Arhiv tekstova
Kontinuirano povećanje broja gostiju
Lajčo Perušić je turistički djelatnik »Atlas Airtoursa« iz Zagreba, koji se turizmom i organiziranjem poslova u svezi ove značajne gospodarske grane bavi već tri desetljeća. Kako u mjesecu travnju započinju »prve pomisli« na potencijalne destinacije glede idućih ljetnih godišnjih odmora, zamolili smo ga za kraći razgovor.
4Kada ste započeli svoj profesionalni angažman kao djelatnik u turizmu i poslovima u svezi njega?
Turizmom sam se počeo baviti još 1975. godine i od tada je prošao lijepi niz godina u kojima sam počeo prvo od prodaje aranžmana, nastavio dalje u komercijalnom sektoru i stigao do upravnih poslova i danas se nalazim na mjestu direktora za putovanja u Hrvatsku u »Atlas Airtoursu« iz Zagreba. Inače sam po profesiji profesor književnosti, ali sam u startu uvidio da mi nekako nije mjesto za školskom katedrom i tako sam cijeli radni vijek proveo u turističkoj djelatnosti.
4U nazivu tvrtke u kojoj radite znakovita je oznaka »airtours«, što predmnijeva da se poglavito radi o zračnom prijevozu putnika.
Od samih početaka (1970.) u turističkoj agenciji »Atlas«, iz koje je 2000 godine franshizingom nastala današnja samostalna tvrtka Atlas Airtours, formirana je kao zasebna poslovna jedinica koja se bavi – zračnim prijevozom, tzv. charter letovima. U vrijeme zajedničke bivše države letjelo se unutar državnog zračnog prostora, ali najviše prema mediteranskim odredištima poput Španjolske, Grčke i svih grčkih otoka, Tunisa, Malte, Portugala itd.
4Na kojim prostorima danas djeluje ova tvrtka?
Na touroperatorskom tržištu ovih prostora u outgoingu prisutni smo najviše u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Italiji. U planu za ovu 2005. godinu brojčano iskazano »dižemo« oko 40.000 sjedala u zrak pod garancijom u charter letovima za putovanja prema Sredozemlju s polascima iz Zagreba i Ljubljane na destinacije španjolskih i grčkih otoka, Tursku, Tunis, Bugarsku itd.
4Koliko ste zastupljeni na tržištu?
Pomno prateći europske trendove, naš pristup tržištu postaje prilagodljiv svim zahtjevima modernog kupca turističkih usluga. Nastojimo privući što više gostiju , pa u svezi toga se, primjerice, pripremamo za prodor i na skandinavsko područje gdje ćemo na idućim sajmovima nastojati pridobiti što veći broj gostiju.. Uz to, već tradicionalnim gostima iz zemalja koje običavaju ljetovati u Hrvatskoj, u prilici smo ponuditi raznovrsni izbor smještaja u hotelima ili pak privatnom smještaju.
Moram spomenuti inicijativu integracije agencija Atlasa Airtoursa i www.Adriatica. net od prošle godine kojom razvijamo sinergiju u svrhu širokog obuhvata tržišta kako bismo plasirali hotelske i privatne smještajne kapacitete u najvećoj mogućoj mjeri. Tako smo u tom združenom nastupu prošle godine zabilježili rast od 15 posto, dok ove godine računamo na porast dolazaka od nekih 20 posto. U brojkama izraženo to bi bilo u prošloj godini 64.000 putnika, a ove godine vjerujemo da bismo se mogli približiti brojci od 78.000 gostiju koji ljetuju preko naše agencije. Također, povezivanje i s drugim srodnim inernet portalima omogućit će višestruko umreženje u svrhu bolje prodaje turističkih aranžmana u Europi i cijelome svijetu.
4Kako se najčešće vrši kupovina aranžmana – internetom ili na prodajnim mjestima?
Prodaja aranžmana se obavlja na sve moguće načine: klasično kroz oko 430 partner-agencija u Europi, a kao najbrži i najsuvremeniji način je putem interneta direktnom kupcu u kojem naš združeni partner Adriatica. net ima veliko iskustvo i izvrsno razvijenu tehnologiju.
4Koliko se Hrvatska bliži ostvarenju statističkog povratka na prijeratne godine i rekordnih posjeta inozemnih gostiju?
Postoje dva načina statističkog praćenja: preko HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) po boravišnim pristojbama, ali taj oblik, znamo, podliježe određenim netočnostima uslijed određenog broja gostiju koji se niti ne prijavljuju prilikom svog boravka u Hrvatskoj. Međutim, ako uzmemo za mjerilo tzv. satelitsku bilancu, metodu koja je s druge strane teško provjerljiva, po kojoj se računa sav promet koji se tijekom turističke sezone ostvari od strane turista u cijeloj zemlji. U pitanju su pokraj hotelskih i ostalih smještajnih usluga, te boravišnih pristojbi i svi ostali oblici potrošnje od, tako reći, benzina, cestarine, dućana, restorana i svega što gost potroši tijekom svoga boravka u Hrvatskoj. Prema toj metodi mislim da smo već stigli 1990. godinu, a prema predviđanjima ukupnog prometa za ovu godinu i planiranog povećanja za 3 posto, vrijednosti od prije rata bi trebale biti prekoračene.
