Arhiv tekstova
Stazama srijemskih Hrvata
Posljednje subote ovog mjeseca, dakle 30. travnja, »Čičovec travel« iz Novog Sada organizirat će prvi jednodnevni izlet kroz Srijem, u seriji planiranih izleta subotom, s ciljem da se svi zainteresirani upoznaju s prelijepim srijemskim mjestima u kojima su, sve do tragičnih devedesetih godina, u velikom broju živjeli naši sunarodnjaci, Hrvati. Pokraj toga, namjera je da izletnici uživaju u ljepotama svetih mjesta, ali i da se povijesno upoznaju s nemilom sudbom mnogih crkava u Srijemu, da posjete rijetka i značajna arheološka nalazišta, da šire prijateljstvo i razmjenjuju riječi sa sunarodnjacima iz hrvatskih kulturno-prosvjetnih udruga, i napokon da uživaju u ljepotama Srijema i Fruške gore.
ZEMUNSKI DEKANAT: U planu su tri osnovne maršrute subotnjih jednodnevnih izleta s polascima u jutarnjim satima iz Petrovaradina. U okviru prve maršrute planirano je da se ide preko Srijemskih Karlovaca (Kapela Mira) do Novog i Starog Slankamena preko Maradika, gdje se nalazi prelijepa Crkva svete Ane, i Beške u kojoj je crkva novijeg datuma.
Nakon posjeta Novom Slankamenu, čija povijest seže u 1783. godinu i gdje se treba pogledati Crkva sv. Mihajla sagrađena 1862. godine, a koju je oslikao Marko Antonioni, dolazi se do jednog od najznamenitijih fruškogorskih sela, Starog Slankamena, koji je najistočnija točka Srijema. Povijest Starog Slankamena doseže sve do prahistorije, sudeći po bogatom arheološkom nalazištu gdje se mogu danas vidjeti ostaci rimskog grada. Prijeko od Slankamena je i ušće rijeke Tise u Dunav. Nakon ovoga posjeta cesta će izletnike odvesti do Inđije, u kojoj barokno-klasicistička Crkva svetog Petra odolijeva zubu vremena sve od 1872. godine, te do Zemuna i posjeta franjevačkom samostanu. Novi Banovci i Golubinci, naravno, neće biti zaobiđeni.
SRIJEMSKO-MITROVAČKI DEKANAT: Drugi planirani izlet vodit će putnike srijedom Srijema i Fruške gore sve do Srijemske Mitrovice i Šapca. Polazeći iz Petrovaradina izletnicima će se nakon samo nekoliko trenutaka ukazati ozelenjene padine Fruške gore, a put će ih, preko samog vrha Fruške gore, poprijeko, odvesti do srijemskog mjesta Vrdnik i Vrdničke kule, i Iriga, čija povijest doseže do davne 1225. godine. Na polovici ceste od Iriga do Rume nalazi se spomenik ili Kipovi, koji su skupa podigli Rimokatolička biskupija i Mitropolija karlovačka u spomen velikoj epidemiji kuge koja je harala davne 1795. godine.
Ruma je, kako spisi navode, mlado naselje; ali se pokraj nje nalaze ostaci varoši Apatrio iz 1323. godine. Za Franjevačku gimnaziju u Rumi 1772. godine grof Marko Pejačević je sazidao zgradu, koja je sada muzej. Crkva Uzdizanje Časnog križa sagrađena je davne 1813. godine u stilu klasicizma, na čijem je oltaru oslikana ikona Uzdizanje Časnog križa rukom Wincenca Dojcera, dok je rezbariju bočnih oltara radio Eduard Vladarš 1844. godine.
Dalje prema Šapcu nalazi se Fišerov salaš, zanimljivi drveni ljetnikovac prekrivan trskom u interesantnom i bogatom parku. Preko Šapca, Nikinaca, Platičeva, Srijemskog Jarka stiže se do Srijemske Mitrovice, koja je svakako nezaobilazno mjesto putnika od antičkih vremena, doba Ilira i Kelta.
Sirmijum, kako se Srijemska Mitrovica nekada zvala, bilo je značajno strateško mjesto koje su posjetili car Septimije Sever (193.-211.. godine naše ere) i poznati car Maksimilijan Tračanin, pedesetak godina kasnije. O značaju Mitrovice svjedoče svakako podaci da su u njoj rođeni car Dacije Trajan, rimski carevi Marko Aurelije Prob i Lucije Domicije Aurelijan. Niz značajnih ljudi tijekom vremena živio je u Sirmijumu, polazio iz njega u bitke, rađao se i umirao.
Bogatstvo povijesnih i kulturnih zaostavština i građevina i danas odolijevaju oštrom zubu vremena. Brojne bazilike građene su još u prva kršćanska vremena (ostaci jedne vide se u centru grada) dok se Crkva sv. Dimitrija đakona-mučenika, koja je sagrađena prije 200 godina i Župni dvor iz 1827. godine danas nalaze u Zmaj Jovinoj ulici. Sveti Dimitrije je od kada se pamti bio zaštitnik cijeloga grada. Nakon posjeta bogate i raznovrsne Srijemske Mitrovice slobodno se izlet može završiti, ali on će se ipak nastaviti prema Ležimiru do Čerevića i Beočina.
BIVŠI KUKUJEVAČKI DEKANAT/ŠIDSKA OPĆINA: Bivši Kukujevački dekanat i šidska općina su treća destinacija koja je tijekom nemilosrdnog rata devedesetih najviše pretrpjela. Ono što se danas može vidjeti svjedoči o vremenima koja smo svi skupa preživjeli, svatko na svojoj koži i svojim leđima i danas živi sa svojim sjećanjima. Šid je središte zapadnog Srijema i s okolnim selima Vašica, Kukujevci, Adaševci, Gibarac, Morović, u kojem se nalazi i najstarija crkva u Srijemu, Crkva sv. Marije (ili Velika crkva Marijina Uznesenja) sagrađena je tik uz groblje još u XVII. vijeku, odolijevaju surovosti čovjekovog nemirnog, bezosjećajnog i u nekim vremenima surovog duha i bezumlja.
Pokraj Šida u tursko je vrijeme u tom dijelu jedino Tovarnik (u Hrvatskoj) bio značajno mjesto. Ovdje se nalazi i zgrada Ruskog dvora koja je sagrađena davne 1780. godine za rezidenciju biskupa unijatske crkve unutar koje se nalazi crkva. Valjalo bi spomenuti i malo selo Sot s tri ulice i prelijepom Crkvom svete Katarine koja je sagrađena krajem XVIII. stoljeća, u kojoj je 1749. godine oslikana njena zaštitnica sv. Katarina s točkom, simbolom njenog mučeništva.
Kukujevce, koji se spominju još u 14. stoljeću, krasi župna Crkva Presvetog Trojstva – Mak koja je dosta stradala tijekom devedesetih, ali su sličnu sudbinu doživjele i ostale župe u susjedstvu, koje svakako danas treba posjetiti i poštivati. Nakon cjelodnevnog posjeta ovim malim dragim selima zapadnoga Srijema, put će izletnike vratiti u Petrovaradin, u točku polaska.
Više informacija možete dobiti na br. tel. 064 150 67 22 i u sljedećem broju »Hrvatske riječi«. g
