Arhiv tekstova
Poduzetnički rubikoni
Nitko ne zna koliko nas je socijalizam uljuljkao. Nitko ne zna koliko je totalitarna ideologija izvitoperila našu svijest i koliko je socijalizam uspio u svom temeljnom planu – stvoriti novoga čovjeka. Svakodnevno nas hlade tuševi iz zemalja zapadne demokracije, danas Europske unije: na valja nam ovo, ne valja nam ono; zakoni ne potiču poduzetnike, poduzetnici se osjećaju nesigurni u vašem okruženju… Nama se čini da je kapitalizam koji ulazi u našu zajednicu okrutan – dok smo ga gledali iz socijalizma činio nam se savršen; ili smo mi stvorili okrutni tranzicijski kapitalizam, koji ne počiva na poduzetništvu već na tajkunizaciji.
Želju za osnivanjem vlastite tvrtke ubile su mnogima neizmjerne birokratske začkoljice, nameti i propisi kojima nitko ne vidi smisla, osim da sekiraju i ono malo poduzetničkog, vitalnog gospodarskog sloja koji proizvodi novu vrijednost. Mudre domaće hotelske spavadžije, koje misle da zbog nekoliko noći provedenih u hotelu mogu biti podministri hotelijerstva, odredili su pravila igre. Malo pismeniji od njih pomislili su, ako se već ne usudim uputiti u rijeku poduzetništva, mogu poduzetnicima dati savjet, što me košta. I hrvatsko su knjiško tržište devedesetih preplavile knjige poduzetničkih analfabeta. Mnogi su od njih pisali i udžbenike iz gospodarskih predmeta iz kojih su gimnazijalci i ekonomisti učili o poduzetništvu – rezultati su vidljivi na svakom koraku.
KJNIGE O PRIVATNOM PODUZETNIŠTVU: Međutim, posljednjih se godina, nakon mudre stagnacije izdavaštva na tom polju na prijelazu milenija, pojavljuju knjige koje prilično suvislo objašnjavaju privatno poduzetništvo, temelj zapadne civilizacije. Dok su domaći autori nekoliko godina ranije nizali blasfemije, veće ili manje, sada su, stisnuti moćnom prevodilačkom artiljerijom, počeli pisati suvislo ili su postali ideolozi euroskepticizma. Napravit ću, jamačno, loš izbor i preskočiti neka vrijedna djela. Nenamjerno, dakako.
Daleko bi nas odvelo analiziranje svake knjige; – u njima, zapravo piše isto: kapitalistički mislioci jednostavnim stilom prezentiraju nužna znanja o upravljanju ljudskim resursima. Time razbijaju bauk kapitalizma koji kruži među Hrvatima. Autori jasno definiraju poduzetnika, moramo priznati, novi društveni sloj među Hrvatima.
PODUZETNIK I MENADŽER: Meni je svakako najupečatljivija knjiga Leifa Edvinssona »Korporacijska longituda: navigacija ekonomijom znanja«, koju je preveo Igor Križevan (Zagreb, Differo, 2002. – 268 stranica). Edvinsson je dobio 1998. titulu britanskoga Mozga godine, što nije beznačajno. U knjizi »Korporacijska longituda« izložio je kako koristiti intelektualni kapital, to jest, kako upravljati znanjem, vlastitim ili tuđim. Upozorio je na važnost intelektualnoga vlasništva kao i na bogatstva koja nacija, ili tvrtka, ili pojedinac, ima ako se pravilno odnosi prema intelektualcima.
Debra Koontz Traverso važan je autor i ugledna i u američkome svijetu i u Velikoj Britaniji. Njenu knjigu povelikoga naslova »Poduzetničke tehnike: kako ići u korak s tvrtkama koje su veće, iskusnije, bogatije, svima poznate: slobodne profesije, poduzetni obrtnici, male i srednje tvrtke – poput velikih!« prevela je Neda Marić (Zagreb, 2003. – 234 str). Knjiga je postala bestseler u SAD-u jer analizira život i rad poduzetnika te daje konkretna upute, citirajmo, kako se mali David (poduzetnik-pionir) uspješno nosi s velikim tržišnim Golijatima (poznatim poduzetnicima i čuvenim korporacijama).
MARKETING: Malcolm McDonald autor je brojnih knjiga o marketingu, kojeg je i predavač na Sveučilištu u Badfordu. Knjiga »Marketinški planovi – kako pripremiti, kako ih koristiti«, koju je preveo Marko Maras, (Zagreb, 2004.) nije zastarjela premda je izvornik objavljen 1984. godine. Autor izlaže kako funkcionira marketinško planiranje; kako se određuje marketinški cilj, a kako strategija te kako se provodi strategija da se dođe do cilja. Jednostavnim rječnikom i manirom mudroga iskusnoga starca, autor spominje kako se određuju troškovi strategije i cijena koštanja dolaska do cilja. Za razliku od naših autora, koji guše sa teorijom, ili se razbacuju s podacima iz prakse, koje je jednostavnom čitatelju nemoguće provjeriti pa se čitanje svodi na povjerenje (najčešće bezrazložno, jer ako je taj autor tako pametan, zašto nije i sam bogat). McDonald u grafikonima na marginama povezuje teoriju i praksu i dokazuje i opovrgava postavke marketinških stručnjaka. Osobito onih koji tvrde da je marketing stvar velikih poduzeća. Naprotiv, navodi McDonald, svejedno je čime se bavili i koji bio vaš obim proizvodnje, da bi opstali na tržištu morate izraditi svoj marketinški plan. Da bi potkrijepio svoje teze, ali učvrstio čitatelja u stečenim stavovima, McDonald je na kraju poglavlja stavio niz pitanja i vježbi kojima se, prije svega stvara povjerenje između čitatelja i autora, ali i provjerava znanje čitatelja. Da knjiga nema 620 stranica uvrstili bi je u džepne knjige, koje su iskoristive odmah.
Na kraju moram dodati – s kolegicom sam koja mi je preporučila ovu knjigu i koja kaže da je čita svakoga dana, usporedio izvornik sa prijevodom strahujući da je tako mudre misli i tako praktična rješenja prevoditelj pojednostavio; nije – autor piše jednostavno, pitko, i, vidjet će te, mudro. I, ponovit ću, iskoristivo odmah. g