4Kao dugogodišnji turistički djelatnik, što mislite o glasovima da je Hrvatska »skupa«?
Osobno mislim da je Hrvatska skupa po svojim cijenama usluga i prometa, prije svega što subvencija države nije dovoljna. U nekim državama, koje se ističu s mnogo jeftinijim ponudama ljetnih aranžmana, subvencija države je tolika da jednostavno obara cijene samo da bi njezin turizam zaživio. Istina, postoje države većeg standarda kojima su naše cijene prihvatljive i mogu ih financijski pratiti, ali postoji i veliki dio zemalja za koje smo preskupi. Također, kod nas je prisutna konstantna borba između udruge hotelijera i udruge turističkih agencija kako bi se izbjeglo bezrazložno podizanja cijena.
4Što bi trebalo realno utjecati na podizanje cijena hotelskog smještaja?
Prije svega oni, koji nisu ništa uložili u sređivanje i renoviranje postojećih objekata, nemaju pravo podizati cijenu svojih usluga. Svojim nerealnim cijenama oni će jednostavno ispasti »iz igre«. S druge strane mnogi se odriču povećanja cijena, osim samo za iznos inflacije, i nastoje zadržati prihvatljive cijene i privući goste. Cijenu mogu dizati samo objekti koji su značajno renovirani ili su pak u njih uložena dodatna sredstva u inovacije i moderniziranje turističke ponude, te su svoju uslugu digli na visoku razinu.
4Ima ideja da bi Hrvatska trebala biti destinacija za skuplje goste, u smjeru »manje gostiju koji više potroše«, dok mnogi smatraju to još uvijek nedostižnim idealom. Što vi mislite o tome?
Prije svega to je jako teško reći za cijeli Jadran, jer je on podijeljen u nekoliko zona koje djeluju na posve različite načine uslijed brojnih objektivnih faktora. S jedne strane to je model Istre, koja je obnovila veliki broj svojih turističkih objekata, obrazovala i formirala novu generaciju turističkih djelatnika od vrha managementa do neposrednih djelatnika, i u prilici je da znatno povisi svoje cijene na račun znatno kvalitetnije usluge. Dok s druge strane Dalmacija, koja je tek u postupnim fazama svoje obnove, nije još u mogućnosti pristupiti takvoj odrednici. Izdvajaju se, prema tim mjerilima, Istra, otoci Krk, Lošinj, Brač, Makarska rivijera, Dubrovnik i još neki, te se na tim područjima jednostavno ne bi smjelo pitati za cijenu.
4Koliko je stvarno trajanje turističke sezone?
I ovdje postoje različiti parametri koji utječu na duljinu trajanja sezone. Na Jadranu imamo tri kategorije (vrste) hotela. Prvi su oni sezonski koji se otvaraju polovicom svibnja i zatvore sredinom rujna, u drugoj skupini su hoteli koji pripadaju nekom hotelijerskom lancu ili su unaprijed zakupljeni i oni se otvaraju već oko Uskrsa i rade do sredine ili konca listopada. Posljednji i najbolje popunjeni hoteli su oni koji rade tijekom cijele godine i imaju punu popunjenost približno devet mjeseci, dok ostali bilježe pune kapacitete s prosječnih 65-75 dana najviše.
4Kao turistička destinacija Hrvatska se gotovo uvijek vezuje uz njenu jadransku obalu, ali nije samo more turistički adut. Što je s planinama, selom…?
Poglavito se Hrvatska vezuje uz more, jer je na obali najveći promet. Ali ako se okrenemo kontinentalnom turizmu, bilježimo značajno povećanje interesiranja stranih gostiju za seosku i gorsku ponudu. Prije svih su to takozvani »wellness« programi sada već u značajnom broju hotela, a što se tiče turizma u zdravom okolišu na planinama i rijekama u Slavoniji, Hrvatskom Zagorju, Gorskom kotaru i Istri povećanje potražnje je izražajno. Ove destinacije su postale iznimno tražene, ali bi se trebalo još dosta raditi na popularizaciji takvih smještajnih vidova.
4Na koncu, kao dugogodišnji turistički djelatnik, kako gledate na potrebu razvoja novih kadrova u vašoj branši?
Mislim da su u turizmu, kao specifičnoj djelatnosti, ljudski resursi od posebnog značaja. U budućnosti novi uposlenici moraju prije svega biti školovani. U Hrvatskoj postoje specijalizirana turistička učilišta, a dijelom se usavršavanje odvija u inozemstvu. Znanje nekoliko stranih jezika je neophodno kako bi nova generacija bila sposobna djelovati sukladno potrebama kvalitetne turističke usluge.
g
