Arhiv tekstova
Pokrajina protiv koncesija za ceste
Na sjednici Skupštine AP Vojvodine, koja je održana u prošli četvrtak, zastupnici su raspravljali o čak 39 točaka dnevnog reda. U dnevni red je, po hitnom postupku, uvršteno sedam amandmana na Prijedlog zakona o javnim cestama Vlade Republike Srbije. Naime, Vlada je još tijekom veljače ove godine podnijela prijedlog za davanje koncesija za izgradnju autoceste E-75 od Horgoša do Požege, odnosno od Horgoša do Novog Sada, od Novog Sada do Beograda i od Beograda do Požege, za kojeg Vlada AP Vojvodine smatra da je nepovoljan za Vojvodinu i njene građane.
Svih pet amandmana su usvojeni i Narodnoj skupštini Republike Srbije predloženo je da ne prihvati prijedlog za davanje koncesija za izgradnju autoceste E-75 Vlade Republike Srbije.
NIJE PREMA ZAKONU: Pokrajinski tajnik za gospodarstvo Jovan Vujičić u uvodnoj je riječi kazao kako Izvršno vijeće Vojvodine nema većih primjedbi na Prijedlog zakona, ali da se dio autoceste kroz Vojvodinu ne treba graditi iz koncesije, već iz kredita. Taj stav je obrazložio s dva argumenta: prvo, prema Vladinom prijedlogu koncesionar bez ikakvog ulaganja dobiva na korištenje već izgrađeni dio ceste Horgoš-Novi Sad-Beograd i most kod Beške, od kojeg će odmah ubirati sredstva, a po izgradnji drugog mosta na Dunavu kod Beške i druge trase ceste Beška-Novi Sad (što bi se trebalo dovršiti do 2008. godine) koje ćemo izgraditi iz kredita koji ćemo pak mi vraćati, koncesionar će opet ubirati sredstva, a da nije ništa uložio.
Prijedlog Vlade nije sukladan Zakonu o koncesijama koji podrazumijeva da koncesionar izgradi – koristi-vrati ili rekonstruira-koristi-vrati – već da ćemo realizacijom Vladinog prijedloga dobiti i cestu i most koji su izgrađeni sredstvima građana Vojvodine i drugu trasu ceste i mosta kod Beške koji ćemo sami izgraditi kreditima, koje ćemo sami vraćati, rekao je Vujičić. Prema njegovim riječima, drugi razlog u prilog izgradnje ceste sredstvima dobivenim od kredita leži u činjenici da je EU u ožujku redefinirala Koridor 10, kao os multimodalnog transporta koji nama omogućava pristup povoljnim zajmovima Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, kazao je Vujičić i dodao kako bi davanjem koncesija domaći izvođači, kojima je Republička direkcija za ceste već dužna tri milijarde dinara, ponovno bili eliminirani s poslova izgradnje autocesti u Srbiji.
Pokraj zastupnika vladajuće koalicije, za prijedlog su glasali i socijalisti, dok su radikali najavili da će u Skupštini Srbije glasovati protiv davanja koncesija, ali da su i protiv prijedloga Veća, a kao najčešći argument za takav stav spominjano je »razbijanje jedinstva cestovne mreže u Srbiji«. Jedino su zastupnici DSS-a branili Vladin prijedlog, navodeći kako su koncesije najbrži način za izgradnju cesti, ali i jedan od najznačajnijih oblika stranog ulaganja. Na Skupštini se također raspravljalo i o sedam amandmana na prijedlog zakona o javnim cestama, koji se odnose na način raspodjele novca od naplaćene naknade za ceste, a jednim od amandmana predviđeno je i formiranje vojvođanskog javnog poduzeća za ceste, čiji bi osnivač bila Skupštine APV.
Najviše polemike izazvao je amandman kojim se predviđa da se naknada za održavanje državne ceste obračunava i naplaćuje iz cijene derivata nafte i auto-plina u iznosu do 25 posto (točan postotak se utvrđuje svake godine) od njihove maloprodajne cijene, što su neki od zastupnika protumačili kao novi financijski udar na cijenu goriva i neizbježno poskupljenje. Pokrajinski tajnik Jovan Vujičić je rekao kako se ovim prijedlogom ne predviđa povećanje cijena goriva, jer građani u Srbiji već plaćaju gorivo po ekonomskim cijenama, nego da se radi o preraspodjeli novca, kako bi se sredstva koristila za financiranje, izgradnju i održavanje cesta.
BESPLATNA PRAVNA POMOĆ: Prijedlog pokrajinskog ombudsmana Petra Teofilovića o davanju preporuke lokalnim samoupravama u Vojvodini o osnivanju besplatne pravne pomoći za građane lošijeg materijalnog stanja izazvao je maratonsku raspravu na Skupštini. Poslanici SRS-a su imali najviše primjedbi na prijedlog preporuke, ali se pri glasanju nisu izjašnjavali. Oni su smatrali da će otvaranje ureda za pravnu pomoć predstavljati novi trošak za ionako siromašne općinske proračune, jer je i za tu besplatnu pravnu pomoć neophodno zaposliti najmanje dvoje ljudi.
Zastupnik DS-a Dragoljub Petrović istaknuo je kako se radi samo o preporuci, dakle o neobvezujućem aktu, ali i da je vojvođanska administracija spremna pronaći novac za financiranje zaposlenih, naglašavajući kako je formiranje ovih ureda od interesa za građane Vojvodine, jer se na taj način iskazuje briga za sve, pa i za one najsiromašnije građane.
Prema riječima ombudsmana Petra Teofilovića, odabiru ljudi, koji će obavljati ovu djelatnost, kao i formiranju i koncipiranju rada službi trebala bi se priključiti Odvjetnička komora Vojvodine.
RADNA KNJIŽICA U BANOVINI: Skupština je prihvatila prijedlog Administrativnog odbora da na stalni rad, uz predsjednika i potpredsjednike Skupštine i predsjednike pojedinih skupštinskih odbora, može biti primljeno i do 30 posto zastupnika. Do kraja tekuće proračunske godine, ili u najboljem slučaju samo do rebalansa ovogodišnjeg proračuna, radnu knjižicu u Banovini moći će predati do deset posto zastupnika jer toliko dozvoljavaju prilike u pokrajinskoj kasi za 2005. godinu.
Na osnovi odluke o pravima zastupnika vojvođanski zastupnici imaju pravo na zastupnički dodatak, naknadu neostvarene zarade zbog sudjelovanja u radu Skupštine, besplatan prijevoz, dnevnice, naknadu prenoćišta, kao i druge naknade i ostala primanja. Zastupnik koji bude u stalnom radnom odnosu u Skupštini, prema riječima predsjednika Administrativnog odbora Mirka Bajića, neće moći biti zaposlen u nekoj drugoj organizaciji, niti će više imati pravo na dnevnice, odnosno naknadu za putne troškove, već će dobivati plaću u stalnom mjesečnom iznosu i imat će pravo na zastupnički dodatak u stalnom mjesečnom iznosu za obavljanje zastupničke dužnosti u visini od 35 posto od plaće predsjednika odbora Skupštine na stalnom radu. Tako će za mjesečnu plaću jednog zastupnika, s koeficijentom 6,00 u bruto iznosu biti potrebno 63,7 tisuće dinara.
Skoro 28 točaka dnevnog reda, koje su bile posvećene razrješenjima i imenovanjima upravnih i nadzornih odbora javnih poduzeća i institucija čiji je osnivač Skupština, Fonda za razvoj Vojvodine, Garancijskog fonda Vojvodine, Fonda za razvoj neprofitnog sektora Vojvodine, JP »Zavod za urbanizam Vojvodine«, Turističke organizacije Vojvodine, Pedagoškog zavoda Vojvodine i Zavoda za kulturu Vojvodine, te Direkcije za robne rezerve Vojvodine, također su izglasane uz odsustvo zastupnika SRS-a. Na sjednici je prihvaćeno izvješće Garancijskog fonda AP Vojvodine za prošlu godinu, kao i financijsko izvješće tog fonda za 2004. godinu. g
