAJ CRKVE: Premda je Marija Terezija bila pobožna, nije imala obzira prema Crkvi i za vrijeme njene vladavine odnosi između države i Crkve naglo su se zaoštrili. No, ona je taktičnošću i razboritošću uspjela provesti zamisli u djelo: zabranila je osnivanje novih samostana i povećanje crkvenoga posjeda; nad crkvenim dobrima uvela je državnu kontrolu; zabranila je polaganje redovničkih zavjeta prije navršene 24. godine života; ograničila je broj svetkovina i procesija, a svećenici su odgajani da budu odani državni službenici. Josip II. radikalizirao je provedbu reformi i nastojao je potpuno provesti vjersku toleranciju i Crkvu potpuno podrediti državnoj vlasti. Kult Bogu morao se iskazivati prema odredbama dvora; ograničen je broj procesija, zabranjena su hodočašća i reduciran je broj ukrasa u crkvama. g
