Arhiv tekstova
Đakovačka vina izuzetne kvalitete
ĐAKOVO – Kontinentalna hrvatska vina sve su cjenjenija u nas i šire, pa tako đakovačka vrhunska vina sve češće bilježe odlične rezultate na poznatim i priznatim natjecanjima i sajmovima. Na nedavno održanoj zagrebačkoj »Vino viti« osvojili su šampionsku titulu s Chardonayom 2003 – Sur lie, a znamo da je zagrebačka smotra vina poznata u nas i u svijetu. »I nije to sve« kaže Blaženka Mandarić, enolog i tehnolog »Đakovačkih vina« d. d. »na Sajmu u Splitu također smo bili šampioni s Vrhunskom graševinom 98. (arhiva) a na nedavnom Sajmu u Mostaru također s Graševinom, vrhunskim vinom iz 83. To je vino za bogove. Čak nekoliko smo godina uzastopno na poznatom Sajmu u Ljubljani osvajali prvo mjesto, a posljednji puta s Tramincom 93. i Vrhunskom graševinom 98. Imamo odličan spoj, geografsko porijeklo, vrhunsku tehnologiju i stručne ljude, i mislim da je to, to«.
RAJ ZA VINOGRADE: Cijeli je kraj Drenovštine živopisan i pitoreskan i kako kaže direktor najvećeg gospodarskog subjekta na ovom području Josip Garvanović, da je ovdje šteta sijati tradicionalne ratarske kulture, pšenicu, ječam, kukuruz i suncokret, ovaj je kraj raj za voćnjake i vinograde s blagim padinama i obiljem sunca od jutra do mraka.
»Pa nije slučajno da su na ovim terenima i oko Trnave i naši i biskupijski vinogradi, a povijest nas uči da su te terene prepoznali i naši preci, pa i rimski car Probus još u 3. stoljeću i đakovački biskupi u 13. stoljeću, pa sve otada do današnjih dana teče ta priča o vinu i vinogradarstvu ovoga kraja. Prolazila su stoljeća, prolazile su vojne, mijenjali su se velikaši i gospodari, dolazili novi vlasnici, sve do samostalne neovisne i suverene Hrvatske, ali su ostajala poznata i priznata, kvalitetna i vrhunska vina, đakovačka vina« ističe direktor Garvanović.
»Mi smo nastali u procesu restrukturiranja PIK-a Đakovo 1997. godine i danas djelujemo samostalno kao Đakovačka vina d. d.. Imamo 270 ha rodnih vinograda na ovim terenima, 108 ha rodnih vinograda na području Općine Trnava, a osim toga tu je i 40 ha vinograda koje obrađuju ljudi ovoga kraja. Što se sortimenta tiče, dominira graševina, zastupljena s negdje 60 posto, iza toga ima 37 ha rizvanca, zatim 30 ha ružice i 20 ha ranjski rizling, a sve ostale sorte, traminac, souvignon, chardonay, crni i bijeli pinot zastupljeni su sa po 5 – 15 ha. Po razini kvalitete, kod nas su malo zastupljena vina niže kvalitete, tzv. stolna vina, sasvim malo ružice i bijelog stolnog, i više od 85 posto naše proizvodnje su kvalitetna vina gdje prevladava đakovačka graševina i rizling, a 5 – 10 posto su naša vrhunska vina: chardonay, bijeli pinot, graševina, koji su u samoj špici hrvatskih kontinentalnih vina. Prosječna godišnja proizvodnja grožđa kreće se oko 410 vagona, od čega dobijemo 250 – 300 vagona vina odnosno 2,5 – 3,0 milijuna litara kvalitetnoga vina. Naša je vinarija podignuta 1964. godine, kada su napravljeni prvi prerađivački kapaciteti od 2 milijuna litara vina, a iza toga 1974. godine pravi se dodatnih 1,6 milijuna litara i 1999. godine ovdje se gradi moderni pogon za hladnu fermentaciju vina, prvi u Hrvatskoj, kapaciteta 820 tisuća litara, tako da su naši ukupni kapaciteti 4,5 milijuna litara za skladištenje vina« kaže Garvanović.
OSVAJANJE TRŽIŠTA: »U tehnološkom smislu Đakovačka vina su u samom vrhu Hrvatske, a ja mogu reći bez lažne skromnosti da smo prvi po opremi i po kvaliteti. Napravili smo veliki iskorak što se tiče tržišta, jer smo nekad plasirali 1,5 milijun litara vina, a danas smo na razini 2,5 milijuna litara i tu razinu već dugo držimo. Do prije par godina bili smo uglavnom na tržištu Zagreba, no danas smo prisutni diljem Hrvatske, možda nešto manje od Splita južnije, ali ovih dana upravo osvajamo Dubrovnik. Kad me pitate o širenju površina i novim nasadima, moram reći da smo među prvima pozdravili politiku naše Vlade i Ministarstva poljoprivrede, jer ove naše padine Bogom su dane za vinogradarstvo i voćarstvo. Mi smo odlučili, u dogovoru s vodstvom općine, s kojim dobro surađujemo, i u dogovoru sa Slavonskom bankom, koja nas prati, ući u zajednički projekt podizanja novih nasada. Animirali smo kooperante, ukazali ljudima na mogućnosti ovakve proizvodnje, ali i mogućnosti samozapošljavanja, naši su stručnjaci obišli ovaj teren i izabrali 150 ha novih površina koje odgovaraju za vinograde. Početkom veljače je završio natječaj, mi smo osigurali cijepove i ušli u pripremu zemljišta i ovoga proljeća idemo u sadnju novih vinograda. Prošle smo godine podigli 33 ha, ove idemo na 117 ha, a do kraja 2006. biti će još 70 ha. Kreditna linija je vrlo povoljna, rok odgode je 4 godine i idućih 10 je otplata, a kamata je smanjena na 5,5 posto« pojašnjava direktor Garvanović.
I tako završavamo priču o đakovačkim vinima tipičnog kontinentalnog karaktera koja su pitka, ugodna, svježa i živa, sa sačuvanom rasnom aromom i mirisom grožđa koji dugo ostaju na nepcu svakog poznavatelja i istinskog ljubitelja vina. Probali smo ih, vjerujte nam na riječ, dobro harmoniraju s mnogim jelima, posebice šokačkim delicijama, pa će i Vama podariti prave užitke.
Slavko Žebić
