Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kri­ti­ka lažnih al­ter­na­ti­va

U organizaciji Otvorenog sveučilišta u Subotici je 7. travnja predstavljena knjiga »Od ontologije do filozofije povijesti« Line Veljaka, profesora i predstojnika Katedre za ontologiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjigu je tiskalo Hrvatsko filozofsko društvo 2004. godine u ediciji Filozofska istraživanja a sadrži 14 eseja koji su u posljednjem desetljeću prošlog, i na početku ovog stoljeća bili objavljeni u Zagrebu, Splitu, Beogradu, Sarajevu, Novom Sadu i Subotici.
PROSVJED PROTIV UNIFICIRANOSTI: Profesor Lino Veljak u ovoj je knjizi sabrao svoje tekstove koji problematiziraju bit filozofije, te brojne aktualne probleme u društvu, i tako razotkrio svoja stajališta te omogućio daljnja promišljanja o tim temama. Neki od objavljenih eseja su: O identitetu suvremene hrvatske filozofije, Između otvorenog i zatvorenog društva, Multikulturalizam: još jedna bjelosvjetska iluzija?, Teritorijalna organizacija i regionalizacija, itd.
    Govoreći o knjizi, profesor filozofije i publicist Tomislav Žigmanov upoznao je okupljene sa sadržajem knjige te ukazao na opravdanost zbirnog objavljivanja tekstova vrlo različite problematike. Kao poveznice je istaknuo naglašeni problem identiteta koji se pronalazi u svim esejima, te metodički pristup obrađenim temama. Knjigu je okarakterizirao kao prosvjed protiv unificiranosti, te je naglasio i povezanost eseja filozofskim pristupom i cjelovitim sagledavanjem otvorenih pitanja. Precizirao je kako prof. Lino Veljak govoreći o raspadu socijalizma na ovim prostorima ističe specifitete, poput političke kulture građana toga vremena, rata i relativiziranja odgovornosti. Zaključio je kako se kroz tekstove može prepoznati vapaj za uspostavu odgovornosti koja bi proizvela uređeno društvo, a ostvariva je kroz procesuiranje zločinaca, otvaranja procesa suočavanja s prošlošću, ispravljanje počinjenih nepravdi i isključivanje govora mržnje.
    Uspoređujući filozofsku kulturu u Hrvatskoj i u Srbiji i Crnoj Gori, profesor Milenko A. Perović s Filozofskog fakulteta u Novom Sadu ukazao je na bogatu filozofsku ediciju u Hrvatskoj, istaknuvši kako takvo što ne postoji u Srbiji i kako se filozofi u SiCG iscrpljuju međusobnim svađama, neki se aktivno uključuju u politiku, te se uopće ne vodi računa o nužnoj filozofskoj infrastrukturi kao što su edicije. Govoreći o knjizi »Od ontologije do filozofije povijesti« Perović je rekao kako ju čine tematski vrlo heterogeni tekstovi, ali je dodao i da je poziv filozofa da misli bit filozofije i njezinu budućnost, što profesor LinoVeljak, po njegovim riječima, kroz svoje djeloi čini.
OBLIKOVANJE KRITIČKE MOĆI: Autor knjige, prof. Lino Veljak iz Zagreba, inače rodom Riječanin, rekao je na tribini kako je motivacijska osnova njegove knjige kritika lažnih alternativa. Istaknuo je kako je teško prozrijeti kada se neka ideja preobrazi u ideologiju i kada se onda transformira u lažne alternative.
    »Ako nisi za ubijanje, onda opravdavaš da budeš ubijen. Ako osuđuješ zločine počinjene u vlastito ime ili skupine kojoj pripadaš, onda samim time opravdavaš zločine koji su počinjeni nad tvojima« – naveo je ove primjere autor knjige pojašnjavajući kako te izvedenice, nerijetke na ovim prostorima, pokazuju neke okrutne oblike u kojima se lažne alternative oblikuju na način da neposredno utječu na život konkretnih ljudi i cjelokupnog stanovništva. Te alternative na razini društvene znanosti i filozofije imaju oblike koji su posve neprepoznatljivi i koji djeluju kao jedina mogućnost racionalne interpretacije, gdje onda gotovo nema mogućnosti proniknuti u mehanizme kojima te lažne alternative nastaju.
    »Mislim da sam dao mali doprinos oblikovanju kritičke moći svjesnih ljudskih bića da umjesto neodgovornosti krenu putem odgovornosti, i umjesto nasjedanja na gluposti u čijoj pozadini stoji tuđi inetres, krenu putem prepoznavanja vlastitog interesa koji ne može biti interes ugnjetavanja drugih ljudskih bića i činjenja nepravdi. To je posao načelno nikad nedovršiv, ali kojim sam odlučio krenuti zato jer tim putem mora ići onaj tko posao filozofije ozbiljno shvaća, i želi biti bar elementarno vjeran svojoj misiji, misiji filozofa kao ljubitelja mudrosti«– zaključio je autor knjige, profesor Lino Veljak iz Zagreba.
MULTIKULTURALIZAM OSLOBODITI DOGMI: Jedan od eseja u knjizi »Od ontologije do filozofije povijesti« govori o vrlo aktualnom pitanju multikulturalnosti, o čemu je autor na tribini ukratko rekao:
    »Nema te ideje, koliko god ona bila dobra i kvalitetna, koja se ne može pretvoriti u ideologiju i time postati opravdanje za neke stvari koje sa izvornim intencijama, nemaju nikakve veze, ili se pak može pretvoriti u opravdanje za neke sasvim prizemne interese. Isto to vrijedi i za ideju multikulturalizma. Postoji i jedna velika zbrka između interkulturalizma i multikulturalizma, a tu ima i nešto što bih nazvao ključnom lažnom alternativom na koju se multikulturalizam odnosi. A to je lažna alternativa između asimilacije i segregacije, odnosno između asimilacije i getoizacije.
    Ono zbog čega je multikulturalizam potreban, ali ne kao ideologija, ne kao dogma i pokriće za kojekakve interese, jest temelj za mogući suživot, tj. izbjegavanje lažne alternative između, s jedne strane, homogenizacije u nekakvu većinsku nacionalnu, kulturnu i vjersku masu, te sa druge strane, segregacije i getoizacije gdje onda postoje getoi koji međusobno komuniciraju koliko je nužno, s perspetivom da komuniciraju kroz nišane nekih ubojitih oružja. Da bi se ti spriječilo onda pojam i praksu multikulturalizma treba osloboditi od ideologizacije a osobito dogmatizacije koju nam nude neki koji posredstvom toga žele realizirati neke sasvim desete interese, a na štetu potencijalnih žrtava tih njihovih interesa«.
    Predstavljanje knjige prof. Line Veljaka »Od ontologije do filozofije povijesti« u prostorijama Otvorenog sveučilišta u Subotici okupilo je, među ostalima, i profesore filozofije, srednjoškolce i predstavnike medija, a moderator ovoga skupa bio je Boško Kovačević.                                                                                   g

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika