Arhiv tekstova
Novi Papa Benedikt XVI.
Njemački kardinal Joseph Ratzinger izabran je za novog papu na jednoj od najkraćih konklava u povijesti. Nakon četvrtoga glasovanja kardinali su u Sikstinskoj kapeli odlučili da na vrhu Katoličke crkve ubuduće bude Ratzinger, koji je izbor prihvatio i uzeo ime Benedikt XVI.
Bijeli dim pojavio se iz dimnjaka Sikstinske kapele u utorak 19. travnja u 17.52 sati, nakon toga su se čula i zvona s bazilike sv. Petra, a zatim su počela zvoniti i zvona u svim rimskih crkvama. Nešto prije 19 sati zazvonila su zvona i u katoličkim crkvama u Srbiji i Crnoj Gori.
OČEKIVANI IZBOR: Na balkon bazilike sv. Petra prvo je stigao čileanski kardinal Jorge Arturo Medina Estevez, koji je objavio Habemus papam (imamo Papu) te je predstavio kardinala Josepha Ratzingera.
Joseph Ratzinger (78) pojavio se na balkonu bazilike sv. Petra u 18.50 sati, nasmiješen, uz buran pljesak i odobravanje vjernika koji su ispunili do posljednjeg mjesta veliki trg. Bio je to veliki trenutak za sve koji su se našli na trgu, a nakon što je Ratzinger rekao »Draga braćo i sestre« prolomio se još veći pljesak. »Nakon velikog Pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene«, rekao je novi Papa, uz skandiranje nazočnih.
U vrlo kratkom obraćanju vjernicima novi papa se zahvalio Bogu, a zatim je izrekao molitvu i desetak minuta kasnije napustio balkon.
Izbor Josepha Ratzingera nije neočekivan, jer je bio jedan od najčešće spominjanih kardinala, kao mogući nasljednik Karola Wojtyle. Kao dekan Kolegija kardinala vodio je sve najvažnije poslove, uz kamerlenga, nakon smrti Ivana Pavla II. Bio je, inače, vrlo blizak Papi Wojtyli, koji mu je povjeravao najosjetljivije poslove u kuriji.
Na dan početka konklave, na misi za budućeg papu, Ratzinger je jasno izložio svoj »program«, zauzimajući se za stare vrijednosti i oštro kritizirao neke pojave u društvu.
PREDVODNIK KONZERVATIVACA: Ratzinger važi za predvodnika konzervativne struje, i prve reakcije u Vatikanu ukazuju na to da će vjerojatno biti vrlo rigorozan prema svim pokušajima reforme. U svakom slučaju, bit će to drukčiji papa od Ivana Pavla II., možda manje karizmatičan, ali nikako ne i manje snažan. Kardinali, koji su pratili obraćanje novog Pape vjernicima s balkona bazilike, bili su zadovoljni, smješkali su se, jer očito dileme nisu bile tako velike.
Prije konklave pretpostavljalo se da će milanski kardinal Carlo Maria Martini biti »protuteža« Ratzingeru u prvom odmjeravanju snaga, ali se odmah pokazalo da je Ratzinger mnogo jači. Bez obzira što su mnogi očekivali papu Talijana nakon Pape Poljaka, koji je prekinuo 400 godina dugu tradiciju da Crkvu vodi Talijan, odluka je pala na Nijemca.
Novi je Papa godinama bio čuvar crkvene doktrine na položaju pročelnika kongregacije za nauk vjere (bivša inkvizicija) na koju je došao 1981. zamijenivši bolesnog hrvatskog kardinala Franju Šepera.
Prve reakcije vjernika na Trgu sv. Petra ukazuju na to da Talijani s mnogo ljubavi prihvaćaju novog Papu, bez obzira na to što nije Talijan. Ratzinger je i dosad imao velik broj pristaša, koji su i putem interneta, a i organizirani u skupine, zagovarali izbor njemačkoga kardinala.
Ratzinger je rođen 1927. godine u Marktl am Innu, malome mjestu u Bavarskoj. Nakon teološkog studija i svećeničkog zaređenja, predavao je katoličku teologiju na Teološkom fakultetu u Münchenu, Bonnu, Münsteru, Tübingenu i Regensburgu. Bio je savjetnik kardinala Frindsa za vrijeme Drugog vatikanskoga koncila. Münchenski nadbiskup postao je 1977., a 1981. je proglašen prefektom Kongregacije za nauk vjere. Smatra se da je to jedno od najvažnijih mjesta u kuriji, neka vrsta ideologa Crkve.
Čini se da je Crkva željela brzim izborom pape dokazati jedinstvo i da je spremna na izazove nakon velikog Ivana Pavla II.
BORAC ZA MIR I ČUVAR DOKTRINE: Dakle, 115 kardinala iz 52 zemlje dalo je najmanje 77 glasova Ratzingeru. Očito je između tzv. progresista i tzv. konzervativaca pobijedila konzervativna crta Ratzingera koji se svijetu predstavio u ponedjeljak oštrom homilijom tijekom mise »Pro eligendo Romano pontifice« i tada je odbio naziv fundamentalista za čuvanje crkvene doktrine.
Podsjetimo da je kazao da u Crkvi ima prljavština i da nalikuje na barku koja pušta na sve strane. Očito je dokazao i tim riječima volju da drži kormilo Crkve na njezinu temeljnom pravcu jer je sve vjetrove i filozofska strujanja osudio zbog skretanja misli i pojedinih kršćana.
Kardinali koji su birali papu na neki su način predstavljali svjetski parlament. Imenuje ih papa, ali mnogi kardinali nisu istomišljenici s papom koji ih je odjenuo u crvenu odoru.
Ratzinger je jedan od dvojice među 115 kardinala izbornika koga nije imenovao Ivan Pavao II. već Pavao VI. Izborom imena Benedikt vjerojatno je htio naznačiti i da će slijediti put Benedikta XV., đenovskog kardinala, koji je za rat kazao da je nepotrebni pokolj te je osudio i modernizam.
Dakle, Papa Ratzinger će biti veliki borac za mir u čemu će dakako slijediti i Ivana Pavla II., ali i čuvar crkvene doktrine.
On je najstariji papa od 1730. godine kada je za papu izabran Clement XII. koji je također imao 78 godina.
K. M.
